Književnost u kulturi i društvu

 

Naziv kolegija:
Književnost u kulturi i društvu
Šifra ISVU:
218443
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Matek, Ljubica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je uputiti studente u problematiku međusobnog utjecaja književnosti na kulturu i društvo i obrnuto.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • sintetizirati sociološku perspektivu i koncepte u raspravi o književnim djelima i okolnostima njihove proizvodnje i recepcije
  • primijeniti vještine kritičkog čitanja, analize i interpretacije književnog teksta
  • objasniti kako društvene, političke i ekonomske strukture utječu na mišljenje i kulturnu proizvodnju
  • analizirati i usporediti relevantne društvene i kulturne trendove, vrijednosti i događaje te književna djela nastala u određenom razdoblju
  • procijeniti utjecaj društva na književnost i obrnuto
  • primjenjivati etičke standarde pri izradi seminarskih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje)
  • samostalno istraživati, prikupljati podatke, sintetizirati ih i napisati znanstveni (seminarski) rad.

Sadržaj predmeta:

Kroz čitanje književnih i teorijskih (socioloških, književnoteorijskih, filozofskih) tekstova pokušat će se rasvijetliti strukture i procesi koji utječu na sva tri fenomena (književnost, kulturu, društvo). Postupkom književne analize i interpretacije ilustrirat će se koncepti koje problematiziraju relevantni znanstveni tekstovi i istraživanja s ciljem razumijevanja važne uloge književnosti u društvu i kulturi. Obradit će se koncepti sjećanja i pamćenja, cenzure, ideologije, konstrukcije identiteta, prakse proizvodnje književnog teksta i njegove konzumacije (čitanja) što uključuje odnose između pisaca, publike, izdavača i kritičara. Govorit ćemo o pitanju ukusa, žanru te problematici raslojavanja književnosti (visoka/niska, laka/teška). 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
usmeno izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
 
samostalna analiza literature
kritičko mišljenje
primjena socioloških spoznaja na književni tekst
izlaganje
akademsko pisanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
slušanje
sintetizirati sociološku perspektivu i koncepte u raspravi o književnim djelima i okolnostima njihove proizvodnje i recepcije aktivnost na nastavi
kvizovi
seminarski rad
usmeno izlaganje
predavanje
usmeno izlaganje
analiza tekstova na nastavi
slušanje
izlaganje
kritičko čitanje
primijeniti vještine kritičkog čitanja, analize i interpretacije književnog teksta aktivnost na nastavi
kvizovi
seminarski rad
usmeno izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
objasniti kako društvene, političke i ekonomske strukture utječu na mišljenje i kulturnu proizvodnju aktivnost na nastavi
kvizovi
seminarski rad
usmeno izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
analizirati i usporediti relevantne društvene i kulturne trendove, vrijednosti i događaje te književna djela nastala u određenom razdoblju aktivnost na nastavi
kvizovi
seminarski rad
usmeno izlaganje
rasprava
heuristički razgovor
analiza primjera
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
procijeniti utjecaj društva na književnost i obrnuto aktivnost na nastavi
kvizovi
seminarski rad
usmeno izlaganje
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
kritičko razmišljanje
etičko ponašanje
samostalan rad na literaturi
primjenjivati etičke standarde pri izradi seminarskih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje) seminarski rad
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
samostalan rad na literaturi
kritičko razmišljanje
zaključivanje
samostalno istraživati, prikupljati podatke, sintetizirati ih i napisati znanstveni (seminarski) rad seminarski rad
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Istraživanje 0,25 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Referat 0,5 0%
Seminarski rad 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Konačna ocjena sastoji se od rezultata 1 usmenog referata (30%), 1 pismenog rada (50%), nekoliko kraćih pisanih radova (kvizova) tijekom semestra te ocjene sudjelovanja u nastavi (20%).  Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavi  i kraći pisani radovi (kvizovi) 20%

seminarski rad 50%

referat (usmeno izlaganje) 30%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. • K. Novak: Ciganin, ali najljepši  (bilo koje izdanje)
  2. • M. Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče, odabrani tekstovi (bilo koje izdanje)
  3. • C. Dickens: Teška vremena (bilo koje izdanje)
  4. • A. Huxley: Vrli novi svijet (bilo koje izdanje)
  5. • S. Jackson: „Lutrija”  (bilo koje izdanje)

Dopunska literatura:

  1. Escarpit, Robert. Sociologija književnosti, Zagreb: Matica hrvatska, 1970.
  2. Bourdieu, Pierre. Distinkcija. Društvena kritika suđenja, Zagreb: Antibarbarus, 2011.
  3. Eagleton, Terry. Ideology: An Introduction, London/New York: Verso, 1991.
  4. Žmegač, Viktor. "Problemi sociologije književnosti", Književno stvaralaštvo i povijest društva. Književno-sociološke teme, Zagreb: SNL, 1976. str. 13-80.
  5. Fuller, Danielle and DeNel Rehberg Sedo: Reading Beyond the Book: The Social Practices of Contemporary Literary Culture, New York: Routledge, 2013.
  6. Long, Elizabeth: Book Clubs. Women and the Uses of Reading in Everyday Life, Chicago: The University of Chicago Press, 2003.
  7. Noble, Trevor: "Sociology and Literature", The British Journal of Sociology, Vol. 27, No. 2 (Jun., 1976), pp. 211-224.
  8. Rogers, Mary F. Novels, Novelists, and Readers, Albany, NY: State University of New York Press, 1991.
  9. Marcuse, Herbert. Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Veselin Masleša, 1968.
  10. Watt, Ian. The Rise of the Novel. Berkeley: University of California Press, 1965, pp. 35-59.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: