Književnost u kulturi i društvu

Cilj kolegija je uputiti studente u problematiku međusobnog utjecaja književnosti na kulturu i društvo i obrnuto.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• sintetizirati sociološku perspektivu i koncepte u raspravi o književnim djelima i okolnostima njihove proizvodnje i recepcije
• primijeniti vještine kritičkog čitanja, analize i interpretacije književnog teksta
• objasniti kako društvene, političke i ekonomske strukture utječu na mišljenje i kulturnu proizvodnju
• analizirati i usporediti relevantne društvene i kulturne trendove, vrijednosti i događaje te književna djela nastala u određenom razdoblju
• procijeniti utjecaj društva na književnost i obrnuto
• primjenjivati etičke standarde pri izradi seminarskih radova (izbjegavati neovlašteno kopiranje i plagiranje)
• samostalno istraživati, prikupljati podatke, sintetizirati ih i napisati znanstveni (seminarski) rad.

Kroz čitanje književnih i teorijskih (socioloških, književnoteorijskih, filozofskih) tekstova pokušat će se rasvijetliti strukture i procesi koji utječu na sva tri fenomena (književnost, kulturu, društvo). Postupkom književne analize i interpretacije ilustrirat će se koncepti koje problematiziraju relevantni znanstveni tekstovi i istraživanja s ciljem razumijevanja važne uloge književnosti u društvu i kulturi. Obradit će se koncepti sjećanja i pamćenja, cenzure, ideologije, konstrukcije identiteta, prakse proizvodnje književnog teksta i njegove konzumacije (čitanja) što uključuje odnose između pisaca, publike, izdavača i kritičara. Govorit ćemo o pitanju ukusa, žanru te problematici raslojavanja književnosti (visoka/niska, laka/teška). 

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Konačna ocjena sastoji se od rezultata 1 usmenog referata (30%), 1 pismenog rada (50%), nekoliko kraćih pisanih radova (kvizova) tijekom semestra te ocjene sudjelovanja u nastavi (20%).  Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavi  i kraći pisani radovi (kvizovi) 20%

seminarski rad 50%

referat (usmeno izlaganje) 30%

1. • K. Novak: Ciganin, ali najljepši  (bilo koje izdanje)
2. • M. Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče, odabrani tekstovi (bilo koje izdanje)
3. • C. Dickens: Teška vremena (bilo koje izdanje)
4. • A. Huxley: Vrli novi svijet (bilo koje izdanje)
5. • S. Jackson: „Lutrija”  (bilo koje izdanje)

1. Escarpit, Robert. Sociologija književnosti, Zagreb: Matica hrvatska, 1970.
2. Bourdieu, Pierre. Distinkcija. Društvena kritika suđenja, Zagreb: Antibarbarus, 2011.
3. Eagleton, Terry. Ideology: An Introduction, London/New York: Verso, 1991.
4. Žmegač, Viktor. "Problemi sociologije književnosti", Književno stvaralaštvo i povijest društva. Književno-sociološke teme, Zagreb: SNL, 1976. str. 13-80.
5. Fuller, Danielle and DeNel Rehberg Sedo: Reading Beyond the Book: The Social Practices of Contemporary Literary Culture, New York: Routledge, 2013.
6. Long, Elizabeth: Book Clubs. Women and the Uses of Reading in Everyday Life, Chicago: The University of Chicago Press, 2003.
7. Noble, Trevor: "Sociology and Literature", The British Journal of Sociology, Vol. 27, No. 2 (Jun., 1976), pp. 211-224.
8. Rogers, Mary F. Novels, Novelists, and Readers, Albany, NY: State University of New York Press, 1991.
9. Marcuse, Herbert. Čovjek jedne dimenzije. Sarajevo: Veselin Masleša, 1968.
10. Watt, Ian. The Rise of the Novel. Berkeley: University of California Press, 1965, pp. 35-59.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.