Sociologija odgoja i obrazovanja

 

Naziv kolegija:
Sociologija odgoja i obrazovanja
Šifra ISVU:
218440
Šifra MOZVAG:
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pavić, Željko
30
0
0
Kovačević, Emma
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s poviješću ideje odgoja i obrazovanja, s demokratizacijom odgoja i obrazovanja, kao i s odgojno-obrazovnim sustavom, njegovom organizacijom, unutarnjom strukturom, teorijskim zasnivanjem odgoja i obrazovanja u modernom društvu i socijalno-povijesnom razvoju te značenjem za kulturu društva i razvoj pojedinaca. Također je cilj upoznati studente s ulogom odgoja i obrazovanja u socijalnoj stratifikaciji i diferencijaciji, kao i meritokratskom ulogom obrazovanja u društvu. Cilj nastave je i stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija potrebnih za izvođenje nastave sociologije u školskom sustavu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz ovoga kolegija student će moći:

  • Kombinirati klasične i suvremene teorije klasnih odgojno-obrazovnih nejednakosti te vrednovati mjere usmjerene prema smanjenju obrazovnih nejednakosti
  • Usporediti odnos odgoja i obrazovanja i kulturnih promjena te odnos odgoja i obrazovanja i tržišnog kapitalizma
  • Vrednovati povezanost mikro (obitelj i prijatelji), mezo (škola) i makro (razina socijalne integracije i povjerenja u društvu) socijalnog kapitala i odgojno-obrazovnih učinaka te argumentirati njezinu primjenu u školskoj praksi
  • Interpretirati institucionalno-organizacijske odrednice (javne i privatne škole, veličina škola i njihova opremljenost, veličina razreda, iskustvo nastavnika) odgojno-obrazovnih ishoda i procijeniti njihovu empirijsku utemeljenost
  • Argumentirati važnost demokratskog odgoja i obrazovanja u održanju demokratske političke kulture
  • Kritički ocijeniti javne politike u području odgoja i obrazovanja
  • Konstruirati i provesti vlastito istraživanje uklopljeno u kontekst suvremenih teorija odgoja i obrazovanja i provedeno u skladu s etičkim smjernicama u sociologiji te prezentirati njegove rezultate

Sadržaj predmeta:

Teorijski i povijesni pregled: Sociologija odgoja i obrazovanja: nastanak i razvoj; Pojam obrazovanja i odgoja; Sociološki pristup i relevantne teorijske koncepcije.

Društveni kontekst odgoja i obrazovanja: Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, idustrijalizacija, modernizacija, obrazovanje u antici, novovjeko obrazovanje, promjene odgojnih koncepcija); Društveni karakter odgoja i obrazovanja, Socijalizacija, Društvene vrijednosti, konflikti i kontrola, Socijalni kapital u odgoju i obrazovanju; Uloga obitelji i škole u odgoju; Društvene i odgojno-obrazovne nejednakosti, rodna stratifikacija i rodne razlike u odgoju i obrazovanju.

Institucionalni sustav odgoja i obrazovanja: Škola kao organizacija: suvremene tendencije i funkcije; Organizacija škole i školskog sustava i odgojno-obrazovni ishodi; Usporedba hrvatskog školskog sustava s onima u svijetu; Javne i privatne škole i njihova kvaliteta; Obrazovanje i ideologija reprodukcija kulture;

Edukacija i socijalne promjene: Obrazovanje i društvena pokretljivost (mobilnost, diferencijacija i selekcija); Obrazovanje i društvena reprodukcija (slojna, profesionalna); Obrazovanje i zapošljavanje; Edukacija kao komunikacija.

Obrazovanje i tehnološke promjene: Modernizacija i promjene u obrazovanju; Kriza obrazovanja; Promjene modernog društva i obrazovne reforme; Alternativni odgoj i obrazovanje; Obrazovanje za budućnost – od društva rada prema društvu znanja i znanosti (kognitivno društvo).

Odgoj, obrazovanje, demokratsko društvo i kultura: Obrazovanje i demokracija; Ekološka edukacija; Religijska kultura, vjerski odgoj; Edukacija i multikulturno društvo.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Uspoređivanje i provjera pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave i
aktivno sudjelovanje u raspravi
Kombinirati klasične i suvremene teorije klasnih odgojno-obrazovnih nejednakosti te vrednovati mjere usmjerene prema smanjenju obrazovnih nejednakosti Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje i provjera pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave i
aktivno sudjelovanje u raspravi
Usporediti odnos odgoja i obrazovanja i kulturnih promjena te odnos odgoja i obrazovanja i tržišnog kapitalizma Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje i provjera pojmova i teorija, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave i
aktivno sudjelovanje u raspravi
Vrednovati povezanost mikro (obitelj i prijatelji), mezo (škola) i makro (razina socijalne integracije i povjerenja u društvu) socijalnog kapitala i odgojno-obrazovnih učinaka te argumentirati njezinu primjenu u školskoj praksi Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostaka, analiza slučaja Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u raspravi
 
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Interpretirati institucionalno-organizacijske odrednice (javne i privatne škole, veličina škola i njihova opremljenost, veličina razreda, iskustvo nastavnika) odgojno-obrazovnih ishoda i procijeniti njihovu empirijsku utemeljenost Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostaka, analiza slučaja Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u raspravi
 
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Argumentirati važnost demokratskog odgoja i obrazovanja u održanju demokratske političke kulture
 
 
Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostaka, analiza slučaja Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje u raspravi
 
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Kritički ocijeniti javne politike u području odgoja i obrazovanja
 
Pismeni i usmeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Sinteza i vrednovanje pojmova i teorija u seminarskoj nastavi, grupna analiza studentskih istraživačkih radova Samostalna analiza literature i izvora
 
Planiranje i provedba istraživanja
 
Izlaganje
Formulirati istraživačke ciljeve i hipoteze s temom iz područja sociologije odgoja i obrazovanja te interpretirati i prezentirati dobivene rezultate u teorijskom kontekstu
 
Istraživački rad koji mora imati jasne ciljeve, hipoteze ili istraživačka pitanja te uključivati adekvatnu analizu podataka i izvora te poštovanje etičkih smjernica u sociologiji. Vrednuje se i komunikacijska kvaliteta izlaganja.
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Pismeni ispit 1,5 30%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1 30%
Usmeni ispit 1,5 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Seminarski rad 30% (30 bodova)

Pismeni ispit 30% (30 bodova)

Usmeni ispit 40% (40 bodova)

 

Bodovna ljestvica:

 

0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Giddens, A. (2007), Sociologija (poglavlje Obrazovanje, str. 488-528), Nakladni zavod Globus, Zagreb.
  2. Haralambos, M., Holborn, M. (2002), Sociologija: teme i perspektive (poglavlje Obrazovanje, str. 773-882), Golden Marketing, Zagreb.
  3. Pavić, Željko. Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: trenutačno stanje i pravci budućih istraživanja. U: Zbornik radova 2. međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa Europski realiteti. Željko Pavić i dr. (ur.). Osijek: Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Umjetnička akademija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, 2016. str. 370-381.
  4. Pavić, Željko; Vukelić, Krunoslav. Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti: istraživanje na primjeru osječkih studenata i srednjoškolaca // Revija za sociologiju, 40 (2009), 1-2; 53-70
  5. Materijali s predavanja (dostupni na Loomenu)

Dopunska literatura:

  1. Ballantine, Jeanne H.;. Hammack, Floyd M.; Jenny Stuber (2017). The Sociology of Education: A Systematic Analysis. New York: Routledge.
  2. Pavić, Željko; Đukić, Marina. Cultural Capital and Educational Outcomes in Croatia: A Contextual Approach // Sociologia, 48 (2016), 6; 601-621
  3. Pavić, Željko. Socijalni kapital i njegovo značenje u obrazovnom kontekstu. Dijalog: časopis za filozofiju i društvenu teoriju, 20 (2014), 1-2; 71-83

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: