Sociologija odgoja i obrazovanja

Upoznati studente s poviješću ideje odgoja i obrazovanja, s demokratizacijom odgoja i obrazovanja, kao i s odgojno-obrazovnim sustavom, njegovom organizacijom, unutarnjom strukturom, teorijskim zasnivanjem odgoja i obrazovanja u modernom društvu i socijalno-povijesnom razvoju te značenjem za kulturu društva i razvoj pojedinaca. Također je cilj upoznati studente s ulogom odgoja i obrazovanja u socijalnoj stratifikaciji i diferencijaciji, kao i meritokratskom ulogom obrazovanja u društvu. Cilj nastave je i stjecanje odgojno-obrazovnih kompetencija potrebnih za izvođenje nastave sociologije u školskom sustavu.

Po završetku nastave iz ovoga kolegija student će moći:

• Kombinirati klasične i suvremene teorije klasnih odgojno-obrazovnih nejednakosti te vrednovati mjere usmjerene prema smanjenju obrazovnih nejednakosti
• Usporediti odnos odgoja i obrazovanja i kulturnih promjena te odnos odgoja i obrazovanja i tržišnog kapitalizma
• Vrednovati povezanost mikro (obitelj i prijatelji), mezo (škola) i makro (razina socijalne integracije i povjerenja u društvu) socijalnog kapitala i odgojno-obrazovnih učinaka te argumentirati njezinu primjenu u školskoj praksi
• Interpretirati institucionalno-organizacijske odrednice (javne i privatne škole, veličina škola i njihova opremljenost, veličina razreda, iskustvo nastavnika) odgojno-obrazovnih ishoda i procijeniti njihovu empirijsku utemeljenost
• Argumentirati važnost demokratskog odgoja i obrazovanja u održanju demokratske političke kulture
• Kritički ocijeniti javne politike u području odgoja i obrazovanja
• Konstruirati i provesti vlastito istraživanje uklopljeno u kontekst suvremenih teorija odgoja i obrazovanja i provedeno u skladu s etičkim smjernicama u sociologiji te prezentirati njegove rezultate

Teorijski i povijesni pregled: Sociologija odgoja i obrazovanja: nastanak i razvoj; Pojam obrazovanja i odgoja; Sociološki pristup i relevantne teorijske koncepcije.

Društveni kontekst odgoja i obrazovanja: Povijesne i socijalne pretpostavke (rad, idustrijalizacija, modernizacija, obrazovanje u antici, novovjeko obrazovanje, promjene odgojnih koncepcija); Društveni karakter odgoja i obrazovanja, Socijalizacija, Društvene vrijednosti, konflikti i kontrola, Socijalni kapital u odgoju i obrazovanju; Uloga obitelji i škole u odgoju; Društvene i odgojno-obrazovne nejednakosti, rodna stratifikacija i rodne razlike u odgoju i obrazovanju.

Institucionalni sustav odgoja i obrazovanja: Škola kao organizacija: suvremene tendencije i funkcije; Organizacija škole i školskog sustava i odgojno-obrazovni ishodi; Usporedba hrvatskog školskog sustava s onima u svijetu; Javne i privatne škole i njihova kvaliteta; Obrazovanje i ideologija reprodukcija kulture;

Edukacija i socijalne promjene: Obrazovanje i društvena pokretljivost (mobilnost, diferencijacija i selekcija); Obrazovanje i društvena reprodukcija (slojna, profesionalna); Obrazovanje i zapošljavanje; Edukacija kao komunikacija.

Obrazovanje i tehnološke promjene: Modernizacija i promjene u obrazovanju; Kriza obrazovanja; Promjene modernog društva i obrazovne reforme; Alternativni odgoj i obrazovanje; Obrazovanje za budućnost – od društva rada prema društvu znanja i znanosti (kognitivno društvo).

Odgoj, obrazovanje, demokratsko društvo i kultura: Obrazovanje i demokracija; Ekološka edukacija; Religijska kultura, vjerski odgoj; Edukacija i multikulturno društvo.

predavanja, seminari i radionice, ostalo

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Seminarski rad 30% (30 bodova)

Pismeni ispit 30% (30 bodova)

Usmeni ispit 40% (40 bodova)

Bodovna ljestvica:

0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

1. Giddens, A. (2007), Sociologija (poglavlje Obrazovanje, str. 488-528), Nakladni zavod Globus, Zagreb.
2. Haralambos, M., Holborn, M. (2002), Sociologija: teme i perspektive (poglavlje Obrazovanje, str. 773-882), Golden Marketing, Zagreb.
3. Pavić, Željko. Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: trenutačno stanje i pravci budućih istraživanja. U: Zbornik radova 2. međunarodnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa Europski realiteti. Željko Pavić i dr. (ur.). Osijek: Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Umjetnička akademija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu, 2016. str. 370-381.
4. Pavić, Željko; Vukelić, Krunoslav. Socijalno podrijetlo i obrazovne nejednakosti: istraživanje na primjeru osječkih studenata i srednjoškolaca // Revija za sociologiju, 40 (2009), 1-2; 53-70
5. Materijali s predavanja (dostupni na Loomenu)

1. Ballantine, Jeanne H.;. Hammack, Floyd M.; Jenny Stuber (2017). The Sociology of Education: A Systematic Analysis. New York: Routledge.
2. Pavić, Željko; Đukić, Marina. Cultural Capital and Educational Outcomes in Croatia: A Contextual Approach // Sociologia, 48 (2016), 6; 601-621
3. Pavić, Željko. Socijalni kapital i njegovo značenje u obrazovnom kontekstu. Dijalog: časopis za filozofiju i društvenu teoriju, 20 (2014), 1-2; 71-83

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta