Sociologija religije

 

Naziv kolegija:
Sociologija religije
Šifra ISVU:
218441
Šifra MOZVAG:
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA SOCIOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
SOCIOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pavić, Željko
30
0
0
Jurlina, Juraj
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s procesima kretanja religioznosti, položaja religije i međusobnim odnosima religijskih zajednica u suvremenim društvima te ih osposobiti za samostalni i originalni teorijsko-istraživački rad u području sociologije religije, odnosno kod studenata razviti kritičku svijest o problematiziranju religijskih fenomena u njihovom sociokulturnom kontekstu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • kritički vrednovati i argumentirati klasične i suvremene teorijske pristupe u sociologiji religije
  • procijeniti teorijske pristupe fenomenu sekularizacije i njihovu empirijsku utemeljenost
  • interpretirati društvene (dobne, rodne, obrazovne, klasne) korelate religioznosti te vrednovati njihova teorijska objašnjenja
  • kritički prosuditi različite poglede na kretanje religioznosti i položaj vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj
  • usporediti modele odnosa crkve i vjerskih zajednica te argumentirati njihove prednosti i nedostatke
  • formulirati istraživačke ciljeve i hipoteze s temom iz područja sociologije religije, konstruirati mjerni instrument te interpretirati dobivene rezultate u teorijskom kontekstu poštujući etičke smjernice u sociološkim istraživanjima

Sadržaj predmeta:

Određenje pojma religija i religioznost. Tipologija religijskih zajednica. Klasični pristupi u sociologiji religije (Marx, Durkheim, Weber i dr.). Difuzna i građanska religija.Teorija sekularizacije. Modeli racionalnog izbora i religijskih ekonomija. Postmoderna religioznost i novi religijski pokreti. Medijatizacija religije. Društveni korelati religioznosti. Nacija, identitet i religija. Religija i religioznost u RH. Modeli odnosa države i vjerskih zajednica. Načini financiranja vjerskih zajednica i njihov pravni položaj. Metodološki pristupi istraživanjima religioznosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Kritički vrednovati i argumentirati klasične i suvremene teorijske pristupe u sociologiji religije
 
 
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Procijeniti teorijske pristupe fenomenu sekularizacije i njihovu empirijsku utemeljenost
 
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Kritički prosuditi različite poglede na kretanje religioznosti i položaj vjerskih zajednica u republici Hrvatskoj
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, prikaz slučaja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature Pohađanje nastave
Aktivno sudjelovanje u raspravi
Usporediti modele odnosa crkve i vjerskih zajednica te argumentirati njihove prednosti i nedostatke
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Uspoređivanje pojmova i teorija, izdvajanje prednosti i nedostaka Aktivno sudjelovanje u raspravi
Uspoređivanje primjera i zaključivanje
Interpretirati društvene (dobne, rodne, obrazovne, klasne) korelate religioznosti te vrednovati njihova teorijska objašnjenja
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Predavanja, grupna rasprava, traženje i analiziranje primjera, izdvajanje prednosti i nedostataka Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalna analiza literature i izvora
Kritički prosuditi različite poglede na kretanje religioznosti i položaj vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj
 
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Predavanja, grupna rasprava, traženje i analiziranje primjera, izdvajanje prednosti i nedostataka Aktivno sudjelovanje u raspravi
Samostalna analiza literature i izvora
Usporediti modele odnosa crkve i vjerskih zajednica te argumentirati njihove prednosti i nedostatke
 
Pismeni i usmeni ispit. Dva kolokvija zamjenjuju pismeni ispit. U pismenom ispitu od studenta se traže kratki  i argumentirani odgovori na postavljena pitanja. U usmenom i pismenom ispitu od studenta se traži analitičko, sintetičko i kritičko razmišljanje utemeljeno na odgovarajućim teorijskim pristupima.
Provjera pojmova i teorija u seminarskoj nastavi Samostalan rad na literaturi
planiranje i provedba istraživanja
izlaganje
Formulirati istraživačke ciljeve i hipoteze s temom iz područja sociologije religije, konstruirati mjerni instrument te interpretirati dobivene rezultate u teorijskom kontekstu Seminarski rad. U njemu se od studenta očekuje samostalna provedba istraživanja koje uključuje analizu podataka i poštovanja etičkih smjernica u sociologiji.
 
 

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Istraživanje, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Istraživanje 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,2 0%
Pismeni ispit 0,2 30%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,25 30%
Usmeni ispit 0,5 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Ukupan zbroj bodova na svim aktivnostima kreće se od 0 do 100. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije (50% bodova koje donosi pojedini element ocjene) s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS ljestvicom ocjenjivanja:

Seminarski rad 30% (30 bodova)

Pismeni ispit (ili kolokviji) 30% (30 bodova)

Usmeni ispit 40% (40 bodova)

 

Bodovna ljestvica:

 

0,00 – 50,00 bodova: nedovoljan (1);

50,01 – 58,00 bodova: dovoljan (2);

58,01 – 75,00 bodova: dobar (3);

75,01 – 92,00 bodova: vrlo dobar (4);

92,01 – 100,00 bodova: izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. Davie, Grace (2005). Religija u suvremenoj Europi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
  2. Pavić, Željko (2016). Postmoderno društvo i nevidljiva religioznost. Osijek: Odjel za kulturologiju, Matica hrvatska – Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, Svjetla grada.
  3. Materijali s predavanja (dostupni na Loomenu)

Dopunska literatura:

  1. Pavić, Željko. Religious Change and the Internet: Dialectics of the Conflict over New Media Technologies // Contemporary Religious Changes: From Desecularization to Postsecularization / Todorović, Dragan ; Blagojević, Mirko ; Đorđević, Dragoljub B. (ur.). Niš i Beograd: University of Niš ; Institute of Social Sciences Belgrade, 2020. str. 30-42.
  2. Pavić, Željko. Kulturološka difuzija protestantske etike: povezanost odnosa prema radu i egalitarnog sindroma // Reformacija u Europi i njezini odjeci: povodom 500. obljetnice Lutherovih teza / Božić Bogović i dr. ur.). Osijek: Filozofski fakultet u Osijeku, 2019. str. 467-488
  3. Pavić, Željko; Kurbanović, Filip; Levak, Tomislav. Mediatisation of Catholicism in Croatia: A Networked Religion? // Revija za sociologiju, 47 (2017), 3; 241-270.
  4. Pavić, Željko. Medijatizacija religije u kontekstu religijske transformacije // Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 14 (2016), 2; 283-297
  5. Roberts, Keith; Yamane, David (2020). Religion in Sociological Perspective – 7th Edition. Los Angeles: Sage Publications.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: