Fantastična književnost njemačkog govornog područja

Cilj je kolegija upoznati studente sa suvremenim tekstovima njemačkog govornog područja koji pripadaju žanru fantastične književnosti i s njenim obilježjima.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

• prepoznati obilježja fantastične književnosti
• nabrojiti suvremene autore čija djela pripadaju žanru fantastične književnosti
• objasniti obilježja fantastične književnosti
• samostalno vrednovati tekst
• samostalno interpretirati tekst
• izraziti različita mišljenja vezano uz vrednovanje i interpretaciju književnog teksta

Sveobuhvatna definicija fantastične književnosti još uvijek nije ponuđena te postoje razni pokušaji i modeli definiranja iste – od mnimalističkih do maksimalističkih. Tzvetan Todorov je 1970. godine u Uvodu u fantastičnu književnost ponudio prvi sustavni model definiranja opisavši fantastičnu književnost suzivši pojam samo na one tekstove u kojima je vidljivo kolebanje između obilježja čudnog i čudesnog, tj, između stvarnog i imaginarnog kao njhovih referentnih polja, a bez konačnog priklanjanja jednom ili drugom. „Fantastično, to je neodlučnost što je oseća biće koje zna samo za zakone prirode kada se nađe pred naizgled natprirodnim događajem.“ (Todorov, 1987: 29) Unutar fantastične književnost razlikuje se između dva podžanra: znanstveno-fantastične i fantasy-književnosti. Studenti će upoznati razlike i sličnosti tih dvaju podžanrova. U odabiru književnih djela naglasak će se staviti na suvremene autore i suvremene primarne tekstove njemačkog govornog područja (na njemačkom je govornom području fantastična književnost oživjela upravo nakon 1970-ih godina). S obzirom na ogromnu popularnost ove vrste književnosti koja je uočena ne samo među dječjom populacijom, već i među odraslima, te s obzirom da je rasprava o navedenim žanrovima odnosno podžanrovima trenutno vrlo aktualna, djela fantastične književnosti predstavljaju plodno tlo za razvoj kritičkog i interpretativnog promišljanja književnosti jer često imaju lako prepoznatljivu strukturu i otvaraju mogućnosti široke semantičke i simboličke analize, a ujedno predstavljaju i motivirajući faktor za čitanje i interpretaciju.

Okvirne teme koje će se obrađivati unutar kolegija su: definicija žanra fantastične književnosti kao krovnog termina; razvoj fantastične književnosti kroz povijest; suvremeni autori čija djela pripadaju žanru fantastične književnosti, obilježja pojedinih podžanrova fantastične književnosti na primjerima iz lektire; teme i motivi fantastične književnosti; realistična vs. fantastična književnost; pripovjedačka struktura fantastične književnosti; interpretacije književnih tekstova po izboru izvođača kolegija.

predavanja, seminari i radionice

Esej, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija lektire (30% konačne ocjene), usmenog izlaganja (20 % konačne ocjene) i eseja (50% konačne ocjene). Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (usm. izl. x 0,2) + (lekt. x 0,3) + (esej. x 0,5), no svi moraju biti ocijenjeni minimalno pozitivnom ocjenom dovoljan (2) da bi se ocjena mogla formirati.

Student je iz kolokvija ostvario ocjenu 4, iz izlaganja 5 i eseja 4. Konačna se ocjena izračunava kako slijedi: (4 x 0,3) + (5 x 0,2) + (4 x 0.5)= 1,2 + 1 + 2= 4,2 što se zaokružuje na ocjenu vrlo dobar (4)

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, ako je položio kolokvij lektire i održao izlaganje na nastavi.

Obvezna lektira

1. Kurd Laßwitz: Auf der Seifenblase
2. Friedrich Dürrenmatt: Der Tunnel
3. Walter Moers: Die Stadt der träumenden Bücher
4. E. T. A. Hoffmann: Ritter Gluck
5. Samostalni izbor jednog (1) djela s njemačkog govornog područja ili izbor sa sljedećeg popisa:

Bernhard Hennen: „Drachenelfen“

Markus Heitz: „Die Zwerge“, „Ulldart“

Christoph Marzi: "Lycidas / Uralte Metropole"

Richard Schwartz: "Götterkriege", „Das Geheimnis von Askir“

Ralf Isau  - nach eigener Wahl

Christoph Hardebusch: „Die Trolle“, „Sturmwelten“

Jenny-Mai Nuyen: „Rabenmond“, „Nijura“, „Das Drachentor“

Wolfgang Hohlbein –nach eigener Wahl

Obvezna literatura:

1. Materijali koje pripremi izvođač nastave (Moodle-stranica kolegija, uručci na satu i sl.)

Dopunska  literatura:

1. Tzvetan Todorov, Einführung in die fantastische Literatur, Verlag Klaus Wagenbach, Berlin 2013.

2. Uwe Durst, Theorie der phantastischen Literatur, LIT Verlag, 2010.

3. S. Ch. van  Clewe, Gewalt in der Fantasy : Die Darstellung der Gewalt in Fantasy-Romanen und Fantasy-Comics für Erwachsene. Berlin : Freie Universität, 1994. Inauguraldissertation.

4. F. F. Marzin, Die phantastische Literatur : Eine Gattungsstudie. Frankfurt am Main : Lang, 1982.

5. D.  Petzold, J.R.R.Tolkien Fantasy Literature als Wunscherfüllung und Weltdeutung.Heidelberg : Winter, 1980.

6. Ansgar Nünning (Hg , Metzler Lexikon Literatur- und Kulturtheorie: Ansätze – Personen – Grundbegriffe, 2013. 

7. C. N. Manlove, The Impulse of Fantasy Literature, Palgrave Macmillan, 1983.

8. Fanfan Chen : Fantasticism. Poetics of Fantastic Literature. The Imaginary and the Rhetoric. Arbeiten zur literarischen Phantastik, Band 1. Frankfurt/M..: Peter Lang 2007.

9. Mark A. Fabrizi (Hg.). Fantasy Literature. Challenging Genres, Sense Publishers, 2016.

10. Ralf Isau, Fantasy: Eine fantastische Herausforderung, 2002.

11. Paul Anderson: „Als die Elfen wieder zum Leben erweckt wurden.“ In K. Haber (Hrsg.): Tolkiens Zauber. 2002. 44-56.

Kontinuirano praćenje aktivnosti na nastavi, evidencija o pohađanju nastave, završni ispit.