Književna geografija Dubrovnika

Upoznati studente s materijalnom kulturom Dubrovnika i njezinom povezanošću s književnim stvaralaštvom. Studenti mogu razumjeti načine na koje je prostor utjecao na književnost, odnosno kako je književnost podržavala (ili potkopavala) dominantnu ideologiju te pomagala stvaranju predodžbi o Dubrovniku kao mjestu slobode i sklada. Kolegij bi pružio minimalna opća znanja o Dubrovniku koja bi studentima književnosti pomogla u razumijevanju dubrovačke književne kulture, a studentima ostalih studija (unutarnjih i vanjskih) u razumijevanju važnosti kulturnog pamćenja kao dijela vlastitoga identiteta.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati materijalnu kulturu Dubrovnika,
• diskutirati o povezanosti književnosti i prostora
• primijeniti povijesna znanja u interpretaciji književnih tekstova,
• analizirati književne predloške.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Postanak Dubrovnika: između legende i stvarnosti
3. Političko uređenje Dubrovnika: od komune do aristokratske republike (grb i zastava; staleška diferencijacija: vlastela, građani (antunini i lazarini) i puk; upravna tijela Republike: knez, Veliko vijeće, Malo vijeće, Vijeće umoljenih; odnošenje harača na Portu)
4. »Prva smrt Dubrovnika«: potres 6. travnja 1667. (anonimno tiskano izvješće o potresu; pismo Vlaha Skvadrovića; dnevnik Nikolice Bunića; Nikolica Bunić: Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju; Jakov Palmotić Dionorić: Dubrovnik ponovljen)
5. Gradske zidine, kule i utvrde (Minčeta, Bokar, Revelin, Sveti Ivan), Lovrjenac, Vrata od Pila, Vrata od Ploča
6. Stradun, Onofrijeva i Mala fontana, Orlando
7. Samostani (franjevački samostan, dominikanski samostan, ženski samostani)
8. Crkva svetoga Spasa, crkva svetoga Vlaha, katedrala svete Marije
9. Skale od jezuita, Collegium Rhagusinum, crkva svetoga Ignacija
10. Knežev dvor
11. Sponza
12. Ljetnikovci
13. Sveti Vlaho, dubrovački parac

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Prezentacija

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz prezentacije (ppt): 100% konačne ocjene čini ocjena iz prezentacije (ppt).

1. Zdenka Janeković Römer, Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 1999.
2. Filip de Diversis, Opis slavnoga grada Dubrovnika, predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga Zdenka Janeković-Römer, Dom i svijet, Zagreb, 2004.

Lektira:

1. Ilija Lampričin Črijević, O Epidauru, Pet stoljeća hrvatske književnosti (Hrvatski latinisti), knjiga 2/I, priredili Veljko Gortan i Vladimir Vratović, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1969, str. 448–453.
2. Mavro Vetranović, Pjesanca spurjanom, Stari pisci hrvatski, knjiga treća, dio I., skupili Dr. V. Jagić i Dr. I. A. Kaznačić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1871, str. 226–230.
3. Mavro Vetranović, Orlača riđanka, rečeno u Blatu ribarom, Orlača Riđanka Peraštu govori, Orlača Riđanka Kotoru govori pronostik, Stari pisci hrvatski, knjiga treća, dio I., skupili Dr. V. Jagić i Dr. I. A. Kaznačić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1871, str. 212–225; Petar Kolendić, Tri doslije nepoznate pjesme dum Mavra Vetranića Čavčića, Dubrovnik, 1905, str. 20–24.
4. Marin Držić, Novela od Stanca
5. Marin Držić, Skup
6. Ivan Gundulić, Dubravka
7. Junije Palmotić, Pavlimir, Stoljeća hrvatske književnosti, priredio Rafo Bogišić, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.
8. Junije Palmotić, Captislava, Stari pisci hrvatski, knjiga XIII, priredio Armin Pavić, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1883.
9. Pjesme Nikolice Bunića, Petra Kanavelića i Mata Bunića o potresu (Nikolica Bunić: Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju, Feniče, u: Milovan Tatarin, Feniks: život i djelo Nikolice Bunića, Zagreb, 2004; Petar Kanavelić: Grad Dubrovnik vlastelom u trešnju, Danica, VII, br. 42, Zagreb, 1841, str. 172; br. 43, str. 176; br. 44, str. 180; Pjesan gospara Mata Mara Bunića, vlastelina dubovačkoga, u trešnju, u: Petar Kolendić, Jedna pesma Mata Bunića o dubrovačkom potresu godine 1667., Narodna starina, 32, Zagreb, 1933, str. 267–269)
10. Jakov Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen, Dubrovnik, 1878.
11. Antun Gleđević, Godišnicam (Slavica Stojan, Vjerenice i nevjernice: žene u svakodnevici Dubrovnika /1600–1815/, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2003, str. 117–118), Pjesan godišnicam od ulice poete Zveče (Stari pisci hrvatski, knjiga XXIV/1, za štampu priredio M. Rešetar, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1918, str. 311–312), Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka (Stari pisci hrvatski, knjiga XV, priredio Pero Budmani, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1886), Pjesma Lopujkam (Rafo Bogišić, Leut i trublja, Školska knjiga, Zagreb, 1971, str. 278–279)
12. Cvito Fisković, Satira »Dubrovnik danju i noću« iz 18. stoljeća, Forum, god. XVIII, knjiga XXXVII, 4–5, Zagreb, 1979, str. 656–675.
13. Marko Bruerević, Čupe, Spravljenice, Pet stoljeća hrvatske književnosti (Zbornik stihova i proze XVIII. stoljeća), knjiga 19, priredio Rafo Bogišić, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1973, str. 289–297.
14. Vlaho Stulli, Kate Kapuralica, Pet stoljeća hrvatske književnosti (Komedije XVII. i XVIII. stoljeća), knjiga 20, priredio Marko Fotez, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1967, str. 299–334.
15. Pjesme posvećene svetom Vlahu (izbor)

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju osvježen popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile

1. Radovan Samardžić, Veliki vek Dubrovnika, Prosveta, Beograd, 1983.
2. Zdenka Janeković Römer, Rod i grad: dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Dubrovnik, 1994.
3. Vesna Miović, Dubrovačka diplomacija u Istambulu, HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2003.
4. Ivana Brković, Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća, u: Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug Split, Zagreb – Split, 2009, str. 255–276.
5. Nella Lonza, Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2009.
6. Rina Kralj Brassard, Nikola (1673–1674), »komunsko dijete«, Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, XLIX, Zagreb – Dubrovnik, 2011, str. 105–132.
7. Stjepan Ćosić i Nenad Vekarić, Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2005.
8. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
9. Nenad Vekarić, Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2009.
10. Serafino Razzi, Povijest Dubrovnika, s talijanskoga preveli Iva Grgić i Stjepan Krasić, Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik, Dubrovnik, 2011.
11. Francesca Maria Gabrielli, Sestra sestri: bilješke o kanconijeru Nade Bunić (Speranze di Bona), Građa za povijest književnosti hrvatske, 38, Zagreb, 2015, str. 83–182.

Studentska anketa.