Molitva u hrvatskoj književnosti

 

Naziv kolegija:
Molitva u hrvatskoj književnosti
Šifra ISVU:
206249
Šifra MOZVAG:
HKI08
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Zlata
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente sa žanrovskim i poetološkim značajkama molitve kao i knjige koja primarno sadrži molitve (molitvenikom). Molitveniku se pri tome pristupa kao dijelu hrvatske književne baštine, odnosno kao dijelu hrvatskoga nacionalnog identiteta. Iako je riječ o tekstovima čija se primarna funkcija dovodi u svezu s neposrednim prakticiranjem vjere, studentima se ipak želi ukazati i na postojanje onih dijelova u molitveniku koji su književnoestetski znatno dotjeraniji. Također se studente želi upoznati sa statusom molitve u određenom književnom razdoblju unutar dijakronije hrvatske književnosti, unutar određenoga književnog žanra ili unutar književnoga opusa određenog pisca. Na konkretnim se primjerima želi istražiti žanr molitve i njezina uvjetovanost prostorom, vremenom i književnim konvencijama.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati pojam nabožna književnost, a unutar nje i pojam molitva, molitvenik,
  • razlikovati tipove molitve i molitvenika,
  • razlikovati pojmove visoka/elitna književnost i pučka književnost,
  • argumentirati pripadanje molitvenih tekstova pučkoj književnosti,
  • analizirati na konkretnim predlošcima razinu autora, razinu recipijenta i razinu teksta,
  • opisati u molitvenim tekstovima i literarne ambicije (npr. carmina figurata, versus concordantes, akrostih, barokni ornatus itd.),
  • analizirati na konkretnim književnim predlošcima dvojaku egzistentnost žanrova nabožne književnosti, pa i molitve, i to unutar vlastitoga izgrađenoga subliterarnog sistema i kao sekundarni, utkani žanr u djelima visoke/elitne književnosti.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Molitvenik (pojam i tipologija)
  3. Kršćanskoteološko, kulturnopovijesno i književnopovijesno određenje
  4. Povijest molitvenika na hrvatskom etničkom prostoru
  5. Pučka književnost i molitvenik
  6. Polifunkcionalnost molitvenika
  7. Molitva (pojam, tipologija)
  8. Srednji vijek (primjer: Vatikanski hrvatski molitvenik, Šibenska molitva, apokrifi)
  9. Humanizam i renesansa (primjer: molitva u stvaralaštvu Marka Marulića)
  10. Barok i prosvjetiteljstvo (primjer: molitva u stvaralaštvu Antuna Kanižlića, Andrije Kačića Miošića)
  11. Ilirizam/romantizam, realizam (primjer: molitva u hajdučko-turskoj noveli, u stvaralaštu Ante Kovačića)
  12. Prva moderna (primjer: molitva u stvaralaštvu Marije Jurić Zagorke)
  13. Druga moderna (primjer: molitva u stvaralaštvu Mirka Božića)
  14. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje definirati pojam nabožna književnost, a unutar nje i pojam molitva, molitvenik usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje razlikovati tipove molitve i molitvenika usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje razlikovati pojmove visoka/elitna književnost i pučka književnost usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, kritičko razmišljanje argumentirati pripadanje molitvenih tekstova pučkoj književnosti pisani ispit (kolokvij)
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
rad na tekstu
sustavno opažanje, slušanje izlaganja analizirati na konkretnim predlošcima razinu autora, razinu recipijenta i razinu teksta usmeni seminarski rad
rad na tekstu
mentorske konzultacije
istraživanje, kritičko razmišljanje, pisanje, govorenje opisati u molitvenim tekstovima i literarne ambicije (npr. carmina figurata, versus concordantes, akrostih, barokni ornatus itd.) usmeni ispit
seminarsko izlaganje
rad na tekstu
slušanje, govorenje (diskutiranje), pisanje analizirati na konkretnim književnim predlošcima dvojaku egzistentnost žanrova nabožne književnosti, pa i molitve, i to unutar vlastitoga izgrađenoga subliterarnog sistema i kao sekundarni, utkani žanr u djelima visoke/elitne književnosti pisani ispit (kolokvij)
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,2 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. tri sata s predavnaja i tri sata sa seminara), napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže te položiti pisani i usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Tomo Matić, Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije Preporoda, HAZU, Zagreb,1945.
  2. Pavao Pavličić, Kamo pripada Reljkovićev Satir?, u: Vrijeme i djelo Matije Antuna Reljkovića, urednik Dušan Čalić, JAZU, Zavod za zanstveni rad Osijek, Osijek, 1991, str. 85–94.
  3. Milovan Tatarin, Od svita odmetnici: rasprave o nabožnim temama u Slavoniji 18. stoljeća, Književni krug, Split, 1997.
  4. Luko Paljetak, Molitva suprotiva Turkom u kontekstu protuturskog otpora u Europi Marulićeva vremena i poslije njega, Colloqvia Marvliana, XI, Književni krug Split – Marvlianum, Split, 2002, str. 333–362.
  5. Zlata Šundalić, Studenac nebeski: molitvenici u hrvatskoj književnosti od 16. do kraja 18. stoljeća (s posebnim osvrtom na Antuna Kanižlića), Književni krug, Split, 2003.

Dopunska literatura:

  1. Zlata Šundalić, Tragovi nabožne književnosti u Kovačićevu djelu, u: Dani Hvarskog kazališta XXVI – Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti i kazalištu, Zagreb – Split, 2000, str. 136–162.
  2. Hrvatin Gabrijel Jurišić, Molitva u Marulićevoj Suzani, Colloqvia Marvliana, XI, Split, 2002., str. 387–393.
  3. Zlata Šundalić, Sekundarni žanr(ovi) u Marulićevoj Juditi, Colloqvia Marvliana, XI, Split. 2002, str. 57–84.
  4. Hrvojka Mihanović-Salopek, Iz duhovnog perivoja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: