Svakodnevica u staroj hrvatskoj književnosti

Na kolegiju će se odabrani tekstovi iz stare hrvatske književnosti (srednji vijek, humanizam, renesansa, barok, 18. stoljeće) čitati i interpretirati iz vizure suvremenog književnoteorijskog diskurza, tj. prije svega književne antropologije i novog historizma. Obrađujući strukture svakodnevice koje se odnose na stanovanje, prehranu, odijevanje, modu, običaje, odnos muškarci – žene, privatno – javno, svjetovno – nabožno..., interes se stavlja na sociokulturnu pozadinu tekstova, odnosno na povijesne uvjete reprodukcije književnih tekstova (povijesnost književnosti i literarnost povijesti). Teorijski i praktično ispitujući odnos između povijesnog i književnog diskurza, moći će se uspoređivati strukture svakodnevice različitih hrvatskih regionalnih književnosti, kao i njezine pojavnosti unutar različitih književnih žanrova.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam svakodnevica i njegove značenjske sastavnice,
• opisati situaciju u suvremenoj znanosti o književnosti s obzirom na kulturološke i antropološke pristupe književnom tekstu,
• opisati temeljne interese i metodološka polazišta književne antropologije i novog historizma,
• istražiti pojavnosti svakodnevice u književnim tekstovima različitih razdoblja stare hrvatske književnosti,
• analizirati književni tekst kao proizvod kulture.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Antropološki / kulturološki pristupi književnome tekstu: novi historizam, književna antropologija; odnos tekst – zbilja; povijesnost književnosti i literarnost povijesti
3. (Nova) kulturalna povijest (Fernand Braudel, Michel Foucault, Michel de Certeau, Clifford Geertz i dr.)
4. Hrvatska srednjovjekovna književnost i jedan drugi srednji vijek Jacquesa Le Goffa
5. Čudesno / snovi / tijelo u odabranim srednjovjekovnim tekstovima
6. Kultura renesanse i žanrovi hrvatske renesansne književnosti
7. Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad
8. Igra i politika u opusu Nikole Nalješkovića
9. Refleksije dubrovačke stvarnosti u Držićevu djelu (ljudi: djeca, stari, mladi, stranci; hrana, moda, religioznost)
10. Ideja o ženi u renesansnom Dubrovniku (Benedikt Kotruljević, Marin Držić, Nikola Gučetić)
11. Etnički i vjerski ideologemi u hrvatskoj baroknoj epici (Ivan Gundulić, Osman; Petar Zrinski, Obsida sigecka; Pavao Vitezović Ritter, Odiljenje sigetsko)
12. Konzervativno, tradicionalno i pogranično u Grabovčevu Cvitu razgovora
13. Demokratizacija i sekularizacija hrvatske kulture 18. stoljeća (Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga; Matija Antun Relković, Satir iliti divji čovik, »ženska književnost« u Dubrovniku)
14. Evaluacija predmeta

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, polaganje tjednih kolokvija (lektira) i dvaju kolokvija kojima se provjerava znanje kao ekvivalent završnom pisanom ispitu, seminarski rad, završni usmeni ispit.

1. Fernand Braudel, Strukture svakidašnjice: materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljeća, August Cesarec, Zagreb, 1992. (str. 1–356)
2. Čovjek | prostor | vrijeme: književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti, urednice Živa Benčić i Dunja Fališevac, Disput, Zagreb, 2006. (Valentina Gulin Zrnić, »O jednom pristupu drugom spolu u tri čina. Kaleidoskop ženskih slika u Dubrovniku 15. i 16. stoljeća«, str. 103–132; Leo Rafolt, »Profil ubojice u trima dubrovačkim renesansnim tragedijama«, str. 133–167; Dunja Fališevac, »Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad«, str. 169–189; Davor Dukić, »Tragovi (jednog) pograničnog mentaliteta u Grabovčevu Cvitu razgovora«, str. 191–210; Nikola Batušić, »Kaj su jeli naši stari: kulinarija u starijoj hrvatskoj drami«, str. 211–229)
3. Leo Rafolt, Drugo lice drugosti: književnoantropološke studije, Disput, Zagreb, 2009. (»Osobne zabilješke o jednome poglavlju suvremene hrvatske znanosti o književnosti: umjesto uvoda«, str. 7–31)

Popis lektire i opširniji popis literature u kojem se navode i knjige i rasprave koje su se pojavile u međuvremenu studenti dobivaju svake nove akademske godine na početku semestra.

1. Michel de Certau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb, 2003.
2. David Šporer, Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, AGM, Zagreb, 2005.
3. Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, urednici Davor Dukić, Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje, Ivana Brković, Srednja Europa, Zagreb, 2009.
4. Davor Dukić, Sultanova djeca: predodžbe Turaka u hrvatskoj književnosti ranog novovjekovlja, Thema, Zadar, 2005.
5. Dunja Fališevac, Kaliopin vrt II: studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Književni krug, Split, 2003.
6. Nova kulturna historija, urednica Lynn Avery Hunt, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
7. Raffaella Sarti, Živjeti u kući: stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.–1800.), Ibis grafika, Zagreb, 2006.
8. Milovan Tatarin, Povijest, istina, prašina: skeptički ogledi, Znanje, Zagreb, 2002.
9. Peter Burke, Junaci, nitkovi i lude: narodna kultura predindustrijske Evrope, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
10. Carlo Ginzburg, Sir i crvi: kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.
11. Jacques Le Goff, Srednjovjekovni imaginarij: eseji, Antibarbarus, Zagreb, 1993.

Studentska anketa.