Teatar Marina Držića

 

Naziv kolegija:
Teatar Marina Držića
Šifra ISVU:
157579
Šifra MOZVAG:
HKI39
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tatarin, Milovan
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Marin Držić nedvojbeno je jedan od najbolje proučenih dopreporodnih hrvatskih pisaca, jedini koji je dobio personalni leksikon. Mjesto u nacionalnom književnom kanonu osigurao je ponajprije estetskom relevantnošću dramskoga opusa, u kojemu su se na inovativan način isprepleli utjecaji plautovske komičke dramaturgije s temama vezanim za onodobnu dubrovačku zbilju. Dobro poznavanje Držićeva opusa nije samo pitanje strukovne kompetencije, riječ je o bitnoj sastavnici nacionalnoga identiteta. Jer, kako je, primjerice, Petrarca emblematičan za talijansku književnu kulturu, Shakespeare za englesku, a Molière za francusku, tako bi Držić trebao biti za hrvatsku. Upravo je zato cilj kolegija studente sveobuhvatno obavijestiti o različitim aspektima držićijane: o piščevu životu, tematsko-motivskim, žanrovskim i poetičkim obilježjima njegova književnoga djela, pokušaju da potkraj života izvede prevrat u Dubrovačkoj Republici uz pomoć medičejskog dvora, konačno o izmjenama interpretativnih paradigmi (pozitivistički, komparativni, sociološki, stilistički, psihoanalitički, kulturalnomaterijalistički pristup).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati zašto je Marin Držić kanonski pisac,
  • napraviti tipologiju Držićevih djela,
  • usporediti njegov dramski rad s dramskim radom pisaca koji su djelovali prije i poslije njega te argumentirati po čemu je Držić inovativan,
  • analizirati Držićeve pastoralno-mitološke drame i plautovske komedije,
  • opisati Držićeve žanrovske modele s obzirom na onodobnu domaću i talijansku dramu,
  • argumentirati vezanost Držićeva dramskoga opusa uz dubrovačku zbilju 16. stoljeća kao ključne odrednice razumijevanja njegova teatra.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Životopis
  3. Rešetarov rukopis
  4. Pomet: prva hrvatska eruditna komedija
  5. Dva prologa Tirene
  6. Novela od Stanca: farsa s erotskim aluzijama
  7. Interpretacija prologa negromanta Dugoga Nosa
  8. Skup: Plaut na dubrovački
  9. Interpretacija prologa Skupa
  10. Tripče de Utolče: priča o rezignaciji
  11. Grižula: priča o dostižnom i nedostižnom
  12. Firentinska epizoda
  13. Evaluacija kolegija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
       
       
       
       

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 2 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (tj. dopušteno je izostati s tri predavanja i tri seminara).

Student ostvaruje pravo izlaska na završni pisani ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminara, što je uvjet za potpis, izrada seminarskoga rada, položen završni pisani ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Leo Košuta, Pravi i obrnuti svijet u Držićevu »Dundu Maroju«, Mogućnosti, 11, 12, Split, 1968.
  2. Slobodan Prosperov Novak, Planeta Držić, Cekade, Zagreb, 1984.
  3.  Frano Čale, Marin Držić: Djela (predgovor), Cekade, Zagreb, 1979, ²1987.
  4.  Rafo Bogišić, Marin Držić sam na putu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1996.
  5. Slavica Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik, 2007.
  6. Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 9–46.

Dopunska literatura:

  1. Leksikon Marina Držića, urednici Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009.
  2. Milovan Tatarin, Čudan ti je animao čovjek: rasprave o Marinu Držiću, Hrvatska akademija znanosti I umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2011.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa

Ostale informacije: