Teatar Marina Držića

Marin Držić nedvojbeno je jedan od najbolje proučenih dopreporodnih hrvatskih pisaca, jedini koji je dobio personalni leksikon. Mjesto u nacionalnom književnom kanonu osigurao je ponajprije estetskom relevantnošću dramskoga opusa, u kojemu su se na inovativan način isprepleli utjecaji plautovske komičke dramaturgije s temama vezanim za onodobnu dubrovačku zbilju. Dobro poznavanje Držićeva opusa nije samo pitanje strukovne kompetencije, riječ je o bitnoj sastavnici nacionalnoga identiteta. Jer, kako je, primjerice, Petrarca emblematičan za talijansku književnu kulturu, Shakespeare za englesku, a Molière za francusku, tako bi Držić trebao biti za hrvatsku. Upravo je zato cilj kolegija studente sveobuhvatno obavijestiti o različitim aspektima držićijane: o piščevu životu, tematsko-motivskim, žanrovskim i poetičkim obilježjima njegova književnoga djela, pokušaju da potkraj života izvede prevrat u Dubrovačkoj Republici uz pomoć medičejskog dvora, konačno o izmjenama interpretativnih paradigmi (pozitivistički, komparativni, sociološki, stilistički, psihoanalitički, kulturalnomaterijalistički pristup).

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati zašto je Marin Držić kanonski pisac,
• napraviti tipologiju Držićevih djela,
• usporediti njegov dramski rad s dramskim radom pisaca koji su djelovali prije i poslije njega te argumentirati po čemu je Držić inovativan,
• analizirati Držićeve pastoralno-mitološke drame i plautovske komedije,
• opisati Držićeve žanrovske modele s obzirom na onodobnu domaću i talijansku dramu,
• argumentirati vezanost Držićeva dramskoga opusa uz dubrovačku zbilju 16. stoljeća kao ključne odrednice razumijevanja njegova teatra.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Životopis
3. Rešetarov rukopis
4. Pomet: prva hrvatska eruditna komedija
5. Dva prologa Tirene
6. Novela od Stanca: farsa s erotskim aluzijama
7. Interpretacija prologa negromanta Dugoga Nosa
8. Skup: Plaut na dubrovački
9. Interpretacija prologa Skupa
10. Tripče de Utolče: priča o rezignaciji
11. Grižula: priča o dostižnom i nedostižnom
12. Firentinska epizoda
13. Evaluacija kolegija

predavanja, seminari i radionice, samostalni zadatci

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati (tj. dopušteno je izostati s tri predavanja i tri seminara).

Student ostvaruje pravo izlaska na završni pisani ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Redovito pohađanje predavanja i seminara, što je uvjet za potpis, izrada seminarskoga rada, položen završni pisani ispit.

1. Leo Košuta, Pravi i obrnuti svijet u Držićevu »Dundu Maroju«, Mogućnosti, 11, 12, Split, 1968.
2. Slobodan Prosperov Novak, Planeta Držić, Cekade, Zagreb, 1984.
3.  Frano Čale, Marin Držić: Djela (predgovor), Cekade, Zagreb, 1979, ²1987.
4.  Rafo Bogišić, Marin Držić sam na putu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1996.
5. Slavica Stojan, Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika, Zagreb – Dubrovnik, 2007.
6. Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 9–46.

1. Leksikon Marina Držića, urednici Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2009.
2. Milovan Tatarin, Čudan ti je animao čovjek: rasprave o Marinu Držiću, Hrvatska akademija znanosti I umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2011.

Studentska anketa