Teorije pripovijedanja

Kolegij bi studente trebao upoznati s osnovnim pojmovima i pristupima pripovijedanju kroz različite književnoteorijske uvide. Nakon usvojenih teorijskih pristupa, studenti bi trebali steći vještinu analize pripovijesti i strukturalističkim i poststrukturalističkim metodama.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati i razlikovati teorije pripovijedanja i pojma pripovijesti,
• objasniti osnovne značajke pojedinog teorijskog pristupa,
• razlikovati čitanja pripovijesti s obzirom na teorijski pristup,
• analizirati pripovijesti iz različitog teorijskog aspekta.

Kolegij je posvećen uvodu u teorijsko promišljanje problema pripovjednog teksta i pripovijedanja poglavito iz strukturalističko-naratološke perspektive (Roland Barthes, Mieke Bal, Umberto Eco, Gerrard Genette, Wolfgang Iser, Tzvetan Todorov, Vladimir Propp) razvijene na tezama lingvista Ferdinanda de Saussurea i antropologa Claudea Levi-Straussa te iz poststrukturalističkih i postmodernističkih teorija (Linda Hutcheon, Andrew Gibson, Mark Currie, Thomas Keenan). Obradit će se književnoteorijska terminologija i metodologija vezana uz teoriju pripovijedanja, riječju, razmotrit će se pitanja pripovjedača i pripovjedačke perspektive, fokalizacije, tipovi fabule i njezina razlikovanja od sižea, pripovjednih tehnika, kategorije intertekstualnosti, autoreferncijalnosti, ali i pitanja politike i etike pripovijedanja s naglaskom na performativnu koncepciju pripovjednog teksta. Stečena teorijska znanja propitat će se na književnim predlošcima.

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.

1. Zlatko Kramarić (ur.), Uvod u naratologiju, Radničko sveučilište »Božidar Maslarić«, Izdavački centar Revija, Osijek, 1989.
2. Cvjetko Milanja (ur.), Autor – pripovijedač – lik, Svjetla grada, Osijek, 2000.
3. Vladimir Biti (ur.), Suvremena teorija pripovijedanja, Globus, Zagreb, 1992.
4. Vladimir Biti (ur.), Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002.
5. Kristina Peternai Andrić, Učinci književnosti, Disput, Zagreb, 2005.

1. Gerard Genette, Metalepsa: od figure do fikcije, Disput, Zagreb, 2006.
2. Umberto Eco, Šest šetnji pripovjednim šumama, Algoritam, Zagreb, 2005.
3. Vladimir Propp, Morfologija bajke, Prosveta, Beograd, 1982.
4. Tzvetan Todorov, Uvod u fantastičnu književnost, IRO Rad, Beograd, 1987.
5. Tomislav Sabljak (ur.), Teorija priče: panorama ideja o umijeću pričanja, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2007

Studentska anketa.