Uvod u alegoriju

Kolegijem stječu stručne kompetencije iz područja teorije književnosti u interdisciplinarnome prožimanju znanosti o književnosti s temeljnim retoričkim i filozofsko-teološkim prinosima teoriji alegorije.

Nakon uspješno završenoga kolegija studenti će moći:

• objasniti alegoriju kao retorički, hermeneutički i genološki pojam,
• odrediti temeljne prinose teoriji alegoriji u povijesnome slijedu,
• razlikovati kršćansku alegoriju od »sekularne« alegorije,
• vrjednovati mnemoničku ulogu alegorije u kulturnome i književnopovijesnome kontekstu.

Teorijske pretpostavke alegorije kao figure, kao tumačenja i književne vrste. Alegorija u komunikacijskome trokutu: autor, tekst i čitatelj. Alegorija u retoričkoj mreži. Alegorija i metafora. Povijest alegoreze. Povijest alegorije kao vrste. Tipični narativni i deskriptivni modeli alegorije. Kvintilijan i Ciceron prema sv. Augustinu. Allegoria in verbis / alegorija in factis. Biblijska tipologija. Sensus parabolicus i doslovni smisao (Toma Akvinski). Alegorija u srednjovjekovnoj estetici. Alegorija i simbol u romantizmu. Renesansa alegorije u 20. stoljeću: Benjaminova filozofija alegorije, arhetipska kritika (Frye), alegorija i dekonstrukcija (de Man).

predavanja, seminari i radionice

Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Referat, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz eseja, referata, praktičnoga rada, pisanoga ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 40% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 15% iz eseja, 15% iz referata, 10% iz praktičnoga rada, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno pratiti nastavu, kontinuirano izvršavati seminarske zadaće i položiti završni ispit.

1. Walter Benjamin, Porijeklo njemačke žalobne igre, Veselin Masleša, Sarajevo 1989.
2. Andrea Zlatar, Alegorija: figura, tumačenje, vrsta, u: Tropi i figure (ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac), Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1995, str. 261–279.

Tekstovi

1. Toma Akvinski, Izabrano djelo (priredio i preveo Saša Vereš), Globus, Zagreb,1981.
2. Augustin, O državi Božjoj, sv. II (priredio i preveo Tomislav Ladan), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1995.
3. Jakov Bunić Dubrovčanin, Otmica Kerbera, Kristov život i djela / De raptu Cerberi, De vita et gestis Christi (priredio i preveo Branimir Glavičić), Hrvatski latinisti, knj. 9., JAZU, Zagreb,1978.
4. Dante Alighieri, Božanstvena komedija (preveli Mihovil Kombol i Mate Maras), Djela, sv. II. (ur. Frano Čale i Mate Zorić), Sveučilišna naklada Liber, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
5. Dante Alighieri, Gozba (preveo Pavao Pavličić), Dubrovnik, XIX (1976), 1–2, str. 77–85.
6. Dante Alighieri, Poslanica Cangrandeu della Scala (preveo Tomislav Ladan), Dubrovnik, XIX (1976), 1–2, str. 109–118.
7. Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga (priredio Jakša Ravlić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 12, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1962.
8. Jeronim, Izabrane poslanice (priredio Josip Bratulić, preveo Ivo Marković), Književni krug, Split, 1990.
9. Jeruzalemska Biblija, Stari i Novi zavjet s uvodima i bilješkama iz »La Bible de Jérusalem« (ur. Adalbert Rebić, Jerolim Fućak i Bonaventura Duda), Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2001.
10. Franz Kafka, Preobrazba (preveo Svevlad Slamnig), SysPrint, Zagreb, 1997.
11. Franz Kafka, Dvorac (preveo Traute Šegedin), Zora, Zagreb, 1977.
12. Marko Marulić, Davidijada (priredio Veljko Gortan, preveo Branimir Glavičić), Književni krug, Split, 1984.
13. Marko Marulić, Judita (priredio Milan Moguš), Književni krug, Split, 1988.
14. Marko Marulić, Susana (priredio Mirko Tomasović), Ceres, Zagreb, 2000.
15. Antun Gustav Matoš, Moć savjesti, Cvijet sa raskršća, Put u ništa, Sjena, u: Sabrana djela, sv. I. (ur. Dragutin Tadijanović), JAZU, Zagreb 1973.
16. Friedrich Wilhelm Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra (preveo Danko Grlić), Mladost, Zagreb, 1980.
17. George Orwell, Životinjska farma (preveo Vladimir Roksandić), Sysprint, Zagreb, 1996.

Leksikoni

1. Krešimir Bagić, Rječnik stilskih figura, Školska knjiga, Zagreb, 2012.
2. Jean Chevalier, Alain Gheebrant, Rječnik simbola, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1987.
3. Maurice Cocagnac, Biblijski simboli: teološki pojmovnik, Antibarbarus, Zagreb, 2002.
4. The Literary Guide to the Bible (ur. Robert Alter i Frank Kermode), Columbia University, Cambridge, 2002.
5. Tine Germ, Simbolika brojeva, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004.
6. Jamess Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, August Cesarec, Zagreb, 1991.
7. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Anđelko Badurina), Sveučilišna naklada Liber – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985.

Zbornici

1. Allegorie: Konfigurationen von Text, Bild und Lektüre (ur. Eva Horn i Manfred Weinberg), Westdeutscher, Wiesbaden, 1998.
2. Allegory, Myth and Symbol (ur. W. Morton Bloomfield), Harvard University Press, Cambridge, 1981.
3. Interpretation and Allegory: Antiquity to the Modern Period (ur. Jon Whitman), Brill, Leiden – Boston, 2000.
4. Literary Uses of Typology from the Late Middle Ages to the Present (ur. Earl Miner), Princeton University Press, Princeton, 1977.
5. Tropi i figure (ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac), Zavod za znanost o književnosti, Zagreb, 1995.

Ostala literatura

1. Erich Auerbach, Mimeza: prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti, Hena com, Zagreb, 2004.
2. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007.
3. Jonathan Culler, O dekonstrukciji: teorija i kritika poslije strukturalizma, Globus, Zagreb, 1991.
4. Ernst Robert Curtius, Europska književnost i latinsko srednjovjekovlje, Naprijed, Zagreb, 1998.
5. Donald Davidson, Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra, Zagreb 2000.
6. Umberto Eco, Estetički problem u Tome Akvinskoga, Globus, Zagreb, 2001.
7. Umberto Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
8. Angus Fletcher, Allegory: The Theory of a Symbolic Mode, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1995.
9. Northrop Frye, Anatomija kritike: četiri eseja, Golden marketing, Zagreb, 2000.
10. Hans-Georg Gadamer, Istina i metoda, Veselin Masleša, Sarajevo, 1978.
11. Leonhard Goppelt, Typos: The Typological Interpretation of the Old testament in the New. Eerdmans, Grand Rapids, 1982.
12. Robert McQueen Grant, The Letter and the Spirit., S.P.C.K, London, 1957.
13. Patrick Crosland Hanson, Allegory and Event, Westminster, London, 2002.
14. Ihab Hassan, Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb, 1992.
15. Edwin Honig, Dark Conceit: The Making of Allegory, Oxford University Press, New York, 1966.
16. Gerhard Kurz, Metapher, Allegorie, Simbol, Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen, 1997.
17. Robert Lamberton, Homer the Theologian: Neoplatonist Allegorical Reading and the Growth of the Epic Tradition, University of California Press, Berkeley, 1986.
18. Heinrich Lausberg, Handbuch der literarischen Rhetorik, Max Hueber, München, 1973.
19. Clive Staples Lewis, The Allegory of Love: A Study in Medieval Tradition, Oxford University Press, New York, 1959.
20. Henri de Lubac, Typologie, Allegorie, Geistiger Sinn, Rudolf Voderholzer, Freiburg, 1999.
21. Jean- François Lyotard, Augustinova ispovijest, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.
22. Paul de Man, Allegories of Reading: Figural Language in Rousseau, Nietzsche, Rilke and Proust, Yale University Press, New Haven, Conn, London, 1979.
23. John MacQueen, Allegory, Methuen, London, 1976.
24. Michael Murrin, The Veil of Allegory: Some Notes Towards a Theory of Allegorical Rhetoric in the English Renaissance, University of Chicago Press, Chicago, London, 1969.
25. Anthony Nemetz, Literalness and the sensus literalis, Speculum, 34 (1959), str. 76–89.
26. Claudio Moreschini, Povijest patrističke filozofije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009.
27. Gajo Peleš, Priča i značenje: semantika pripovjednog teksta, Naprijed, Zagreb, 1989.
28. James S Preus, From Shadow to Promise: Old Testament Interpretation from Augustine to the Young Luther, The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, 1969.
29. Maureen Quilligan, The Language of Allegory: Defining the Genre, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1979.
30. Ružica Pšihistal, Treba li Marulićeva Judita alegorijsko tumačenje, Colloquia Maruliana, XI (2002), str. 153–186.
31. Ružica Pšihistal, Vrt i duša u Marulićevoj Suzani: od deskripcije do alegorije, u: Sanjari i znanstvenici: zbornik radova u čast Branke Brlenić-Vujić (ur. Marica Liović), Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2013, str. 367–387.
32. Paul Ricoeur, Živa metafora, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb,1981.
33. Phillip Rollinson, Classical Theories of Allegory and Christian Culture, Duquesne University Press and Harvester Press, Brighton, 1981.
34. Ante Stamać, Teorija metafore, Centar za kulturnu djelatnost, Zagreb, 1983.
35. Ante Stamać, Naziv alegorija (enciklopedijske natuknice o pridruženim pojmovima), u: Tropi i figure (ur. Živa Benčić i Dunja Fališevac), Zavod za znanost o književnosti, Zagreb 1995, str. 253–259.
36. Tomislav J. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature I, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1998.
37. Jeremy Tambling, Allegory, Routledge, London – New York, 2010.
38. Jon Whitman, Allegory: The Dynamics of an Ancient and Medieval Technique, Clarendon Press, Oxford, 1987.

Analizom uspješnosti izvršavanja studentskih obveza, ispitivanjem mišljenja studenata, njihovih sugestija i reakcija tijekom nastave pratit će se kvaliteta stjecanja izlaznih kompetencija. Kvaliteta izlaznih kompetencija pratit će se također putem završnoga evaluacijskog upitnika i drugih postupaka koje provodi Povjerenstvo za kvalitetu Filozofskog fakulteta.