Hrvatska povijesna leksikologija

 

Naziv kolegija:
Hrvatska povijesna leksikologija
Šifra ISVU:
190936
Šifra MOZVAG:
HJ21
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Kolenić, Ljiljana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija Hrvatska povijesna leksikologija sljedeće:

  • prepoznati nazivlje hrvatske povijesne leksikologije,
  • omogućiti istraživanje etimologije pojedinih riječi,
  • omogućiti praćenje promjene značenja riječi i odrediti zastarjelice,
  • izraditi rječnike djela starih hrvatskih književnika,
  • izraditi rječnike zastarjelica, pasivnoga leksika,
  • odrediti nastanak novotvorenica.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati nazivlje hrvatske povijesne leksikologije,
  • razlikovati sljedeće: arhaizme, pasivni leksik, nadređenice, podređenice,
  • razlikovati nazivlje pojedinih struka u starim hrvatskim tekstovima,
  • usporediti leksik starih hrvatskih tekstova, ponajprije književnih.

Sadržaj predmeta:

  • Nazivlje povijesne leksikologije
  • Stari hrvatski rječnici
  • Arhaizmi
  • Pasivni leksik
  • Nadređenice i podređenice u nazivlju u starim hrvatskim rječnicima
  • Leksik u književnim djelima stare hrvatske književnosti
  • Leksik u starim hrvatskim rječnicima

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje predavanja, razgovor, analiza literature definirati nazivlje hrvatske povijesne leksikologije usmeni ispit
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda razlikovati sljedeće: arhaizme, pasivni leksik, nadređenice, podređenice seminarski rad
aktivnost studenata na nastavi
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
slušanje izlaganja, analiza primjera, dijaloška metoda razlikovati nazivlje pojedinih struka u starim hrvatskim tekstovima seminarski rad
aktivnost studenata na nastavi
samostalni istraživački zadatak
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
sustavno opažanje i zaključivanje, slušanje izlaganja, analiza literature, diskusija usporediti leksik starih hrvatskih tekstova, ponajprije književnih seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 1,3 0%
Usmeni ispit 1,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

 

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz seminarskog i 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz seminarskog rada x 0,5) + (ocjena iz završnoga usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la seminar; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni:

  • redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri izostanka),
  • napisati i prezentirati seminarski rad,
  • položiti usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ljiljana Kolenić, Riječ o riječima, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 1998.
  2. Ljiljana Kolenić, Riječi u svezama, Matica hrvatska, Osijek, 2006.
  3. Milan Moguš, Rječnik Marulićeve »Judite«, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2001.
  4. Laszlo Hadrovics, Razvoj hrvatskog rječničkog blaga u 19. i 20. stoljeću, Filologija, 20–21, Zagreb, 1992., str. 153–164.
  5. Marko Samardžija, Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 37–38–39, Zagreb, 1993., str. 311–332.
  6. Ljiljana Butković, Metodički model obradbe vremenske raslojenosti leksika, Život i škola, 19, Osijek, 1998., str. 105–110.
  7. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. Milan Moguš, Vlatko Pavletić, Nikša Stančić, Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru, Narodne novine, Dom i svijet, Zagreb, 1997.
  2. Ljiljana Kolenić, Leksik Jagićevih članaka, u: Zbornik o Vatroslavu Jagiću, Hrvatski studiji, Zagreb, 2007.
  3. Ljiljana Kolenić, Frazeologija u Držićevu Dundu Maroju, u: Marin Držić 1508–2008., HAZU, Zagreb, 2010., str. 397–418.
  4. Ljiljana Kolenić, Nina Mance, Hrvatski pasivni leksik i arhaizmi u slavonskom dijalektu, Šokačka rič, 8, Vinkovci, 2011., str. 155–170.
  5. Maja Bratanić, Leksikološko-leksikografski potencijal jednomilijunskoga korpusa hrvatskoga književnog jezika, Bilten Zavoda za lingvistiku, 6, 1992., str. 17–21.
  6. Ermina Ramadanović, Marijana Horvat, O tvorbi glagola u Tadijanovića, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 34, Zagreb, 2008., str. 133–153.
  7. Ermina Radamanović, Marijana Horvat, O tvorbi riječi u Tadijanovićevu djelu »Svašta po malo«, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, Zagreb, 2007., str. 177–196.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: