Hrvatska povijesna leksikologija

Cilj je kolegija Hrvatska povijesna leksikologija sljedeće:

• prepoznati nazivlje hrvatske povijesne leksikologije,
• omogućiti istraživanje etimologije pojedinih riječi,
• omogućiti praćenje promjene značenja riječi i odrediti zastarjelice,
• izraditi rječnike djela starih hrvatskih književnika,
• izraditi rječnike zastarjelica, pasivnoga leksika,
• odrediti nastanak novotvorenica.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati nazivlje hrvatske povijesne leksikologije,
• razlikovati sljedeće: arhaizme, pasivni leksik, nadređenice, podređenice,
• razlikovati nazivlje pojedinih struka u starim hrvatskim tekstovima,
• usporediti leksik starih hrvatskih tekstova, ponajprije književnih.

• Nazivlje povijesne leksikologije
• Stari hrvatski rječnici
• Arhaizmi
• Pasivni leksik
• Nadređenice i podređenice u nazivlju u starim hrvatskim rječnicima
• Leksik u književnim djelima stare hrvatske književnosti
• Leksik u starim hrvatskim rječnicima

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz seminarskog i 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz seminarskog rada x 0,5) + (ocjena iz završnoga usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la seminar; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Studenti su obvezni:

• redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri izostanka),
• napisati i prezentirati seminarski rad,
• položiti usmeni ispit.

1. Ljiljana Kolenić, Riječ o riječima, Sveučilište u Osijeku, Osijek, 1998.
2. Ljiljana Kolenić, Riječi u svezama, Matica hrvatska, Osijek, 2006.
3. Milan Moguš, Rječnik Marulićeve »Judite«, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2001.
4. Laszlo Hadrovics, Razvoj hrvatskog rječničkog blaga u 19. i 20. stoljeću, Filologija, 20–21, Zagreb, 1992., str. 153–164.
5. Marko Samardžija, Hrvatski leksik u drugoj polovici XVIII. stoljeća, Croatica, 37–38–39, Zagreb, 1993., str. 311–332.
6. Ljiljana Butković, Metodički model obradbe vremenske raslojenosti leksika, Život i škola, 19, Osijek, 1998., str. 105–110.
7. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.

1. Milan Moguš, Vlatko Pavletić, Nikša Stančić, Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru, Narodne novine, Dom i svijet, Zagreb, 1997.
2. Ljiljana Kolenić, Leksik Jagićevih članaka, u: Zbornik o Vatroslavu Jagiću, Hrvatski studiji, Zagreb, 2007.
3. Ljiljana Kolenić, Frazeologija u Držićevu Dundu Maroju, u: Marin Držić 1508–2008., HAZU, Zagreb, 2010., str. 397–418.
4. Ljiljana Kolenić, Nina Mance, Hrvatski pasivni leksik i arhaizmi u slavonskom dijalektu, Šokačka rič, 8, Vinkovci, 2011., str. 155–170.
5. Maja Bratanić, Leksikološko-leksikografski potencijal jednomilijunskoga korpusa hrvatskoga književnog jezika, Bilten Zavoda za lingvistiku, 6, 1992., str. 17–21.
6. Ermina Ramadanović, Marijana Horvat, O tvorbi glagola u Tadijanovića, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 34, Zagreb, 2008., str. 133–153.
7. Ermina Radamanović, Marijana Horvat, O tvorbi riječi u Tadijanovićevu djelu »Svašta po malo«, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, Zagreb, 2007., str. 177–196.

Studentska anketa.