Čitateljski odgoj

Cilj je kolegija predstaviti kratku povijest čitanja kao kulturnu praksu, zatim vrste i tehnike čitanja, tipove čitatelja i osvijestiti važnosti razvijanja čitateljskih sposobnosti promicanjem vještina čitanja. Objašnjavaju se čimbenici koji utječu na razvijanje čitateljskih interesa te emocionalni i intelektualni razvoj čitatelja kao što su: socijalni status, kulturno okružje i utjecaj obitelji. Cilj je i opisati temeljne psihološke značajke čitatelja kojima se oblikuje percepcija čitanja te istaknuti činjenicu da je razvijena čitateljska sposobnost uvjet školske uspješnosti, a time i životne uspješnosti. Također se opisuje utjecaj nastave na odgoj čitatelja, navode se brojni načini nesvjesne primjene vještine čitanja te prikazuje pojam čitanja uz pomoć viđenja čitanja s neformalno-edukacijske strane (knjižnica, časopisi, novine, internet, zvučna knjiga i slično kao poticaji čitanju i čitateljskim navikama). Cilj je također definirati prednosti i nedostatke procesa čitanja u multimedijalnom okruženju u kojem nove tehnologije snažno podupiru aktivnog čitatelja. Naposljetku se pojašnjava odnos čitatelja i popularne književnosti, književni interesi djece, mladih i odraslih, oblici motivacije za čitanje i slušanje (ne)fikcionalnih tekstova te govorna interpretacija teksta i važnost njezine uloge u čitateljskom odgoju.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati osnove povijesti čitanja,
• definirati tipove čitatelja i važne čimbenike za razvijanje čitateljskih interesa te emocionalni i intelektualni razvoj čitatelja,
• analizirati temeljne psihološke značajke čitatelja kojima se oblikuje percepcija čitanja,
• opisati utjecaj nastave na odgoj čitatelja i neformalno-edukacijske poticaje u oblikovanju čitateljskih navika posredovanjem npr. knjižnice, časopisa, novina, interneta, zvučne knjige i sličnog,
• razlikovati više vrsta čitanja potrebnih za razvijanje vlastitih čitateljskih sposobnosti i vještina,
• usporediti prednosti i nedostatke procesa čitanja u multimedijalnom okruženju i definirati odnos čitatelja i popularne književnosti, književne interese djece, mladih i odraslih, oblike motivacije za čitanje i slušanje (ne)fikcionalnih tekstova,
• analizirati govornu interpretaciju teksta i važnost njezine uloge u čitateljskom odgoju.

Kratka povijest čitanja. Razvoj čitateljske potrebe. Kulturno naslijeđe i prijenos znanja. Tipovi čitatelja. Čitateljski interesi (ovisnost interesa) i razvoj čitatelja (uvjetovanost razvoja). Ovisnost čitatelja o socijalnom statusu i kulturnom okružju. Utjecaj obitelji na odgoj čitatelja. Psihološke značajke čitatelja. Utjecaj nastave na odgoj čitatelja. Granice preskripcije i slobode. Funkcionalni tekstovi i/ili užitak čitanja. Zadaće čitateljskog odgoja. Čitateljski poticaji (knjižnica, časopisi, novine, internet, zvučna knjiga i slično). Vrste i tehnike čitanja. Čitatelj i popularna književnost. Književni interesi djece, mladih i odraslih. Čitanje u suvremenom multimedijalnom okruženju. Primjena nekih oblika motivacije za čitanje i slušanje (ne)fikcionalnih tekstova. Govorna interpretacija teksta i njezina uloga u čitateljskom odgoju (osnovni čimbenici govorne interpretacije, recitacija i gluma, interpretator i publika). Faze govorne interpretacije teksta. Mjesto i uloga govorne interpretacije teksta u nastavi i izvan nje.

predavanja, seminari i radionice

Govorne interpretacije tekstova, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz seminarskoga rada i govorne interpretacije tekstova: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz govorne interpretacije tekstova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 30 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje seminarskoga rada, govorna interpretacija teksta.

1. Sharon Benge Kletzien, Miljenka Cota Bekavac, Čitanje, pisanje i rasprava za poticanje kritičkog mišljenja, Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2008.
2. Meta Grosman, U obranu čitanja: čitatelji i književnost u 21. stoljeću, Algoritam, Zagreb, 2010.
3. Novak Novaković, Govorna interpretacija umjetničkog teksta, Školska knjiga, Zagreb, 1980.

1. Antoine Compagnon, Demon teorije, AGM, Zagreb, 2007, str. 161–191.
2. Irena Galić, Čitanje – obveza ili zadovoljstvo?, u: Zbornik radova 12. proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 2000, uredila Višnja Šeta, Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske, Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka, 2001, str. 82–91.
3. Kako razvijati kulturu čitanja: zbornik, priredila Ranka Javor, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 1999.
4. Mira Kermek-Sredanović, Čitateljski interesi i osobitosti recepcije mladog čitatelja, u: Zbornik radova 5. proljetne škole školskih knjižničara Republike Hrvatske, Crikvenica, 1993, uredila Višnja Šeta, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Rijeka, 1994, str. 17–24.
5. Alberto Manguel, Povijest čitanja, Prometej, Zagreb, 2001.
6. Mladi i čitanje u multimedijalnom okruženju: zbornik radova, uredila Ivanka Stričević, Hrvatsko čitateljsko društvo, Koprivnica, 1999.
7. Daniel Pennac, Od korica do korica: uvod u čitanje i tajne lektire, Irida, Zagreb, 1996.
8. Danko Plevnik, Tko je Vaš najbolji čitalac?, Gradska knjižnica »Ivan Goran Kovačić«, Karlovac, 2010.

Studentska anketa.