Postmodernistički roman

Kolegij Postmodernistički roman temelji se na proučavanju književnopovijesnih i književnoteorijskih zasada o postmodernizmu, kao i analiziranju i interpretiranju reprezentativnih postmodernističkih književnih djela. Uloga romana u razdoblju postmodernizma određena je odnosom lake i teške književnosti. Određenje, opis pa i početak odnosno trajanje postmodernizma, književni postupci i tehnike (poetika), razlikuju se u književnim teorijama, ali svakako upućuju na traganje za izrazom velikih promjena. U književnoj praksi pak postmodernizam je sklon tzv. otvorenim djelima te skepticizmu, relativizmu i eklekticizmu, kao i prepletenosti književnih teorija s književnom praksom. Kritičko razmatranje znanstvene literature u analizi i interpretaciji književnih djela služi kao paradigma u samostalnom istraživanju određene teme.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• književnopovijesno i književnoteorijski opisati razdoblje postmodernizma (poetika),
• razlikovati književnopovijesne i književnoteorijske odrednice unutar postmodernizma,
• definirati ulogu romana u postmodernizmu,
• definirati književni, kulturni i povijesni kontekst autora i književnog djela,
• interpretirati književna djela unutar razdoblja postmodernizma,
• primijeniti znanstvenu literaturu u analizi i interpretaciji književnih djela.

1. Kako govoriti o postmodernizmu u književnosti?
2. Teorijske, filozofske i sociološke rasprave o postmodernizmu (Habermas, Jameson, Lyotard, McHale, Hutcheon, Baudrillard)
3. Postmodernizam ili kriza modernizma?
4. Postmoderna: procvat ili slom književne komunikacije?
5. Laka i teška književnost
6. Protuslovlja poetike »novog romana«
7. Vedrina rezignacije – problematika postmoderne
8. Retorika postmodernizma

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi, ocjena iz kontinuirane provjere znanja, ocjena iz seminarskog rada i ocjena iz referata: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 50% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz referata.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: aktivnosti u nastavi 20, kontinuirana provjera znanja 100, seminarski rad 40, referat 40. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 120 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 120–139 ocjenskih bodova (60%–69%) = dovoljan (2), 140–159 ocjenskih bodova (70%–79%) = dobar (3), 160–179 ocjenskih bodova (80%–89%) = vrlo dobar (4), 180–200 ocjenskih bodova (90%–100%) = izvrstan (5).

Redovito pohađanje predavanja i seminarske nastave. Usmeno izlaganje referata. Izrada seminarskog rada. Sustavno čitanje književnih djela i aktivno sudjelovanje u raspravama o njima. Kontinuiranja provjera znanja iz područja znanstvene literature i pripadajućih književnih djela.

1. Milivoj Solar, Nakon smrti Sancha Panze, Naklada Ljevak, Zagreb, 2009, str. 97–197.
2. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 1995, str. 7–70.
3. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, str. 407–495.

Lektira (izbor)

1. Samuel Beckett, Molloy, Školska knjiga, Zagreb, 2001.
2. Vladimir Nabokov, Lolita, SysPrint, Zagreb, 1998.
3. Gabriel García Márquez, Sto godina samoće, V.B.Z., Zagreb, 2006.
4. John Fowles, Ženska francuskog poručnika, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
5. Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik, Globus media, Zagreb, 2004.
6. Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja, Meandar, Zagreb, 2000.
7. Umberto Eco, Ime ruže, Izvori, Zagreb, 2000.
8. Julio Cortázar, Školice, Naklada Pelago, Zagreb, 2009
9. Thomas Pynchon, Dražba predmeta 49, Ceres, Zagreb, 1998.
10. Peter Handke, Don Juan: pripovijeda o sebi, Fraktura, Zaprešić, 2008.
11. Kurt Vonnegut, Kolijevka za macu, Europapress holding – Novi Liber, Zagreb, 2010.
12. Claude Simon, Flandrijska cesta, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
13. Christop Ransmayr, Posljednji svijet, Mladost, Zagreb, 1990.
14. Allain Robbe-Grrillet, Oči koje sve vide, Narodna knjiga, Cetinje, 1957.
15. Günther Grass, Limeni bubanj, Školska knjiga, Zagreb, 1999.
16. William Seward Burroughs, Goli ručak, Šaren dućan, Koprivnica, 2000.

1. Milivoj Solar, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
2. Milivoj Solar, Retorika postmoderne, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
3. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji, Nolit, Beograd, 1985.
4. Linda Hačion, Poetika postmodernizma: istorija, teorija, fikcija, Svetovi, Novi Sad, 1996.
5. David Lodge, Načini modernog pisanja, Globus, Zagreb, 1988.
6. Jean François Lyotard, Postmoderno stanje: izvještaj o znanju, Ibis-grafika, Zagreb, 2005.
7. Jürgen Habermas, Modernity – an Incomplete Project, u: Modernism / Postmodernism, uredio Peter Brooker, Longman, London and New Yourk, 1992, str. 125–138.
8. Fredric Jameson, Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma, u: Postmoderna: nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb, 1988, str. 187–232.
9. Jean Bauderillard, Simulacija i zbilja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
10. John Barth, Izgubljen u lunaparku: proza za tisak, vrpcu, živi glas, IBS, Zagreb, 2006.
11. Čarls Dženks, Jezik postmoderne arhitekture, Vuk Karadžić, Beograd, 1985.
12. Postmoderna: nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb, 1988.
13. Postmoderna ili borba za budućnost, Augus Cesarec, Zagreb, 1995.
14. Srećko Horvat, Znakovi postmodernog grada, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.
15. Željka Lovrenčić, Obrasci fantastike u hispanoameričkom romanu: Rulfo, Fuentes, Cabrera Infante, Garcia Marquez, Donoso, Sabato, Cortazar, Vargas Llosa, Puig, D.S.M. grafika, Zagreb, 2001.
16. Magdalena Medarić, Od Mašenjke do Lolite: pripovjedački svijet Vladimira Nabokova, August Cesarec, Zagreb, 1989.
17. Jasmina Vojvodić, Tijelo-fetiš i tijelo-karikatura: Čarobnjak i Lolita Vladimira Nabokova, Književna smotra, 33, 4 (122), Zagreb, 2001(i.e. 2002), str. 57–61.
18. Morana Čale Knežević, Demiurg nad tuđim djelom: intertekstualnost u romanima Umberta Eca, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
19. Nino Raspudić, Slaba misao – jaki pisci: postmoderna i talijanska književnost, Naklada Juričić, Zagreb, 2006.
20. Tatjana Peruško, Roman u zrcalu: suvremena talijanska proza između samosvijesti i pripovijesti, Naklada MD, Zagreb, 2000.
21. John Fletcher, Tumačenje Molloya, Quorum, VI, 5–6, Zagreb, 1990, str. 242–250.
22. Jasna Grižinić, Segment edipske mitske povijesti: Milan Kundera: »Nepodnošljiva lakoća postojanja«, Nova Istra, 10, 1(29), Pula, 2005, str. 77–82.
23. Vjekoslava Jurdana, Šest fragmenata za interpretaciju: Milan Kundera: »Nepodnošljiva lakoća postojanja«, Nova Istra, 10, 1(29), Pula, 2005, str. 83–88.
24. Luis Harss, Pukovnik igra školice, BIGZ, Beograd, 1980.
25. Tatjana Jukić, Tamo neke školice u uvećanom crvenom krugu: prikaz proze J.Cortázara, Književna smotra, 23, 84, Zagreb, 1991, str. 57–61.
26. Jaume Marti-Olivella, Borgesova pripovjedačka magija u Sto godina samoće Gabriela Garcie Marqueza, Umjetnost riječi, 35, 2, Zagreb, 1991, str. 155–162.
27. Milivoj Telećan, Sto godina samoće, Književna smotra, 6, 17, Zagreb, 1974, str. 103–105.
28. Tatjana Jukić-Gregurić, Zaljubljene žene francuskog poručnika, Književna smotra, 27, 98(4), Zagreb, 1995, str. 9–16.
29. Katarina Mažuran Jurešić, Nezavršenost postmodernističkog romana, Forum, god. 41, knj. 73[74!], br. 4–6, Zagreb, 2002, str. 721–746.
30. Stipe Grgas, Teritorijalnost; književnost; najnoviji Pynchon, Glasje, 5, 9, Zadar, 1998, str. 118–126.

Evaluacijski listići.