Slavenska mitologija

• Pružiti studentima uvid u osnovne teorijske postavke mitologije kao multidisciplinarne znanstvene djelatnosti.
• Omogućiti studentima cjelovit uvid u stanje istraživanja (pra)slavenske mitologije, izvore za proučavanje i metode.
• Ukazati na mogućnosti rekonstrukcije pojedinih segmenata duhovne kulture i pokazati važnost komparativnoga pristupa pri proučavanju povijesnoga aspekta kulture.
• Osvijestiti važnost proučavanja i razumijevanja mitskoga načina razmišljanja čiji su tragovi prisutni i u današnjem životu.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razlikovati aktualne konceptualizacije mitologije,
• objasniti osnovni predmet istraživanja i zadatke poredbenopovijesne lingvistike, indoeuropeistike i (pra)slavenske mitologije
• identificirati najvažnije istraživače slavenske mitologije,
• rangirati etape povijesnoga razvoja istraživanja slavenske mitologije,
• interpretirati odabrane folklorne tekstove i tradicijska vjerovanja s uporištem u slavenskoj mitologiji,
• pripremiti pisani oblik rada i usmenu prezentaciju o odabranoj temi iz slavenske mitologije,
• prepoznati elemente praslavenske mitologije u krajoliku i toponimiji,
• iskazati kolegijalnost i odgovornost u timskom radu.

Uvid u temeljno stanje istraživanja (pra)slavenske mitologije podrazumijeva svijest o prirodi i nužnosti interdisciplinarnoga pristupa. Temeljni okvir poredbenoj slavenskoj mitologiji dan je početkom 19. stoljeća razvojem poredbenopovijesne lingvistike i poredbene indoeuropske lingvistike. Tomu je tako stoga što je riječ o kulturi i vjerskoj doživljajnosti koja nije mogla biti kanonizirana pismom jer je indoeuropska kultura pretpismovna, a onda i praslavenska koja je oblikovana na njezinim temeljima. Vjerski nazori Slavena, kao i većine europskih naroda, povezani su s njihovim zajedničkim praslavenskim, odnosno praindoeuropskim podrijetlom. Podložni su stalnim mijenama, ovise o seobama i geografskim podjelama na istočne, zapadne i južne slavenske jezike, novim kulturnim utjecajima i zahtjevima. Ta je nadogradnja na zajedničke praslavenske i praindoeuropske temelje ovisila o nizu čimbenika. Najvažnijim se ipak pokazao višestoljetni proces kristijanizacije koji je stupio u složen interferencijski odnos sa starim vjerskim sustavom. Jedan od pojavnih oblika tog složenoga međuodnosa jesu i kršćanski supstituti: trojedini Bog i sveci kao nasljednici atributa praslavenskih božanstava. Posljednjih su desetljeća osobitu pozornost pobudile analize folklornih tekstova i slavenske usmene tradicije koje su potaknuli ruski filolozi na temelju kojih se rekonstruira praslavenski vjerski sustav. Rekonstruiranjem tekstova sakralnoga pjesništva koji su se pjevali pri vršenju obreda i tvorili njihov neodvojiv dio oblikuju se polazišta za proučavanje slavenske mitologije i pretkršćanskih vjerovanja. Iako je riječ o neizravnom pristupu slavenskoj mitologiji, pouzdana i čvrsta rekonstrukcija tih tekstova, koja se osniva na poredbenim etimološkim jezikoslovnim istraživanjima plana izraza i plana sadržaja, u stanju je posvjedočiti o praslavenskoj vjerskoj doživljajnosti. Iz usmeno-predajne folklorne književnosti pokušavaju se tako dekodirati prasadržaji što potječu, dakako preoblikovani, od praslavenske sakralne poezije. Rekonstruktivno nastrojene suvremene znanosti (lingvistika i etnologija) oslanjaju se i na druge predajne izvore – običaje, dječje igre, toponime gora i voda (oronime i hidronime), pjesme, pripovijetke, jezične sklopove te ostale prežitke u usmenoj književnosti i kulturi. U najnovije vrijeme – posebice prema radovima i knjigama lingvista Radoslava Katičića i etnologa Vitomira Belaja – odnosi se iz mitološkoga svijeta pretkršćanskih Slavena i, uže, Hrvata mogu nazrijeti iz pretpostavljenih svetišta bogu Perunu nad Žrnovnicom kraj Splita, nad Mošćenicama kraj Lovrana te na mnogim drugim lokacijama.

Syllabus:

1. Predstavljanje sadržaja kolegija, objašnjenje načina rada, preciziranje studentskih obveza, pojašnjenje korištene literature
2. Širi uvod u mitologiju kao multidisciplinarnu znanstvenu djelatnost koja se oslanja na nekoliko grana znanosti (lingvistiku, filologiju, antropologiju, etnologiju, arheologiju i dr.)
3. Slavenska mitologija u kontekstu indoeuropske religije i mitologije
4. Indoeuropski mit o blizancima
5. Istraživački prinosi (pra)slavenskoj mitologiji: Jakob Grimm (1785.–1863.), Joachim Lelewel (1786.–1861.), Jan Kollar (1793.–1852.), Pavel Josef Šafarik (1795.–1861.), Jan Ignac Hanuš (1812.–1869.), Fjodor Ivanovič Buslajev (1818.–1897.), Aleksandr Nikolajevič Afanasjev, Natko Nodilo (1834.–1912.)
6. Izvori za proučavanje (pra)slavenske mitologije i razvoj metoda proučavanja (pra)slavenske mitologije
7. Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo
8. Praslavensko mitsko stablo svijeta
9. Pretkršćanski elementi Božića, Nove godine i popratnih običaja
10. Božanski boj
11. Trudan hod i zeleni lug
12. Sveta svadba djece boga gromovnika
13. Gospođa Mokoš
14. Vile u slavenskoj mitologiji
15. Veles ispod Povila kod Novoga Vinodolskog, Perunovo svetište nad Mošćenicama, nad Žrnovnicom kod Splita

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz KP-a (kolokvij, zadatci izvedbe, rasprava), ocjena iz seminarskoga rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz KP-a, 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Obveze studenata su: kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit

1. Franjo Ledić, Mitologija slavena, knjiga I, Tiskara Epoha, Zagreb, 1969.
2. Franjo Ledić, Mitologija Slavena, knjiga II, Vjesnik, Zagreb, 1970.
3. Radoslav Katičić, Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2008.
4. Radoslav Katičić, Gazdarica na vratima: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2011.
5. Radoslav Katičić, Zeleni lug: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2010.
6. Vitomir Belaj, Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
7. James Mallory, Indoeuropljani: zagonetka njihova podrijetla, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
8. Vera Blažević Krezić, Iva Muškić i dr., Leksikon slavenskih mitoloških bića iliti Kratki azbukvar slavenskih starovjernih bogova i bića. Filozofski fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2022.
9. Radoslav Katičić, Naša stara vjera. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine. Zagreb: Ibis grafika, Matica hrvatska, 2017.
10. Deniver Vukelić, Magija na hrvatskom povijesnom prostoru, Školska knjiga, Zagreb 2021.

1. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak prvi, Moskva, 1865.
2. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak drugi, Moskva, 1868.
3. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak treći, Moskva, 1869.
4. Dragutin Nemet, Knez Zoran: mitologijska pripovijest iz davne prošlosti Slavena, Zagreb, 1929.
5. Jasna Horvat, Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
6. Jasna Horvat, Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
7. Jurij Miroljubov, Aleksandar Asov, Slovenske vede, Pešić i sinovi, Beograd, 2004.
8. Louis Leger, La Mythologie Slave, (1901. Preveo na srpski Rad. Agatonović), Beograd, 1904.
9. Suzana Marjanić, Boginja i duoteizam u Nodilovoj Staroj vjeri Srba i Hrvata, Narodna umjetnost, 39/2, Zagreb, 2002., str. 175–198.
10. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Tena Babić Sesar, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma prema formuli božanskoga tetrakisa, Lingua Montenegrina, V/2, 10, Podgorica, 2012., str. 23–66.
11. Natko Nodilo, Stara vjera Srba i Hrvata, Logos, Split, 1981.
12. Paul M. Barford, The Early Slavs, Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe, Cornell University Press, New York, 2001.
13. Radoslav Katičić, Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo, Filologija, 44, Zagreb, 2005, str. 63–84.
14. Ranko Matasović, Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2008. (poglavlje »Najstariji jezični tragovi Slavena i problem slavenske pradomovine«, str. 39–46).
15. Vera Blažević Krezić, Hrvatska i crnogorska folklorna baština i književnost u doticaju – narodne predaje, legende i kratke priče o vampirima, Lingua Montenegrina, IV/2, 8, Podgorica, 2011., str. 201–230.
16. Svetlana Tolstoj, Ljubinko Radenković, Slovenska mitologija, enciklopedijski rečnik. Beograd: Zepter Book World, 2001.
17. Spasoje Vasiljev. Slovenska mitologija. Beograd: Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus, 1928. (pretisak 2001.)
18. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, NOVA VITA GLAGOLITICI: Glagoljica iz perspektive znanstvenih, kulturnih i kreativnih praksi. Osijek, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Hrvatska sveučilišna naklada, 2019.

Studentska anketa.