Slavenska mitologija

 

Naziv kolegija:
Slavenska mitologija
Šifra ISVU:
191005
Šifra MOZVAG:
HJI22
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukić, Milica
15
0
0
Blažević Krezić, Vera
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • Pružiti studentima uvid u osnovne teorijske postavke mitologije kao multidisciplinarne znanstvene djelatnosti.
  • Omogućiti studentima cjelovit uvid u stanje istraživanja (pra)slavenske mitologije, izvore za proučavanje i metode.
  • Ukazati na mogućnosti rekonstrukcije pojedinih segmenata duhovne kulture i pokazati važnost komparativnoga pristupa pri proučavanju povijesnoga aspekta kulture.
  • Osvijestiti važnost proučavanja i razumijevanja mitskoga načina razmišljanja čiji su tragovi prisutni i u današnjem životu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razlikovati aktualne konceptualizacije mitologije,
  • objasniti osnovni predmet istraživanja i zadatke poredbenopovijesne lingvistike, indoeuropeistike i (pra)slavenske mitologije
  • identificirati najvažnije istraživače slavenske mitologije,
  • rangirati etape povijesnoga razvoja istraživanja slavenske mitologije,
  • interpretirati odabrane folklorne tekstove i tradicijska vjerovanja s uporištem u slavenskoj mitologiji,
  • pripremiti pisani oblik rada i usmenu prezentaciju o odabranoj temi iz slavenske mitologije,
  • prepoznati elemente praslavenske mitologije u krajoliku i toponimiji,
  • iskazati kolegijalnost i odgovornost u timskom radu.

Sadržaj predmeta:

 

Uvid u temeljno stanje istraživanja (pra)slavenske mitologije podrazumijeva svijest o prirodi i nužnosti interdisciplinarnoga pristupa. Temeljni okvir poredbenoj slavenskoj mitologiji dan je početkom 19. stoljeća razvojem poredbenopovijesne lingvistike i poredbene indoeuropske lingvistike. Tomu je tako stoga što je riječ o kulturi i vjerskoj doživljajnosti koja nije mogla biti kanonizirana pismom jer je indoeuropska kultura pretpismovna, a onda i praslavenska koja je oblikovana na njezinim temeljima. Vjerski nazori Slavena, kao i većine europskih naroda, povezani su s njihovim zajedničkim praslavenskim, odnosno praindoeuropskim podrijetlom. Podložni su stalnim mijenama, ovise o seobama i geografskim podjelama na istočne, zapadne i južne slavenske jezike, novim kulturnim utjecajima i zahtjevima. Ta je nadogradnja na zajedničke praslavenske i praindoeuropske temelje ovisila o nizu čimbenika. Najvažnijim se ipak pokazao višestoljetni proces kristijanizacije koji je stupio u složen interferencijski odnos sa starim vjerskim sustavom. Jedan od pojavnih oblika tog složenoga međuodnosa jesu i kršćanski supstituti: trojedini Bog i sveci kao nasljednici atributa praslavenskih božanstava. Posljednjih su desetljeća osobitu pozornost pobudile analize folklornih tekstova i slavenske usmene tradicije koje su potaknuli ruski filolozi na temelju kojih se rekonstruira praslavenski vjerski sustav. Rekonstruiranjem tekstova sakralnoga pjesništva koji su se pjevali pri vršenju obreda i tvorili njihov neodvojiv dio oblikuju se polazišta za proučavanje slavenske mitologije i pretkršćanskih vjerovanja. Iako je riječ o neizravnom pristupu slavenskoj mitologiji, pouzdana i čvrsta rekonstrukcija tih tekstova, koja se osniva na poredbenim etimološkim jezikoslovnim istraživanjima plana izraza i plana sadržaja, u stanju je posvjedočiti o praslavenskoj vjerskoj doživljajnosti. Iz usmeno-predajne folklorne književnosti pokušavaju se tako dekodirati prasadržaji što potječu, dakako preoblikovani, od praslavenske sakralne poezije. Rekonstruktivno nastrojene suvremene znanosti (lingvistika i etnologija) oslanjaju se i na druge predajne izvore – običaje, dječje igre, toponime gora i voda (oronime i hidronime), pjesme, pripovijetke, jezične sklopove te ostale prežitke u usmenoj književnosti i kulturi. U najnovije vrijeme – posebice prema radovima i knjigama lingvista Radoslava Katičića i etnologa Vitomira Belaja – odnosi se iz mitološkoga svijeta pretkršćanskih Slavena i, uže, Hrvata mogu nazrijeti iz pretpostavljenih svetišta bogu Perunu nad Žrnovnicom kraj Splita, nad Mošćenicama kraj Lovrana te na mnogim drugim lokacijama.

 

Syllabus:

  1. Predstavljanje sadržaja kolegija, objašnjenje načina rada, preciziranje studentskih obveza, pojašnjenje korištene literature
  2. Širi uvod u mitologiju kao multidisciplinarnu znanstvenu djelatnost koja se oslanja na nekoliko grana znanosti (lingvistiku, filologiju, antropologiju, etnologiju, arheologiju i dr.)
  3. Slavenska mitologija u kontekstu indoeuropske religije i mitologije
  4. Indoeuropski mit o blizancima
  5. Istraživački prinosi (pra)slavenskoj mitologiji: Jakob Grimm (1785.–1863.), Joachim Lelewel (1786.–1861.), Jan Kollar (1793.–1852.), Pavel Josef Šafarik (1795.–1861.), Jan Ignac Hanuš (1812.–1869.), Fjodor Ivanovič Buslajev (1818.–1897.), Aleksandr Nikolajevič Afanasjev, Natko Nodilo (1834.–1912.)
  6. Izvori za proučavanje (pra)slavenske mitologije i razvoj metoda proučavanja (pra)slavenske mitologije
  7. Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo
  8. Praslavensko mitsko stablo svijeta
  9. Pretkršćanski elementi Božića, Nove godine i popratnih običaja
  10. Božanski boj
  11. Trudan hod i zeleni lug
  12. Sveta svadba djece boga gromovnika
  13. Gospođa Mokoš
  14. Vile u slavenskoj mitologiji
  15. Veles ispod Povila kod Novoga Vinodolskog, Perunovo svetište nad Mošćenicama, nad Žrnovnicom kod Splita

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje
samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
seminari (provjera (istraživanje) pojmova i teorija)
slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati aktualne konceptualizacije mitologije kontinuirana provjera (zadatci izvedbe)
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature)
seminari (provjera – istraživanje – pojmova i teorija, izlaganje)
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza literature, izlaganje objasniti osnovni predmet istraživanja i zadatke poredbenopovijesne lingvistike, indoeuropeistike i (pra)slavenske mitologije kontinuirana provjera (zadatci izvedbe)
seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
seminari (traženje i analiziranje primjera, dijaloška metoda)
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, učenje po modelu, dijaloška metoda identificirati najvažnije istraživače slavenske mitologije kontinuirana provjera (zadatci izvedbe)
usmeni ispit
seminari (rad na sekundarnoj literaturi, prikaz slučaja, rasprava) analiza literature, suradničko učenje, rješavanje problema (analiza slučaja), rasprava rangirati etape povijesnoga razvoja istraživanja slavenske mitologije kontinuirana provjera (zadatci izvedbe, rasprava)
usmeni ispit
predavanje
samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature) seminari
multimedija i mreža (izlaganje, analiza video-materijala)
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, prikaz slučaja, izlaganje, analiza video-materijala interpretirati odabrane folklorne tekstove i tradicijska vjerovanja s uporištem u slavenskoj mitologiji kontinuirana provjera (zadatci izvedbe)
seminarski rad
samostalni zadatci i seminari (analiza izvora i sekundarne literature, pisanje i izlaganje teze i rezultata) analiza izvora i sekundarne literature, pisanje seminarskoga rada, izlaganje pripremiti pisani oblik rada i usmenu prezentaciju o odabranoj temi iz slavenske mitologije kontinuirana provjera (zadatci izvedbe, kolokviji)
seminarski rad
seminari (rad na tekstu, prikaz slučaja, rad u timu) rad na tekstu, analiza primjera (i uvježbavanje), provjera zadataka (u timu) prepoznati elemente praslavenske mitologije u krajoliku i toponimiji kontinuirano praćenje i aktivnost (zadatci izvedbe, prezentacija)
usmeni ispit
seminari (prikaz slučaja, simulacija, organizacija, rad u timu, grupna rasprava) suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza iskazati kolegijalnost i odgovornost u timskom radu kontinuirano praćenje (zadatci izvedbe, izlaganja i prezentacije)
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,6 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,6 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz KP-a (kolokvij, zadatci izvedbe, rasprava), ocjena iz seminarskoga rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz KP-a, 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata su: kolokvij, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obavezna literatura:

  1. Franjo Ledić, Mitologija slavena, knjiga I, Tiskara Epoha, Zagreb, 1969.
  2. Franjo Ledić, Mitologija Slavena, knjiga II, Vjesnik, Zagreb, 1970.
  3. Radoslav Katičić, Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2008.
  4. Radoslav Katičić, Gazdarica na vratima: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2011.
  5. Radoslav Katičić, Zeleni lug: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb, 2010.
  6. Vitomir Belaj, Hod kroz godinu: mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2007.
  7. James Mallory, Indoeuropljani: zagonetka njihova podrijetla, Školska knjiga, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak prvi, Moskva, 1865.
  2. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak drugi, Moskva, 1868.
  3. Aleksandar Afanasjev, Poetičeskija vozzrjenija Slavjan na prirodu, svezak treći, Moskva, 1869.
  4. Dragutin Nemet, Knez Zoran: mitologijska pripovijest iz davne prošlosti Slavena, Zagreb, 1929.
  5. Jasna Horvat, Alemperkina kazivanja, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  6. Jasna Horvat, Vilikon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
  7. Jurij Miroljubov, Aleksandar Asov, Slovenske vede, Pešić i sinovi, Beograd, 2004.
  8. Louis Leger, La Mythologie Slave, (1901. Preveo na srpski Rad. Agatonović), Beograd, 1904.
  9. Suzana Marjanić, Boginja i duoteizam u Nodilovoj Staroj vjeri Srba i Hrvata, Narodna umjetnost, 39/2, Zagreb, 2002., str. 175–198.
  10. Milica Lukić, Vera Blažević Krezić, Tena Babić Sesar, Filozofsko-simbolički ustroj glagoljskoga pisma prema formuli božanskoga tetrakisa, Lingua Montenegrina, V/2, 10, Podgorica, 2012., str. 23–66.
  11. Natko Nodilo, Stara vjera Srba i Hrvata, Logos, Split, 1981.
  12. Paul M. Barford, The Early Slavs, Culture and Society in Early Medieval Eastern Europe, Cornell University Press, New York, 2001.
  13. Radoslav Katičić, Mitovi naše poganske starine i Natko Nodilo, Filologija, 44, Zagreb, 2005, str. 63–84.
  14. Ranko Matasović, Poredbeno povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 2008. (poglavlje »Najstariji jezični tragovi Slavena i problem slavenske pradomovine«, str. 39–46).
  15. Vera Blažević Krezić, Hrvatska i crnogorska folklorna baština i književnost u doticaju – narodne predaje, legende i kratke priče o vampirima, Lingua Montenegrina, IV/2, 8, Podgorica, 2011., str. 201–230.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: