Novija povijest glagolizma

Ciljevi i zadaci:

• Ukazati na pojmove glagoljaštva i glagolizma i mehanizme njihove primjene na složenu filološko-kulturološko-povijesno-političku stvarnost 19. stoljeća.
• Predstaviti glagolizam kao idejno-ideološku sastavnicu fenomena glagoljaštva u okviru koje se promatra pokret obnove ćirilometodske baštine u 19. stoljeću.
• Pružiti studentima uvid u osnovne postavke Cyrillomethodiane kao interdisciplinarne znanosti (predmet istraživanja, zadaće, metodologija).
• Rasvijetliti odlike Cyrillomethodiane kao kulturnog (i nacionalnog) pokreta.
• Uspostaviti odnose hrvatske ćirilometodijane i ćirilometodijane u ostalim slavenskim zemljama te predstaviti cjelovit prikaz europske ćirilometodske znanosti.
• Predstaviti život i djelovanje najistaknutijih ćirilometodijanaca.
• Utvrditi događaje i predstavnike novije povijesti (i suvremenosti) glagolizma u 20. i 21. stoljeću.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• objasniti Cyrillomethodianu kao znanost i pokret,
• razlikovati pojmove glagoljaštva i glagolizma u užem i širem smislu,
• opisati temeljne zadaće ćirilometodske znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća,
• razložiti biobibliografske podatke najistaknutijih ćirilometodijanaca (Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački, Mihovil Pavlinović, Dragutin Antun Parčić, Josip Stadler, Ivan Berčić i dr.),
• povezati djelovanje hrvatskih ćirilometodijanaca s procesima obnove ćirilometodske baštine kod ostalih Slavena,
• analizirati jezikoslovne, književne i kulturološke aspekte ćirilometodske baštine,
• prosuditi o ulozi izvorne ćirilometodske baštine u procesima obnove u 19. stoljeću.

Sadržaj predmeta:

Okvirni sadržaj predmeta:

Ćirilometodska je baština zajednički kulturni iskon svih slavenskih naroda. Počeci su pismenosti i književnosti kod Slavena vezani uz imena slavenskih apostola, Konstantina Ćirila i Metoda i njihovu prosvjetiteljsku djelatnost u 9. stoljeću. Deset stoljeća kasnije, u 19. stoljeću, dolazi do obnavljanja ćirilometodske ideje, a svi se pojavni oblici pokreta obnove ćirilometodske baštine u 19. stoljeću izučavaju u kontekstu novije povijesti glagolizma. Stoga je zadatak ovoga predmeta utvrditi uzroke njezina obnavljanja i istražiti njezine temeljne aspekte – filološki i kulturološki – na području poglavito hrvatskoga nacionalnog prostora, a onda i ostalih slavenskih zemalja te definirati i opisati Cyrillomethodianu kao filološku znanost kroz njezine temeljne postavke i predstavnike. Kroz ovaj se predmet otvaraju i pitanja o postojanju glagoljaštva u međurječju Save i Drave, dakle današnjoj Slavoniji.

Syllabus:

1.

P: Uvodno predstavljanje predmeta

S: Uglata glagoljca – prostorno i vremensko određenje, ponavljanje postupaka transkripcije i transliteracije na predlošcima iz knjige »Hrvatska glagoljica« Darka Žubrinića

2.

P: Svi aspekti fenomena glagoljaštvo i glagolizam

S: O glagoljaštvu i glagolizmu: Josip Hamm, Vatroslav Jagić, Eduard Hercigonja, Josip Bratulić, Milica Lukić

3.

P: Biskup J. J. Strossmayer kao ćirilometodijanac

S: Bibliografija ćirilometodskih radova J. J. Strossmayera

4.

P: Cyrillomethodiana kao filološka znanost i nacionalni pokret

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Ivanke Petrović Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, vol. 9, Zagreb, 1979., str. 47–99.

 

5.P: Izvori za proučavanje ćirilometodske problematike u 19. stoljeću – Katolički list, Vrhbosna, Glasnik Biskupije đakovačke i srijemske itd.

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić, Glagoljaštvo i glagolizam u Katoličkom listu od 1849. do 1900. godine, Lingua Montenegrina, 3, Cetinje, 2009., str. 149–194.

6.

P: Istočnoslavenizacija staroslavenskih liturgijskih knjiga

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Vande Babič Istočnoslavenizacija hrvatskih glagoljskih liturgijskih tekstova u 17. i 18. stoljeću i oblikovanje znakovnih grafičkih sustava Levakovićevih izdanja misala i brevijara, Slovo, 47–48–49, Zagreb,1999.

7.

P: Predstavnici ćirilometodijane: Josef Dobrovsky, Pavel J. Šafarik, J. Kopitar, Vostokov, Sreznjevski, V. Ivanovič Grigorovič, Palauzov, Franc Miklošič, F. Rački, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Berčić, Matija Mesić, Ivan Crnčić, Ivan Tkalčić, Dragutin A. Parčić, Vatroslav Jagić i dr.

S: Analiza odabranih sadržaja iz Račkijeva Pisma slovjenskoga i Berčićeva članka Njekoliko staroslavenskih i hrvatskih knjiga što pisanih, što tiskanih glagoljicom kojim se u skorašnje doba u trag ušlo, Rad JAZU, knjiga LIX, Zagreb, 1881., str. 162–185.

8.

P: Slavljenje velikih ćirilometodskih obljetnica (863.–1863., 869.–1869., 885.–1885.)

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić Ćirilometodske okružnice biskupa J. J. Strossmayera u Glasniku Biskupija Bosanske i Sriemske od 1873. do 1900. godine, u: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Vukovar kao paradigma muke, Zbornik radova 4. međunarodnog znanstvenog simpozija / Jozo Čikeš (ur.), Vukovar, 2004., str. 146–161.

9.

P: Sveslavensko hodočašće 1881.

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić Crtice o sveslavenskom hodočašću u Rim 1881.: prilog za noviju povijest glagolizma, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića / Milovan Tatarin (ur.), Osijek, 2004., str. 233–251.

10.

P: O glagoljaštvu i glagolizmu u međurječju Save i Drave, današnjoj Slavoniji

S: Glagoljaši među Šokcima – Don Luka Sučić, Jakov Stojanović, Vid Maslać. Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić Uvod u problematiku glagoljaštva u Slavoniji, Jezikoslovlje, god. I, br. 1, Osijek, 1998., str. 80–88.

11.

P: Ćirilometodska književnost u 19. stoljeću, I. dio

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić Popularizacija ćirilometodske ideje u drugoj polovici 19. stoljeća na hrvatskome nacionalnom prostoru (Korpus ćirilometodskih književnih tekstova), Lingua Montenegrina, 4, Cetinje, 2009., str. 85–124.

P: Ćirilometodska književnost u 19. stoljeću, II. dio

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milorada Nikčevića i Milice Lukić Strossmayerova ćirilometodska djelatnost pretočena u pjesmu i priču, Zbornik 1. i 2. Strossmayerovih dana / Mirko Ćurić (ur.), Đakovo, 2005., str. 51–69.

12.

P: Srijemski doprinos Strossmayerovoj obnovi ćirilometodske baštine u 19. stoljeću

S: Ćirilometodska nastojanja Ilije Okrugića Srijemca i Ivana Antunovića

13.

P: Liturgijske slavenske knjige u XIX. stoljeću

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić i Marine Pilj-Tomić Staroslavenske liturgijske knjige na hrvatskom nacionalnom prostoru u XIX. stoljeću, Lingua Montenegrina, III, 6, Cetinje, 2010., str. 75–107.

14.

P: Dragutin Antun Parčić i glagoljski Misal iz 1893.

S: Izlaganje rekacijskoga teksta na odabrane članke iz knjige Dragutin Antun Parčić: zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanoga u Zadru i Preku 18. i 19. listopada 1992. u povodu 160. obljetnice rođenja i 90. obljetnice smrti D. A. Parčića, Matica hrvatska, Zagreb, 1993.

15.

P: Korespondencija Strossmayer – Rački (ćirilometodske teme), Strossmayer – Stadler

S: Izlaganje reakcijskoga teksta na članak Milice Lukić Od arhivskoga dokumenta do visokoškolske udžbeničke građe: korespondencija đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera i sarajevskoga nadbiskupa Josipa Stadlera. u: Dijete i jezik danas – Dijete i tekst, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, uredile Irena Vodopija i Dubravka Smajić, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera – Učiteljski fakultet, Osijek, 2011., str. 27–52.

16.

P: Novija povijest glagolizma u drugoj polovici 20. i 21. stoljeću. Prepletanje ideologema i znanstvenih modela: zaključno razmatranje mjesta ćirilometodske ideje u hrvatskom javnom životu 19. stoljeća

S: Predstavnici fenomena glagoljaštva i glagolizma u suvremenosti. Cyrillomethodiana u umjetnosti: književnost, glazba, likovna umjetnost, arhitektura

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost	2.2. Aktivnost studenta	2.3. Ishod učenja	2.4. Metoda procjene
predavanje samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature) seminari (analiza literature, rasprava – argumentiranje)	slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, analiza literature, opažanje i zaključivanje, izlaganje, rasprava	objasniti Cyrillomethodianu kao znanost i pokret	kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (reakcijsko izlaganje, rasprava) usmeni ispit
predavanje samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature) seminari (analiza literature, rasprava)	slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, čitanje i analiza literature, izlaganje, rasprava	razlikovati pojmove glagoljaštva i glagolizma u užem i širem smislu	kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (reakcijsko izlaganje, rasprava) usmeni ispit
predavanje samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rad na tekstu) seminari (analiza, rasprava)	slušanje izlaganja, rad na tekstu (provjera pojmova i teorija), izlaganje, rasprava	opisati temeljne zadaće ćirilometodske znanosti u drugoj polovici 19. stoljeća	kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (reakcijsko izlaganje, rasprava) usmeni ispit
predavanje samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rad na tekstu, analiza slučaja) seminari (analiza, provjera podataka, rasprava) terenska nastava	slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature, rad na tekstu, vježbanje, postavljanje i rješavanje problema (analiza slučaja), izlaganje, rasprava, terenska nastava	razložiti biobibliografske podatke najistaknutijih ćirilometodijanaca (Josip Juraj Strossmayer, Franjo Rački, Mihovil Pavlinović, Dragutin Antun Parčić, Josip Stadler, Ivan Berčić i dr.)	seminarski rad pismeno izvješće s terenske nastave usmeni ispit
samostalni zadatci (upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rad na tekstu, analiza slučaja, rasprava) terenska nastava	rad na tekstu, čitanje i analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, izlaganje, rasprava, terenska nastava	povezati djelovanje hrvatskih ćirilometodijanaca s procesima obnove ćirilometodske baštine kod ostalih Slavena	kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (zadatci izvedbe, reakcijsko izlaganje, rasprava) pismeno izvješće s terenske nastave) usmeni ispit
seminari (provjera – istraživanje – pojmova i teorija, rad na tekstu, organizacija grupne rasprave)	proučavanje literature, postavljanje i rješavanje problema (rad na tekstu), izlaganje, aktivno sudjelovanje u grupnoj raspravi	analizirati jezikoslovne, književne i kulturološke aspekte ćirilometodske baštine	kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (zadatci izvedbe, reakcijsko izlaganje, rasprava) seminarski rad usmeni ispit
predavanje seminari (rad na tekstu, analiza video-materijala)	slušanje izlaganja, čitanje i analiza teksta, sustavno opažanje i zaključivanje	prosuditi o ulozi izvorne ćirilometodske baštine u procesima obnove u 19. stoljeću	kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (zadatci izvedbe) usmeni ispit

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja	0,7	0%
Pohađanje nastave	0,8	0%
Seminarski rad	0,5	0%
Usmeni ispit	1	0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskoga rada, ocjena iz KP-a (reakcijsko izlaganje) i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, 30% konačne ocjene ocjena iz KP-a, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovno pohađanje nastave i aktivnost na nastavi. Pripremanje i izlaganje reakcijskoga teksta. Usmeni ispit.

Obavezna literatura:

1. Ivanka Petrović, Franjo Rački – otac hrvatske Cyrillo-Methodiane, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU, vol. 9, Zagreb, 1985., str. 47–99.
2. Stjepan Damjanović, Jedanaest stoljeća nezaborava, Izdavački centar Revija, Osijek – Zagreb, 1991. (poglavlje: »Ćirilometodska baština u prepisci Rački – Strossmayer«, str. 155–172).
3. Milica Lukić, Crtice o sveslavenskom hodočašću u Rim 1881.: prilog za noviju povijest glagolizma, u: Zavičajnik: zbornik Stanislava Marijanovića / Milovan Tatarin (ur), Osijek, 2005., str. 233–250.
4. Milorad Nikčević, Milica Lukić, Strossmayerova ćirilometodska djelatnost pretočena u pjesmu i priču, Zbornik 1. i 2. Strossmayerovih dana / Mirko Ćurić (ur.), Đakovo, 2005., str. 51–69.
5. Milica Lukić, O glagoljaštvu i glagolizmu u zagrebačkom Katoličkom listu od 1849. do 1900. godine, Lingua Montenegrina, 3, Cetinje, 2009., str. 149–194.
6. Milica Lukić, Popularizacija ćirilometodske ideje u drugoj polovici 19. stoljeća na hrvatskome nacionalnom prostoru: korpus ćirilometodskih književnih tekstova, Lingua Montenegrina 4, Cetinje, 2009., str. 85–124.
7. Milica Lukić, Ususret novijoj povijesti glagolizma, Lingua Montenegrina, 5, Cetinje, 2010., str. 81–102.

Dopunska literatura:

1. Enciklika Grande munus, u: Dokumenti o sv. Ćirilu i Metodu, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1985.
2. Franjo Rački, Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apoštolov, Zagreb, 1857.
3. Geert van Dartel, Ćirilometodska ideja i svetosavlje, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1984.
4. Ivan Marković, Cesarizam i Bizantinstvo, Zagreb, 1891.
5. Jerko Fućak, Glagoljsko – hrvatsko bogoslužje u 19. i 20. stoljeću, u: Šest stoljeća hrvatskoga lekcionara, Zagreb, 1975., str. 137–192.
6. Korespondencija Rački – Strossmayer, I–IV, Zagreb, 1928–1931.
7. Mario Strecha, Katoličko hrvatstvo: počeci političkog katolicizma u banskoj Hrvatskoj (1897–1904), Zagreb, 1997.
8. Mile Bogović, Staroslavenska liturgija u biskupijama Senjskoj i Modruškoj u 19. stoljeću i Parčićev Misal, Zadarska smotra, 3, Zbornik Dragutina Parčića, Zadar, 1993., str. 63–77.
9. Milica Lukić, Ćirilometodske okružnice biskupa J. J. Strossmayera u Glasniku Biskupija Bosanske i Sriemske od 1873. do 1900. godine, u: Muka kao nepresušno nadahnuće kulture – Vukovar kao paradigma muke, Zbornik radova 4. međunarodnog znanstvenog simpozija / Jozo Čikeš (ur.), Vukovar 2004., str. 146–161.
10. Milica Lukić, Dragutin Antun Parčić i njegov Rimski misal slavenskim jezikom (Rim, 1893.) – (u povodu 100. obljetnice Parčićeve smrti i pretiska njegova glagoljskog Misala u Crnoj Gori), Lingua Montenegrina, 10, Cetinje, 2012., str. 317–337.
11. Milica Lukić, Marina Pilj-Tomić, Staroslavenske liturgijske knjige na hrvatskom nacionalnom prostoru u XIX. stoljeću, Lingua Montenegrina, god. III, br. 6, Cetinje, 2010., str. 75–107.
12. Milica Lukić, Od arhivskoga dokumenta do visokoškolske udžbeničke građe (Korespondencija đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera i sarajevskoga nadbiskupa Josipa Stadlera, u: Dijete i jezik danas – Dijete i tekst, Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa, uredile Irena Vodopija i Dubravka Smajić, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera – Učiteljski fakultet, Osijek, 2011., str. 27–52.
13. Milica Lukić, Polemike oko jezika i pisma liturgijskih staroslavenskih knjiga u 19. st. (s osobitim obzirom na tekstove Dragutina A. Parčića i Ivana Milčetića), u: Knjige poštujući, knjigama poštovan: zbornik o 70. rođendanu Josipa Bratulića, Matica hrvatska, Zagreb, 2010., str. 283–292.
14. Milica Lukić, Tragom slavonskih glagoljaša ili O glagoljaškim nastojanjima don Luke Sučića (1753–1827), u: Drugi Hercigonjin zbornik / Stjepan Damjanović (ur.), Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005, str. 247–253.
15. Milica Lukić, Vrhbosna – katoličkoj prosvjeti kao izvor za proučavanje ćirilometodske problematike u drugoj polovini 19. stoljeća, u: Zbornik radova VI. međunarodnog znanstvenog simpozija Muka kao nepresušno nadahnuće kulture, Pasionska baština Bosne i Hercegovine, Sarajevo – Zagreb, 2010., str. 181–199.
16. NNikodim Milaš, Kiril i Metodije i istina pravoslavlja, Zadar, 1881.
17. Slovo o Slovu: zbornik radova iz Ćirilometodske baštine u hrvatskoj kulturi 19. stoljeća studenata hrvatskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku – Filozofski fakultet, Osijek, 2010.
18. Tisućnica slovjenskih apostolah sv. Cirila i Metoda, Zagreb, 1863.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: