Suvremena svjetska književnost

 

Naziv kolegija:
Suvremena svjetska književnost
Šifra ISVU:
190940
Šifra MOZVAG:
HK72
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Liović, Marica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Temeljni je cilj kolegija studentima pružiti uvid u suvremenu svjetsku književnu produkciju. Eklektički osmišljen korpus lektirnih naslova bit će motren iz vizure suvremenih književnih te kulturalnih teorija i fenomena. Osim toga, studenti će se upoznati s osobitostima modernističkih razdoblja (esteticizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam). Kad je posrijedi žanrovska problematika, s obzirom na to da je riječ o razdoblju u kojem produkcija romana znatno premašuje ostale žanrove, pozornost će u velikoj mjeri biti posvećena romanu, odnosno njegovu razvojnom putu.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog predmeta studenti će moći:

  • opisati temeljne karakteristike razdobljâ epohe modernizma te najutjecajnije pravce,
  • primijeniti stečena znanja o suvremenim kulturološkim fenomenima,
  • opisati razvojni put romana u povijesnome slijedu,
  • analizirati književno djelo na temelju uvida u relevantnu teorijsku literaturu.

Sadržaj predmeta:

  1. Esteticizam. Simbolizam. Artificijelnosti i kult umjetnosti (Ch. Baudelaire, Lautréamont, J. Moréas, S. Mallarmé, P. Verlaine, M. Maeterlinck).
  2. Igra pripovjedačkim perspektivama. Temporalnost u modernom romanu (J. Conrad, Srce tame). Performacijska dimenzija romana (J. Conrad, Lord Jim).
  3. »Obnova romana«. Roman struje svijesti. Fikcija kao zbilja (M. Proust). Dezintegracija realističnog romana. Fragmentarnost modernog romana. Lik kao ploha pamćenja (R. M. Rilke, Zapisi Maltea Lauridsa Briggea).
  4. Avangarda i dekadencija. Avangarda i tradicija. Avangardno osvajanje izvanestetskog prostora. Avangardni pravci. Pluralizam koncepcija i modela (F. Kafka, Zamak).
  5. Kasni modernizam. Pokušaj obnove realistične književne tehnike. Susret s filozofijom i znanošću. Povratak velikim temama (Bulgakov, Majstor i Margarita, T. Mann, Čarobna gora). Egzistencija i identitet (Meša Selimović, Derviš i smrt).
  6. Egzistencijalizam. Filozofija egzistencijalizma (J. P. Sartre, A. Camus). Kazalište apsurda (S. Beckett, E. Ionesco).
  7. »Izgubljena generacija« (G. Stein, E. Pound, E. Hemingway, F. S. Fitzgerald, T. S. Eliot...). »Tvrdo kuhana proza«. Moderni realizam. Stil novinske reportaže (E. Hemingway). Proza u trapericama (J. Salinger).
  8. Protuslovlje. Prekomjernost. Permutacija. Status autora, pripovjedača i lika (S. Beckett, Moloy).
  9. Novi povijesni roman (M. Yourcenar, Hadrijanovi memoari, H. Broch, Vergilijeva smrt). Granice života i umjetnosti. Permutacija (J. Fowles, Ženska francuskog poručnika). Granice žanra u postmodernističkoj književnosti. »Idealni« čitatelj. Roman-leksikon. Teorija recepcije (M. Pavić, Hazarski rečnik).
  10. Novo shvaćanje tradicije, odnos visoke i niske književnosti, skepticizam, relativizam (U. Eco, Ime ruže, M. Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja).
  11. Polifonija značenja. Ironijsko propitivanje tradicije (J. L. Borges, Aleph). Intertekst. Intertekstualnost. Citatni dijalog (J. M. Coetzee, Gospodin Foe)
  12. Utopija, antiutopija, distopija. Cyberpunk. (G. Orwell, R. Bradbury, A. Huxley, B. Bethke, Matrix).
  13. Književnost u i o egzilu. Postkolonijalna književnost. (S. Rushdie, Djeca ponoći). Kolonijalni i postkolonijalni prostor (I. Andrić, Travnička hronika).
  14. Queer književnost. Autofikcija (H. Guibert, Mauzolej ljubavnika). Feministička književnost: Između »domaćeg anđela« i »luđakinje u potkrovlju« (V. Woolf, Prema svjetioniku).
  15. Trivijalna književnost (J. Collins, Svijet je pun oženjenih muškaraca). Camp i kič. Camp kao oblik priopćavanja Drugosti. Perverzija, inverzija i subverzija prema kiču i campu. Chick-lit. Postfeminizam (C. Bushnell, Seks i grad).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje
suradničko učenje
grupna rasprava
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, sustavno opažanje, zaključivanje opisati temeljne karakteristike razdobljâ epohe modernizma te najutjecajnije pravce aktivnosti studenata u nastavi
pisane provjere znanja
usmeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
zadatak čitanja i analize primjera
grupna rasprava
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, dijaloška metoda, sustavno opažanje, samostalna uporaba literature, zaključivanje primijeniti stečena znanja o suvremenim kulturološkim fenomenima aktivnosti studenata u nastavi
seminarski rad
pisane provjere znanja
usmeni ispit
predavanje
suradničko učenje
zadatak čitanja i analize primjera
multimedija i mreža
grupna rasprava
slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje, rasprava, zaključivanje opisati razvojni put romana u povijesnome slijedu aktivnosti studenata u nastavi
pisane provjere znanja
usmeni ispit
mentorski rad
radionice
multimedija i mreža
seminarsko izlaganje
suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno ispunjavanje obveza, postavljanje i rješavanje problema, samostalna uporaba literature na temelju uvida u relevantnu teorijsku literaturu samostalno analizirati književno djelo seminarski rad
usmeni ispit
pisane provjere znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 20% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • položiti dvije pisane provjere znanja,
  • za prolaznu je ocjenu na svakom kolokviju potrebno je ostvariti 60% bodova,
  • pripremiti i prezentirati seminarski rad,
  • aktivno sudjelovati na nastavi što, među ostalim, podrazumijeva i redovito čitanje lektirnih naslova i preporučenih tekstova s popisa dopunske literature,
  • redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu (dopuštena najviše tri izostanka).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dubravka Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
  2. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, u knjizi, Laka i teška književnost: predavanje o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  3. Viktor Žmegač, Problematika postmoderne: vedrina rezignacije, u knjizi: Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004, str. 437–494.
  4. Viktor Žmegač, Strast i konstruktivizam duha: temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

Lektira

  1. Chinua Achebe, Svijet se raspada
  2. Ivo Andrić, Travnička hronika
  3. Antologija moderne poezije zapadnog kruga: od Baudelairea do danas
  4. Samuel Beckett, Moloy
  5. Jorge Luis Borges, Aleph
  6. Ray Bradbury, Fahrenheit 451
  7. Bertol Brecht, Život Galilejev
  8. Mihail Bulgakov, Majstor i Margarita
  9. Candace Bushnell, Seks i grad
  10. Italo Calvino, Ako jedne zimske noći neki putnik
  11. Albert Camus, Mit o Sizifu
  12. Paolo Coelho, Alkemičar
  13. J. M. Coetzee, Gospodin Foe
  14. Jackie Collins, Svijet je pun oženjenih muškaraca
  15. Joseph Conrad, Srce tame
  16. Joseph Conrad, Kapetan Jim
  17. Umberto Eco, Ime ruže
  18. T. S. Eliot, Pusta zemlja
  19. John Fowles, Ženska francuskog poručnika
  20. Jean Genet, Gospa od Cvijeća
  21. André Gide, Krivotvoritelji novca
  22. Günter Grass, Limeni bubanj
  23. David Grosmann, Vidi pod: ljubav
  24. Hervé Guibert, Mauzolej ljubavnika
  25. Ernest Hamingway, Kome zvono zvoni
  26. Knut Hamsun, Skitnica
  27. Hermann Hesse, Stepski vuk
  28. Aldous Huxley, Vrli novi svijet
  29. Eugène Ionesco, Stolice
  30. Alfred Jarry, Ubu
  31. James Joyce, Portret umjetnika u mladosti
  32. Franz Kafka, Zamak
  33. Danilo Kiš, Enciklopedija mrtvih
  34. Milan Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja
  35. Thomas Mann, Čarobna gora
  36. Haruki Murakami, Norveška šuma
  37. Gabrijel Garcia Marquez, Sto godina samoće
  38. Vladimir Nabokov, Lolita
  39. George Orwell, 1984
  40. Orhan Pamuk, Zovem se Crvena
  41. Milorad Pavić, Hazarski rečnik
  42. Salmon Rushdie, Djeca ponoći
  43. Perse Saint-John, Anabaza
  44. Jerome David Salinger, Visoko podignite krovnu gredu, tesari
  45. Jean-Paul Sartre, Mučnina
  46. Meša Selimović, Derviš i smrt
  47. Bruno Schulz, Dućani cimetne boje
  48. Magda Szabo, Vrata
  49. Jiri Šotola, Pile na ražnju
  50. J. R. R. Tolkien, Gospodar prstenova
  51. Virginia Woolf, Prema svjetioniku
  52. Marguerite Yourcenar, Hadrijanovi memoari

Napomena: Predložen je širi popis lektirnih naslova. Popis obveznih naslova (25) bit će definiran u dogovoru sa studentima.

Dopunska literatura:

  1. Silvio DʼAmico, Povijest dramskog teatra, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1972.
  2. Miroslav Beker, Povijest književnih teorija, Liber, Zagreb, 1979.
  3. Miroslav Beker, Suvremene književne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.
  4. Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  5. Peter Bürger, Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb, 2007.
  6. Matei Calinescu, Lica moderniteta: avangarda, dekadencija, kič, Stvarnost, Zagreb, 1988.
  7. Didier Colin, Rječnik simbola, mitova i legendi, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  8. Terry Eagleton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
  9. Terry Eagleton, Teorija i nakon nje, Algoritam, Zagreb, 2005.
  10. Terry Eagleton, Nevolje sa strancima: etička studija, Algoritam, Zagreb, 2011.
  11. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1986.
  12. Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1969.
  13. Ihab Hassan, Komadanje Orfeja, Globus, Zagreb, 1992.
  14. Petr Semenovič Kogan, Historija zapadnoevropske književnosti, »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1954–1958.
  15. Zoran Kravar, Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2003.
  16. Zdenko Lešić, Feministička teorija i kritika, u knjizi: Suvremena tumačenja književnosti i književnokritičko naslijeđe XX. stoljeća, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2007. (http://knjizevnarijec.blogger.ba/arhiva/2011/08/24/2846896)
  17. Zdenko Lešić, O postkolonijalnoj kritici, o Edwardu Saidu i drugima, u knjizi: Nova čitanja – poststrukturalistička čitanja, Buybook, Sarajevo, 2002, str. 96–109.
  18. David Lodge, Načini modernog pisanja: metafora, metonimija i tipologija, Globus, Zagreb, 1998.
  19. Jean-François Lyotard, Postmoderna protumačena djeci, »August Cesarec«, Zagreb, 1999.
  20. Sanja Muzaferija, Od kiča do Campa. Strategije subverzije, Meandar, Zagreb, 2008.
  21. Dubravka Oraić-Tolić, Teorija citatnosti, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990.
  22. Gajo Peleš, Tumačenje romana, ArTrezor, Zagreb, 1999.
  23. Renato Poggioli, Teorije avangardne književnosti, Nolit, Beograd, 1975.
  24. Povijest svjetske književnosti u osam knjiga, Mladost, Zagreb, 1977.
  25. Edward Said, Razmišljanja o egzilu. ( http://www.zarez.hr/clanci/razmisljanja-o-egzilu)
  26. Tamsin Spargo, Foucault i queer teorija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  27. Milivoj Solar, Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Golden marketing, Zagreb, 2011.
  28. Milivoj Solar, Laka i teška književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  29. Milivoj Solar, Suvremena svjetska književnost, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
  30. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji: aspekti tumačenja proze dvadesetog stoljeća, Nolit, Beograd, 1985.
  31. Boris Škvorc, Postkolonijalno ʼstanje stvariʼ: drugi kao okvir i/ili strano tijelo u vlastitom korpusu, Topografia tozsamosci, Unywerzitet Im Adama Mickiewitza w Poznaniu. Seria Filologia Slowianska 29, 2012, str. 11–23.
  32. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.
  33. Elizabeth Wright, Lacan i postfeminizam, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001.
  34. Viktor Žmegač, Povijest njemačke književnosti, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2003.
  35. Viktor Žmegač, Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1986.
  36. Viktor Žmegač, Istina fikcije: njemački pripovjedači od Thomasa Manna do Günthera Grassa, Znanje, Zagreb, 1982.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: