Poetika renesansne kulture

 

Naziv kolegija:
Poetika renesansne kulture
Šifra ISVU:
190939
Šifra MOZVAG:
HKID18
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Krešimir
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje studenata s novohistorističkom paradigmom proučavanja renesansne književne kulture u okviru sociokulturnih utjecaja na tekst i teksta na sociokulturni kontekst te važnijih renesansnih traktata.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati najznačajnije odrednice novog historizma i kulturalnog materijalizma,
  • razlikovati novi historizam i kulturalni materijalizam od historizma,
  • opisati važnije renesansne traktate,
  • objasniti novohistoricističku metodologiju.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvodni sat
  2. Historizam
  3. Novi historizma (ishodišta, predstavnici, značajke)
  4. Novi historizma i kulturalni materijalizam (sličnosti i razlike)
  5. Poetika kulture
  6. Louis Adrian Montrose, Proučavanje renesansne: poetika i politika kulture
  7. Stephen Greenblatt, Prema poetici kulture
  8. Novohistorističke interpretacije renesansne drame
  9. Novohistorističke interpretacije renesansne pastorale
  10. Novoplatonička amorozna traktatistika
  11. Pico della Mirandola, O dostojanstvu čovjeka
  12. Ideja genija kao homo melancholicusa
  13. Politička traktatistika (Niccolo Machiavelli, Vladar)
  14. Novohistorističke interpretacije hrvatske renesansne književne kulture
  15. Sintetski zaključak

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje, javni govor opisati najznačajnije odrednice novog historizma i kulturalnog materijalizma pisani ispit
usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje, javni govor razlikovati novi historizam i kulturalni materijalizam od historizma pisani ispit
usmeni ispit
seminari
radionice
samostalni zadatci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje opisati važnije renesansne traktate seminarski rad
seminari
radionice
samostalni zadatci		 istraživanje, čitanje zadanih predložaka, razmišljanje, pisanje, usmeno izlaganje objasniti novohistoricističku metodologiju seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,8 0%
Usmeni ispit 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz pisanoga ispita, usmenog ispita i seminarskoga rada: 60% konačne ocjene čini ocjena iz pisanoga ispita, 20% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje predavanja, seminara i pisanje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. David Šporer, Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame, AGM, Zagreb, 2005.
  2. Poetika renesansne kulture: novi historizma, uredio David Šporer, Disput, Zagreb, 2007 (poglavlja: »Proučavanje renesanse: poetika i politika kulture«, str. 53–79; »Prema poetici kulture«, str. 80–94; »Uvod: Shakespeare i prizori čitanja«, str. 80–94).
  3. Jacob Burckhardt, Kultura renesanse u Italiji, preveo Milan Prelog, Prosvjeta, Zagreb, 1997.
  4. Niccolo Machiaveli, Vladar, preveo Ivo Frangeš, Nakladani zavod Globus, Zagreb, 1985.
  5. Raymond Klibansky, Ervin Panofsky, Fritz Saxl, Saturn i melankolija, s engleskog prevela Marina Kralik, Zadruga Eneagram, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura:

  1. Ervin Panofsky, Ikonološke studije, preveo Svetozar M. Ignjančević, Nolit, Beograd, 1975.
  2. Nikola Vitov Gučetić, Dialogo della Bellezza / Dijalog o ljepoti – Dialogo d’Amore / Dijalog o ljubavi, Stoljeća hrvatske književnosti, priredila Ljerka Schiffler; prevela s talijanskog Natka Badurina, stručno redigirale Sanja Roić i Smiljka Malinar, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: