Suvremena dječja proza

 

Naziv kolegija:
Suvremena dječja proza
Šifra ISVU:
190938
Šifra MOZVAG:
HKID15
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Dragun, Dragica
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznavanje sa suvremenom književnosti za djecu i mladež i proučavanje poetike suvremenih hrvatskih prozaista (naglasak će biti na autorima, i djelima, od 1990-tih godina do danas, a to su: Mladen Kušec, Pavao Pavličić, Stjepan Tomaš, Božidar Prosenjak, Sanja Pilić, Damir Miloš, Miro Gavran, Ana Đokić Pongrašić, Silvija Šesto Stipaničić, Nada Mihelčić, Sanja Lovrenčić, Zvonko Todorovski, Sanja Polak).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske dječje i nedječje književnosti,
  • objasniti osnovne značajke suvremene književnosti,
  • argumentirati razlike između suvremene i nesuvremene književnosti,
  • definirati tabuizam u književnosti,
  • analizirati književne predloške,
  • sintetizirati znanja o suvremenoj dječjoj književnosti.

Sadržaj predmeta:

Definiranje, vremensko određenje i opća obilježja suvremene dječje književnosti. Žanrovi suvremene dječje književnosti. Tematska detabuizacija. Analiza odabranih predložaka (Mladen Kušec, Pavao Pavličić, Stjepan Tomaš, Božidar Prosenjak, Sanja Pilić, Damir Miloš, Miro Gavran, Zoran Pongrašić, Silvija Šesto Stipaničić, Nada Mihelčić, Sanja Lovrenčić, Zvonko Todorovski, Zvjezdana Odobašić, Darko Macan...). Sličnosti i trazlike dječje i nedječje suvremene književnosti.

Napomena: Uz autore nisu navedeni naslovi kako bi se na početku svakoga novoga semestra mogli, u dogovoru sa studentima, odrediti naslovi koji će biti čitani i analizirani.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske dječje i nedječje književnosti aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pisani/usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava objasniti osnovne značajke suvremene književnosti aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pisani/usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava argumentirati razlike između suvremene i nesuvremene književnosti aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pisani /usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
sustavno opažanje i zaključivanje definirati tabuizam u književnosti aktivnost studenata u raspravi
kolokvij
pisani/usmeni ispit
samostalni zadaci
seminarsko izlaganje
mentorski rad
sustavno opažanje i zaključivanje, usmeno izlaganje analizirati književne predloške pisani seminarski rad
pismeni/usmeni ispit
predavanje
samostalni zadaci
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje sintetizirati znanja o suvremenoj dječjoj književnosti pisani/usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,7 0%
Pismeni ispit 0,7 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,7 0%
Usmeni ispit 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju se konačne ocjene uzima u obzir sljedeće: ocjena pisanoga oblika i usmenoga izlaganja seminarskoga rada, kolokvija, pisanoga ispita te završnoga usmenog ispita. Od toga 25% konačne ocjene čini ocjena seminara, 25% ocjena kolokvija, 25% ocjena pisanoga ispita te 25% ocjena završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u analizama, izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalno istraživanje, pročitati zadane lektirne naslove te pristupiti kolokviju i završnom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Stjepan Hranjec, Pregled hrvatske dječje književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2006.
  2. Slobodan Prosperov Novak, Povijest hrvatske književnosti, Golden marketing, 2003.
  3. Stjepan Hranjec, Hrvatski dječji roman, Znanje, Zagreb, 1998.
  4. Dubravka Zima, Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu, Školska knjiga, Zagreb, 2012.

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Hranjec, Dječji hrvatski klasici, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
  2. Tabu teme u književnosti za djecu i mladež, priredila Ranka Javor, Knjižnice grada Zagreba, Zagreb, 2002.
  3. Andrijana Kos-Lajtman, Autobiografski diskurs djetinjstva, Ljevak, Zagreb, 2011.
  4. Zlatni danci 13 – Suvremena dječja književnost I, uredila Ana Pintarić, Filozofski fakultet, Osijek, 2012.
  5. Zlatni danci 14 – Suvremena dječja književnost II, uredila Ana Pintarić, Filozofski fakultet, Osijek, 2013.
  6. Dubravka Težak, Hrvatska poratna dječja priča, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  7. Umjetnost i dijete, brojevi od 1969. do 1997. godine.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: