Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
SOCIOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Pešić, Boško | 0 |
0 |
0 |
|
Balić, Davor | 30 |
0 |
15 |
Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa različitim teorijskim perspektivama i idejnim tradicijama u promišljanju društvenih činjenica. Kroz problematizaciju odabranih tema i analize historijskog razvoja pojedinih idejnih sklopova studenti će razvijati svijest o mogućnostima drugačijih oblika znanja i djelovanja.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Predmet uvodi u interdiscplinarno proučavanje intelektualnog razvoja suvremenog društva, kao i društvenih, kulturnih, političkih i ekonomskih pretpostavki prevladavajućih oblika znanja i režima prakse. Predmet je zamišljen kao niz teorijskih istraživanja u kojima se analiziraju i raspravljaju temelji, izvori i oblici različitih ideja, sklopova ideja i teorijskih koncepata kako se pojavljuju u filozofiji, znanostima, medicini, pravu, komparativnoj književnosti, umjetnostima, folkloru, povijesti jezika, povijesti religijskih uvjerenja i socijalnoj politici te se istražuju njihova značenja za pojedina, prvenstveno zapadna, društva. Kroz predavanja i seminarski materijal uvodit će se različita pitanja oko kojih je društvena misao i praksa organizirana na način ponovnih opisa i refleksivnog, kritičkog promišljanja (primjerice ideje javne sfere, dobrog vladanja, suvereniteta, imperija, oprosta i pomirenja, ideja Balkana i dr.). Studenti će kroz predavanja i redovita čitanja seminarskog materijala upoznavati idejne sklopove u različitom kulturnom i društvenom kontekstu i intelektualnim tradicijama kao i prevladavajuće disciplinarne metode kojima ih se definira i vrednuje.
Specifična ovogodišnja tema koja će se obrađivati u nastavi je pitanje veterana i društvenoga statusa veterana. Koje društvene pretpostavke su bile potrebne, i na koji način su se u historijskoj perspektivi ti društveni temelji razvili, da bi mogli govoriti o veteranima kao stabilnoj društvenoj kategoriji? Nastanak veterana kao društvenog i politckog subjekta. Koji su prevladavajući oblici brige o veteranima razvijani u različitim društvima i koja su njihova obilježja (recipročne veze patrona i klijenta, načela milosrđa, prvi pokušaji institucionalizacije, izbacivanja na periferiju državnih teritorija, itd.). Što nam rana moderna rješenja veteranskih pitanja kroz prve monarhijske institucije discipliniranja i brige govore o promjenama u odnosu narodna, vojske, veterana i države? Koje su društvene promjene bile potrebne da bi veterani od društvene kategorije postali statusna grupa određena i državno sankcioniranim pravima i posebnom simboličkom vrijednošću? 'Novi program' socijalne skrbi o ratnim veteranima nakon I. svjetskog rata, eksperimenti s mirovinskim rješenjima i kompenzacijama te rana nastojanja socio-ekonomske normalizacije veterana. Koji faktori utječu na različite statuse veterana u zapadnim društvima i u različitim vremenskim periodima (razlike između ruskih veterana Drugog svjetskog rata i rata u Afganistanu, američkih veterana Drugog svjetskog rata i rata u Vijetnamu, statusne razlike između francuskih veteranskih skupina, razlike između veterana ratnih i mirovnih operacija, itd.)? Veteranski identiteti, borbe veterana za javno priznanje i simbolička moć veterana. Nove tehnike društvene regulacije i 'terapeutska država'. Reprezentacija veterana u književnosti i filmu u razllicitim društvenim uređenjima i vremenskim razdobljima.
predavanja, seminari i radionice
2. 1. Nastavna aktivnost | 2. 2. Aktivnost studenta | 2. 3. Ishod učenja | 2. 4 Metoda procjene |
predavanja, seminarske rasprave, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | slušanje predavanja, analiza literature, rasprava, pisanje kritičkog eseja | opisati društvene pretpostavke nastanka, razvoja i promjena u društvenom značenju i vrednovanju pojedinih ideja i teorijskih koncepata | aktivnost u nastavi, završni pismeni rad, esej |
predavanja, seminarske rasprave, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | slušanje predavanja, analiza literature, rasprava, pisanje kritičkog eseja | kritički analizirati različite pristupe i pozicije u razumijevanju društvenih fenomena (uključujući i vlastitu) | aktivnost u nastavi, završni pismeni rad, esej |
predavanja, seminarske rasprave, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | slušanje predavanja, analiza literature, rasprava, pisanje kritičkog eseja | kritički čitati tekst | aktivnost u nastavi, završni pismeni rad, esej |
predavanja, seminarske rasprave, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature | slušanje predavanja, analiza literature, rasprava, pisanje kritičkog eseja | pisati na jasan i argumentirani način i uz svijest o različitim perspektivama | aktivnost u nastavi, završni pismeni rad, esej |
Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Aktivnost u nastavi | 0,6 | 10% |
Esej | 0,4 | 30% |
Pismeni ispit | 1,9 | 60% |
Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
Student je dužan redovito čitati materijale za grupne seminarske rasprave. Sudjelovanje u seminarskim raspravama iznosi 30% konačne ocjene. Student tijekom semestra piše jedan kritički esej koji nosi 30% konačne ocjene. Nakon završetka nastave student pristupa pismenom ispitu u obliku pisanog rada na odabranu temu (rad se izrađuje "kod kuće") koji nosi 40% konačne ocjene iz kolegija.
Redovito pohađanje nastave (predavanja i seminari), izrada jednog pisanog kritičkog eseja i izrada završnog pisanog rada na temu po odabiru studenta i prethodnom dogovoru sa nastavnikom.
Obavezna literatura ovisi o odabranoj individualnoj temi za obradu u pisanom radu i dogovara se sa nastavnikom.
Studentska anketa.