Hrvatska povijest „dugoga“ 19. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatska povijest „dugoga“ 19. stoljeća
Šifra ISVU:
188719
Šifra MOZVAG:
P606
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pejić, Luka
30
0
0
Josipović Batorek, Slađana
0
0
0
Kezić, Valentina
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s relevantnim povijesnim činjenicama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za hrvatsku povijest „dugoga“ 19. stoljeća, kritički vrednovati izvore i stručnu literature koja problematizira navedeno razdoblje.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

 

  • izložiti temeljne faktografske odrednice hrvatske povijesti 19. stoljeća
  • objasniti kontekst i uzročno-posljedične veze najvažnijih procesa koji su obilježili hrvatsku povijest „dugoga“ 19. stoljeća
  • raspraviti o nizu fenomena iz političke, socijalne, kulturne i gospodarske povijesti hrvatskih zemalja u 19. stoljeću
  • vrednovati ključne historiografske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem
  • kritički promišljati o modernoj hrvatskoj povijesti
  • napisati stručni rad iz domene hrvatske povijesti 19. stoljeća pridržavajući se svih formalnih, stilskih, retoričkih, organizacijskih (formuliranje hipoteze, argumentacija, protu-argumentacija) i etičkih pravila pisanja znanstvenoga rada

Sadržaj predmeta:

  • Opća obilježja, izvori i osnovni historiografski problemi hrvatske povijesti „dugoga“ 19. stoljeća; hrvatske zemlje i Napoleonovi ratovi; ilirski pokret; Josip Jelačić i zbivanja 1848. i 1849. godine u hrvatskim zemljama; razdoblje neoapsolutizma; ključne odrednice političkog života Banske Hrvatske 1860-ih; Dalmacija i Istra u 19. stoljeću; modernizacijske reforme Ivana Mažuranića; banovanje Khuena Héderváryja; svakodnevni život u 19. stoljeću; hrvatska kultura i znanost 19. stoljeća; Hrvati i Prvi svjetski rat; južnoslavenske ideje i stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera		 slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava definirati povijesne događaje s gledišta političko-ekonomsko-kulturnih i vojnih određenosti u hrvatskoj povijesti 19. stoljeća aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera		 slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava analizirati razvoj pravno-povijesnih institucija i organizacija aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera		 slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava definirati spoznaje o nacionalnim i međunacionalnim političkim odnosima u Hrvatskoj u 19. stoljeću aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera		 slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava opisati načinie i sredstva političkog i stranačkog komuniciranja i ulogu političkih i kulturnih osoba u razvitku povijesnih događanja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera		 slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava kritički analizirati o načinima, sredstvima i organizaciji, danas i u povijesti, za održavanje nacionalnog, međunarodnog i vjerskog mira i sigurnosti aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pisani ispit 1,1 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, osvrti na nastavne sadržaje) s 20% udjela u konačnoj ocjeni, praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 50% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 30% udjela u ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Studenti koji ne polože oba kolokvija moraju polagati pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva tijekom ispitnih rokova. Studenti koji iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobiju negativnu ocjenu moraju polagati usmeni ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

 

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

- aktivnost u nastavi 20%

- seminarski rad 30%

- pisani ispit 50%

Primjer izračunavanja ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, osvrti na nastavne sadržaje) s 20% udjela u konačnoj ocjeni, praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 50% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 30% udjela u ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Studenti koji ne polože oba kolokvija moraju polagati pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva tijekom ispitnih rokova. Studenti koji iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobiju negativnu ocjenu moraju polagati usmeni ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

 

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja su sljedeći:

- aktivnost u nastavi 20%

- seminarski rad 30%

- pisani ispit 50%

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave i seminara, pisanje i prezentiranje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Jasna Turkalj, Vlasta Švoger (ur.). Temelji moderne Hrvatske – hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću, Zagreb, 2016. (odabrana poglavlja)
  2. Iskra Iveljić. Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine, Zagreb, 2010. (odabrana poglavlja)
  3. Igor Karaman. Hrvatska na pragu modernizacije (1750. - 1918.), Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)
  4. Nikša Stančić. Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Tihomir Cipek. Stjepan Matković, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. - 1914., Zagreb, 2006.
  2. Mirjana Gross, Agneza Szabo. Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb, 1992.
  3. Katarina Horvat. Kućna služinčad u Zagrebu 1880. – 1914., Zagreb, 2021.
  4. Pieter Judson. Povijest Habsburškog Carstva, Zagreb, 2018.
  5. Petar Korunić. Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije, Slavonski Brod, 2006.
  6. Ivan Kovačević. Ekonomski položaj radničke klase u Hrvatskoj i Slavoniji, 1867. – 1914., Beograd, 1972.
  7. Dragutin Pavličević. Hrvati i istočno pitanje, Zagreb, 2007.
  8. Skupina autora, Povijest hrvatskog naroda 1860 – 1914., Zagreb, 1968.
  9. Nevio Šetić, Marko Trogrlić. Dalmacija i Istra u 19. stoljeću, Zagreb, 2015.
  10. Dinko Šokčević. Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Zagreb, 2006.
  11. Alan John Percivale Taylor. Habsburška Monarhija, 1809.-1918., Zagreb, 1990.
  12. Luka Pejić, ur. Ljudi s margine. Prilozi iz socijalne historije Banske Hrvatske u 19. stoljeću. Osijek, 2025.
  13. Mirko Valentić. Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881., Zagreb 1981.
  14. Božena Vranješ-Šoljan. Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća. Socijalno-ekonomski sastav i vodeći slojevi 1890-1914, Zagreb, 1991.
  15. Dinko Župan. Mentalni korzet. Spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868-1918), Osijek, 2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Sveučilišna anketa, analiza kvalitete izvedbe nastave.

Ostale informacije: