Hrvatska povijest „dugoga“ 19. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatska povijest „dugoga“ 19. stoljeća
Šifra ISVU:
188719
Šifra MOZVAG:
P606
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tomas, Domagoj
30
0
0
Pejić, Luka
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznavanje s procesom formiranja hrvatske nacije i identiteta. Razvoj društveno-gospodarskih prilika u hrvatskim zemljama: Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji, Istri te ostalim zemljama od 1790. do 1918. godine.

Upoznavanje sa društveno-političkim razvojem hrvatskih zemalja od restauracija Sabora 1861. do kraja Prvog svjetskog rata. Bit borbi političkih stranaka u dvojnoj Austro-Ugarskoj monarhiji kroz Hrvatsko-ugarsku nagodbu te nacionalna previranja i radnički pokret krajem 19. i početkom 20. stoljeća. O uzrocima i posljedicama migracija u i izvan Hrvatske krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati povijesne događaje s gledišta političko-ekonomsko-kulturnih i vojnih određenosti u hrvatskoj povijesti 19. stoljeća
  • analizirati razvoj pravno-povijesnih institucija i organizacija
  • definirati spoznaje o nacionalnim i međunacionalnim političkim odnosima u Hrvatskoj u 19. stoljeću
  • opisati načinie i sredstva političkog i stranačkog komuniciranja i ulogu političkih i kulturnih osoba u razvitku povijesnih događanja
  • kritički analizirati o načinima, sredstvima i organizaciji, danas i u povijesti, za održavanje nacionalnog, međunarodnog i vjerskog mira i sigurnosti

 

Sadržaj predmeta:

  • Hrvatske zemlje u postjozefinskim reformama i Napoleonovim ratovima;
  • Dubrovačka Republika od 1790. do svoje propasti 1809. godine;
  • Hrvatsko-slavonska vojna krajina od 1790. do 1815.;
  • Bečki kongres i hrvatske zemlje;
  • Administrativno uređenje i društveno-gospodarske prilike hrvatskim zemljama do 1848. te od 1848. do 1918. godine;
  • Pokrajinski partikularizmi i hrvatski etnički identitet;
  • Zbivanja 1848. i 1849. godine u hrvatskim zemljama;
  • Neoapsolutističko razdoblje i njezin slom u hrvatskim zemljama.
  • Povijesni izvori i historiografija za povijest Hrvata od 1790. do 1918. godine
  • Restauracija hrvatskog Sabora 1861. i njegov razvoj do 1867. Godine
  • Nastanak i značaj Hrvatsko-ugarske nagodbe
  • Reforme bana Mažuranića
  • Društveno-ekonomski položaj hrvatskih zemalja: Dalmacije, Istre, Slavonije i Vojne Granice
  • Razvoj i odnosi političkih stranaka u Hrvatskoj od 1860. do 1918. Godine
  • Hrvatsko-mađarski odnosi kroz mađarsku (npr. julijansku) politiku u Hrvatskoj i Slavoniji
  • Razvojačenje Vojne krajine i sjedinjenje s civilnom Hrvatskom i Slavonijom
  • Politika tzv. «novog kursa» u Hrvatskoj
  • Hrvatski sabor i banovi od 1900. do kraja I. svjetskog rata
  • Privredni, kulturni, vjerski i politički razvoj hrvatskih zemalja i naroda u Hrvatskoj
  • Prvi svjetski rat i njezine posljedice za hrvatski narod
  • Južnoslavenske ideje i stvaranje Države Slovenaca, Hrvata i Srba
  • Pariški mirovni ugovori
  • Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca
  • Migracije stanovništva u Hrvatskoj i iseljavanje iz Hrvatske

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava definirati povijesne događaje s gledišta političko-ekonomsko-kulturnih i vojnih određenosti u hrvatskoj povijesti 19. stoljeća aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava analizirati razvoj pravno-povijesnih institucija i organizacija aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava definirati spoznaje o nacionalnim i međunacionalnim političkim odnosima u Hrvatskoj u 19. stoljeću aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava opisati načinie i sredstva političkog i stranačkog komuniciranja i ulogu političkih i kulturnih osoba u razvitku povijesnih događanja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit
predavanje, seminarski rad
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, rasprava kritički analizirati o načinima, sredstvima i organizaciji, danas i u povijesti, za održavanje nacionalnog, međunarodnog i vjerskog mira i sigurnosti aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad. usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,6 20%
Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit 1,5 50%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,9 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave i seminara, pisanje i prezentiranje seminarskih radova.

 

 

Obavezna literatura:

  1. (skupina autora), Temelji moderne Hrvatskehrvatske zemlje u "dugom" 19. stoljeću, Zagreb, 2016.
  2. Igor Karaman, Hrvatska na pragu modernizacije (1750. - 1918.), Zagreb, 2000.
  3. Nikša Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.
  4. Dragutin Pavličević, Hrvati i istočno pitanje, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura:

  1. Mirko Valentić, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881., Zagreb 1981.
  2. Alan John Percivale Taylor, Habsburška Monarhija, 1809.-1918., Zagreb, 1990.
  3. Mirjana Gross, Agneza Szabo, Prema hrvatskome građanskom društvu, Zagreb, 1992.
  4. Jure Krišto, Prešućena povijest: Katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Zagreb, 1994.
  5. Nives Rumenjak, Politička i društvena elita Srba u Hrvatskoj potkraj 19. stoljeća. Uspon i pad Srpskoga kluba, Zagreb, 2005.
  6. Petar Korunić, Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije, Slavonski Brod, 2006.
  7. Tihomir Cipek, Stjepan Matković, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842. - 1914., Zagreb, 2006.
  8. Dinko Šokčević, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Zagreb, 2006.
  9. Iskra Iveljić, Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijećenog apsolutizma do 1848. godine, Zagreb, 2010.
  10. Nevio Šetić, Marko Trogrlić, Dalmacija i Istra u 19. stoljeću, Zagreb, 2015.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Sveučilišna anketa, analiza kvalitete izvedbe nastave.

Ostale informacije: