Svjetska povijest 19. stoljeća

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za 19. stoljeće s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za povijest 19. stoljeća.

• izložiti temeljne faktografske odrednice svjetske povijesti 19. stoljeća
• objasniti kontekst i uzročno-posljedične veze najvažnijih procesa koji su obilježili svjetsku povijest „dugog“ 19. stoljeća
• usporediti određene pojave, poput industrijalizacije ili kolonijalizma, u različitim zemljama 19. stoljeća
• raspraviti o nizu fenomena iz političke, socijalne, kulturne i gospodarske povijesti 19. stoljeća
• vrednovati ključne historiografske izvore i literaturu o pitanjima obuhvaćenima kolegijem
• napisati stručni rad iz domene svjetske povijesti 19. stoljeća

Opća obilježja i ključni historiografski problemi „dugog“ 19. stoljeća, uzroci, tijek i dugoročne posljedice Francuske revolucije, Napoleon, Bečki kongres i novi europski poredak, Proljeće naroda 1848./1849., ujedinjenje Njemačke i Italije, život u viktorijanskoj Engleskoj - industrijalizacija i uspon kapitalizma, socijalizam 19. stoljeća, Sjedinjene Američke Države – pregled najvažnijih društveno-političkih zbivanja, kolonijalna carstva i europski imperijalizam, podjela Afrike, osvrt na izvaneuropske zemlje - Latinska Amerika Simóna Bolívara, Japan, Kina i Indija, znanost i umjetnost 19. stoljeća – od željeznica i eugenike do kinematografa, secesije i psihoanalize, Prvi svjetski rat – uzroci, tijek i neposredne posljedice, sufražetski pokret, Carska Rusija i velike revolucije na kraju „dugoga“ 19. stoljeća

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pisani ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 20% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 50% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 30% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Studenti koji ne polože oba kolokvija moraju polagati pismeni ispit iz cjelokupnog gradiva tijekom ispitnih rokova. Studenti koji iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobiju negativnu ocjenu moraju polagati usmeni ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama o seminarskim temama,  raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

Enrico Cravetto, ur. Povijest, sv. 12 – 16, Jutarnji list, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)

1. Eric Hobsbawm. Doba revolucije (1789. – 1848.), Školska knjiga, Zagreb, 1987.
2. Eric Hobsbawm. Doba kapitala (1848. – 1875.), Školska knjiga, Zagreb, 1989.
3. Eric Hobsbawm. Doba carstva (1875. – 1914.), Arhipelag, Beograd, 2019.
4. Eric Hobsbawm. Doba ekstrema (1914. – 1991.), Zagrebačka naklada, Zagreb, 2009.
5. Jürgen Osterhammel. Preobražaj sveta: globalna istorija 19. veka, Akademska knjiga, Novi Sad, 2022.
6. Skupina autora. Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 14-15, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
7. J. M. Roberts. Povijest Europe, AGM, Zagreb, 2002.
8. Asa Briggs. Socijalna povijest Engleske, Barbat, Zagreb, 2003.
9. Jean Carpentier. Francoise Lebrun (prir.), Povijest Francuske, Barbat, Zagreb 1999.
10. Steve Englund. Napoleon, Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
11. Ulf Dirlmeier (ur.). Povijest Njemačke, Barbat, Zagreb, 1999.
12. Giuliano Procacci. Povijest Talijana, Barbat, Zagreb, 1996.
13. Charles Sellers. Povijest Sjedinjenih Američkih Država, Barbat, Zagreb, 1996.
14. William M. Johnston. Austrijski duh. Intelektualna i društvena povijest 1848. – 1938., Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.
15. Christopher Clark. Mjesečari. Kako je Europa krenula u rat 1914., Vuković & Runjić, Zagreb, 2018.
16. Philipp Blom. Vrtoglave godine: Europa, 1900.-1914. Fraktura, Zaprešić 2015.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.