Svjetska povijest 19. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Svjetska povijest 19. stoljeća
Šifra ISVU:
188716
Šifra MOZVAG:
P401
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Josipović Batorek, Slađana
30
0
0
Pejić, Luka
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za 19. stoljeće s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za povijest 19. stoljeća.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student  će moći:

  • prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz svjetske povijesti 19. stoljeća
  • objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti 19. stoljeća
  • vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za 19. stoljeće
  • analizirati historiografski tekst
  • objasniti socijalne, kulturne i ekonomske procese i značajnije političke fenomene navedenog razdoblja

 

Sadržaj predmeta:

Opća obilježja povijesti 19. st., uspon građanstva i razvoj građanske ideologije do Francuske revolucije, Francuska uoči građanske revolucije, Francuska građanska revolucija, Francuska i Europa u doba Napoleona, odnos sila u Europi nakon Bečkog kongresa, nastanak SAD, Američki građanski rat, imeprijalizam i imperijalne europske sile, 1848.-1849. godina u Europi, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemačke, Istočno pitanje, procesi oslobađanja od kolonijalne vlasti u 19. st., Japan u drugoj polovici 19. st., nastanak i razvoj radničkog pokreta, dvije ruske revolucije, Prvi svjetski rat - uzroci, tijek, posljedice, gospodarstvo i društvo u 19. st.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4 Metoda procjene
Predavanje Slušanje prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz hrvatske povijesti ranog novog vijeka kolokvij
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti 19. stoljeća aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za 19. Stoljeće aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza izvora i literature
analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize literature slušanje izlaganja, seminarski rad, analiza literature, rasprava objasniti socijalne, kulturne i ekonomske procese i značajnije političke fenomene navedenog razdoblja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,65 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,75 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksivni osvrt na nastavne sadržaje) s 35% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) s 45% udjela u konačnoj ocjeni, te seminarski rad s 20% udjela u konačnoj ocjeni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2). Ukoliko student ipak iz aktivnosti na nastavi ili seminarskog rada dobije negativnu ocjenu dužan je polagati usmeni i pisani ispit iz cjelokupnog gradiva u vrijeme redovnih ispitnih rokova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama o seminarskim temama,  raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Skupina autora, Povijest, sv. 12-16, Zagreb 2008.
  2. The Times, Atlas svjetske povijesti, Zagreb 1986.

Dopunska literatura:

  1. Skupina autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990.
  2. J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.
  3. H. W. van Loon, Povijest čovječanstva, Zagreb 2003.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: