Pragmalingvistika

 

Naziv kolegija:
Pragmalingvistika
Šifra ISVU:
174732
Šifra MOZVAG:
HJID39
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
0
0
0
Kuna, Branko
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • upoznavanje s temeljnim pojmovima iz pragmalingvističkih istraživanja usmjerenim na onaj dio jezične djelatnosti koji je u svezi s namjerom, voljom, učincima i zaprekama pri uporabi jezika,
  • razvijati logičko mišljenje i poticati samostalnu primjenu spoznaja iz pragmalingvistike,
  • osoposobiti studente da kritički vrednuju utjecaj kontekstualnih čimbenika na oblikovanje naših iskaza te propituju mijene koje se događaju u jeziku javne komunikacije kao uvjetu postojanja društva,
  • upućivati na temeljnu pragmalingvističku literaturu i različite discipline unutar nje.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati temeljne pragmalingvističke pojmove,
  • opisati različite ostvaraje govornih činova,
  • argumentirati zašto često naši iskazi imaju neizrečene, ali podrazumijevane tvrdnje,
  • razlikovati implikature i presupozicije na odgovarajućim primjerima,
  • analizirati tekst s obzirom na prevagu odgovarajućih pragmatičkih načela: suradnje, uljudnosti i relevantnosti,
  • usporediti tekstove s referencijalnom i manipulacijskom ulogom i diskursne strategije primijenjene u njima,
  • analizirati načine na koje se odnosi neravnoteže moći uspostavljaju i održavaju u tekstu.

Sadržaj predmeta:

Izvorišta pragmalingvistike; odnos pragmalingvistike i drugih lingvističkih disciplina; teorija govornih činova; govorni žanrovi, presupozicije i implikature; pragmatička načela u komunikaciji: načelo suradnje, načelo uljudnosti, načelo relevantnosti; nejezična komunikacija i njezino mjesto u totalnoj komunikaciji; uloga deiktičnih kategorije u gramatici i značenju; ustrojstvo diskursa i diskursna analiza; manipulacija jezikom i ideologizacija jezika: novogovor, govor mržnje i politička korektnost; jezik i rodna ravnopravnost; izricanje moći u jeziku – kritička diskursna analiza.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati temeljne pragmalingvističke pojmove pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature opisati različite ostvaraje govornih činova seminarski rad
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
sustavno opažanje i zaključivanje, slušanje izlaganja, dijaloška metoda argumentirati zašto često naši iskazi imaju neizrečene, ali podrazumijevane tvrdnje aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, oblikovanje pismenoga seminara razlikovati implikature i presupozicije na odgovarajućim primjerima aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
samostalni istraživački zadatak sustavno opažanje i zaključivanje, analiza literature analizirati tekst s obzirom na prevagu odgovarajućih pragmatičkih načela: suradnje, uljudnosti i relevantnosti pismeni ispit
predavanje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, sustavno opažanje i zaključivanje, analiza primjera usporediti tekstove s referencijalnom i manipulacijskom ulogom i diskursne strategije primijenjene u njima seminarski rad
pismeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
slušanje izlaganja, dijaloška metoda, čitanje i analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati načine na koje se odnosi neravnoteže moći uspostavljaju i održavaju u tekstu aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pismeni ispit 1,5 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

40% konačne ocjene čini ocjena iz usmenoga referata, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađati nastavu, sudjelovati u raspravi na seminarima, položiti ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Joan Cutting, Pragmatics and Discourse, Routledge, London – New York, 2002.
  2. Nenad Miščević, Matjaž Potrč, Kontekst i značenje, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1987.
  3. Neda Pintarić, Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2002.
  4. George Yule, Pragmatics, Oxford Univesity Press, Oxford, 1996.
  5. Ivan Ivas, Ideologija u govoru, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb,1988.

Dopunska literatura:

  1. Pierre Bourdieu, Što znači govoriti, Naprijed, Zagreb,1992.
  2. Deborah Cameron, Verbal Hygiene, London and New York, Routledge, 1995.
  3. Tanja Gradečak-Erdeljić, Metonimija kao sredstvo manipulacije: eufemizmi u mreži medija, u: Jezik i mediji, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb – Split, 2006., str. 259–266.
  4. Nada Ivanetić, Komplimenti naši svagdašnji, u: Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Rijeka – Zagreb, 1999., str. 329–338.
  5. Victor Klemperer, Bilježnica filologa, Disput: Zagreb, 2007.
  6. Branko Kuna, Uljudnost i njezini učinci u komunikaciji, Lingua Montenegrina, 3, Cetinje, 2009., str. 81–93.
  7. Stephen Levinson, Pragmatics, Cambridge University Press, Cambridge, 1983.
  8. Małgorzata Marcjanik, Grzeczność w komunikacji językowej, Wydawnictwo Naukowe PWN, Warszawa, 2007.
  9. Danijela Marot, Uljudnost u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, Fluminensia, 17, 1, Rijeka, 2005., str. 53–70.
  10. Brian McNair, Uvod u političku komunikaciju, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2003.
  11. Dubravka Oraić Tolić,. Hrvatski kulturni stereotipi, u: Kulturni stereotipi: koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima, ur. D. Oraić-Tolić i E. Kulcsár, FF press, Zagreb, 2006.
  12. Dubravko Škiljan, Javni jezik, Antibarbarus, Zagreb, 2000.
  13. Teun van Dijk, Discourse, knowledge and ideology: Reformulating old questions and proposing some new solutions, u: Communicating Ideologies: Multidisciplinary Perspectives on Language, Discourse and Social Practice, eds. M. Pütz, J. Neff-van Aertselaer and T. A. van Dijk, Peter Lang, Frankfurt am Main, 2004., str. 5-38.
  14. Ludwig Wittgenstein, Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1998.
  15. Ruth Wodak, Martin Reisigl, Discourse and Racism, u: The Handbook of Discourse Analysis, eds. D. Schiffrin, D. Tannen and H. Hamilton, Blackwell Publishing Ltd., Oxford, 2003.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa na razini Filozofskog fakulteta.

Ostale informacije: