Hrvatska i europska književna avangarda

Cilj je kolegija Hrvatska i europska književna avangarda, ponajprije komparativno promišljajući, pružiti širu sliku avangardnih kretanja u europskoj i hrvatskoj kulturi. Studenti će se upoznati i sa specifičnošću proizvodnje, distribucije i recepcije avangardne umjetnosti. Posebna će se pozornost usmjeriti prema književnim tekstovima i književnicima koji su svojim djelovanjem umnogome odredili smjer razvoja avangardne umjetnosti. Budući da je ekspresionizam u hrvatskoj umjetnosti, imajući na umu ostale povijesne avangarde, ostavio vrijednosni trag na razini najeminentnijih europskih avangardnih ostvarenja, ponajprije zahvaljujući Miroslavu Krleži i Antunu Branku Šimiću, veća će pozornost biti posvećena umjetničkoj produkciji ekspresionističke provenijencije. Kako je hrvatska književnost u prethodnome razdoblju »uhvatila priključak« s aktualnim umjetničkim tendencijama u Europi, nije nevažno naglasiti ni da je riječ o istodobnosti umjetničkih pojava, pa iako hrvatski ekspresionizam ne skriva eksplicitne veze s ekspresionizmom njemačkoga govornoga područja, možemo govoriti i o njegovim specifičnim realizacijama u hrvatskoj književnosti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam avangarde s obzirom na njezine ciljeve, realizacije, sveobuhvatnost te odnos prema tradiciji i budućnosti (političke i umjetničke avangarde),
• definirati temeljne strategije pri oblikovanju implicitnoga avangardnog teksta,
• opisati futurizam, ekspresionizam, dadaizam i nadrealizam te njihove realizacije i dosege u europskoj književnosti i kulturi,
• usporediti realizacije i postignuća hrvatske književne i kulturne avangarde s postignućima europske,
• opisati žanrovski sustav hrvatskoga ekspresionizma,
• samostalno analizirati avangardno književno djelo.

1. Pojam avangarde. Pojam pokreta. Eksplicitni i implicitni tekst. Avangarda i dekadencija.
2. Avangarda i tradicija. »Nulta točka«: primitivizam, infantilizam, podsvijest.
3. Romantička avangarda.
4. Društveno-povijesni okvir nastanka avangarde. Umjetnička i politička avangarda.
5. Avangardni kič. Groteska i grotesknost.
6. Futurizam. Filippo Tomasso Marinetti. Proglasi. Poezija. Kazališni eksperiment. Hrvatski futurizam. Jozo (Joe) Matošić. »Zvrk«.
7. Ruski avangarda. Futurizam. Konstruktivizam. Suprematizam. Kubizam. Intermedijalnost. Gileja. »Šamar u lice javnom ukusu«. Budetljani. (Majakovski, Hlebnikov). Zaum. (V. Hljebnikov, A. Kručonih).
8. Ekspresionizam – počeci (likovna umjetnost, »Most«, V. Kandinsky, F. Marc). Prijepori oko termina.
9. Tvorbene sastavnice hrvatskoga i europskog ekspresionizma: Ekspresionistička paradigma: ekstatičnost, egocentričnost subjekta, individualizirana i osamljena pozicija u praznini svijeta. Besmislenost društvene i povijesne supstancije. Lirsko-epsko-dramska isprepletenost. Simultanizam. Sinestezija. Sintaksa krika.
10. Počeci ekspresionističke drame. (A. Strindberg. G. Büchner). Apstraktni i aktivistički ekspresionizam. (Der Sturm, Die Aktion). Ekspresionizam u pučkom stilu: karnevalesknost, subkultura.
11. Ekspresionistička drama njemačkoga govornog područja. Ekspresionističko pjesništvo njemačkoga govornog područja. Menscheitsdaemmerung. Georg Trakl.
12. Hrvatski ekspresionizam, žanrovi. Časopisi.
13. Ekspresionistička poetika A. B. Šimića. Manifesti. Krležin ekspresionistički teatar. Eksplicitni tekstovi. Poezija. Ekspresionizam »kosorovske provenijencije«. Ekspresionistička teorija i praksa Josipa Kulundžića. Politička drama kao evolutivna faza ekspresionističke drame aktivističkoga ekspresionizma.
14. Dadaizam, poetika. Provokacija. Ciriška dada. Berlinska dada. Pariška dada. Mađarska dada. Njujorška dada.Cabaret »Voltaire«. Manifest dade. Tristan Tzara. Dadaističke matineje. Dragan Aleksić. Dada-tank. Dada-Jazz. (Osijek, Vinkovci). Zenitizam. Ljubomir Micić. Zenit. Barbarogenij kao nositelj prevrjednovanja tradicionalnih vrijednosti.
15. Nadrealizam. Automatski zapis. »Litterature«. »Doba spavanja«. Nadrealistički san. Nadrealistički manifesti. Andre Breton. Bizarnost i slikovitost nadrealnih vizija. (Š. Vučetić, D. Ivanišević, J. Kaštelan).

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz usmenoga ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 15% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 35% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

• studenti trebaju položiti dva kolokvija (za prolaznu je ocjenu potrebno ostvariti 60% bodova),
• pripremiti i prezentirati seminarski rad,
• aktivno sudjelovati u nastavi (što, među ostalim, podrazumijeva redovito čitanje lektire te tekstova s popisa obvezne i dopunske literature),
• redovito pohađati predavanja i seminarsku nastavu (dopuštena najviše tri izostanka).

1. Matei Calinescu, Ideja avangarde, u knjizi: Lica moderniteta: avangarda, dekadencija, kič, Stvarnost, Zagreb, 1988, 95–139.
2.  Aleksandar Flaker, Teze o proučavanju avangarde, u knjizi: Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica, Školska knjiga, Zagreb, 1982, str. 20–32.
3. Ihab Hasan, Interludij: od patafizike do nadrealizma, u knjizi: Komadanje Orfeja, Globus, 1992, str. 56–110.
4. Renato Poggioli, Agonizam i futurizam, u knjizi: Teorija avangardne umetnosti, Nolit, Beograd, 1975, str. 95–110.
5. Gordana Slabinac, Hrvatska književna avangarda: poetika i žanrovski sistemi, August Cesarec, Zagreb, 1988.
6. Viktor Žmegač, Europski kontekst ekspresionizma, u knjizi: Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, zbornik radova s I. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, glavni urednik Cvjetko Milanja, Altagama, Zagreb, 2002.

Lektira

1. Guillaume Apollinaire, Izabrane pjesme
2. Louis Aragon, Poveriću ti veliku tajnu (pjesme)
3. Gottfried Benn. Izabrane pjesme
4. Alfred Döblin, Berlin Alexanderplatz
5. Paul Eluard, Pjesme
6. Georg Heim, Pjesme
7. Vladimir Hljebnikov, Pjesme
8. Drago Ivanišević, Pjesme
9. Radovan Ivšić, Kralj Gordogan
10. Radovan Ivšić, Crno i crno
11. Franz Kafka, Dvorac
12. Franz Kafka, Proces
13. Friedrich Kaiser, Die Bürger von Calais
14. Jure Kaštelan, Pijesak i pjena
15. Oscar Kokoschka, Mörder, Hofnnung der Frauen
16. Josip Kosor, Beli plamenovi
17. Josip Kosor, Nepoznate drame
18. Josip Kosor, U Café du Dôme, Rotonda
19. Josip Kosor, Maske na paragrafima
20. Miroslav Krleža, Golgota
21. Miroslav Krleža, Hrvatska rapsodija
22. Miroslav Krleža, Hrvatski bog Mars
23. Miroslav Krleža, Legende (Legenda, Michelangelo Bounarotti, Kristofor Kolumbo, Maskerata, Kraljevo, Adam i Eva)
24. Miroslav Krleža, Simfonije
25. Miroslav Krleža, Galicija (U logoru)
26. Miroslav Krleža, Vučjak
27. Josip Kulundžić, Lunar
28. Josip Kulundžić, Ponoć
29. Josip Kulundžić, Škorpion
30. Else Lasker Schüller, Pjesme
31. Vladimir Majakovski, Pjesme
32. Menschheitsdaemmerung, priredio Kurt Pinthus
33. Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra
34. Eugene O'Neil, The Emperor Jones
35. Boro Pavlović, Nađenim u nenađeno
36. Tomislav Prpić, Kristuš na cesti
37. A. B. Šimić, Preobraženja
38. Ernst Toller, Die Wandlung
39. Georg Trakl, Predvorje pakla
40. Georg Trakl, San zla
41. Tristan Tzara, Približni čovjek
42. Frank Wedekind, Die Büchste der Pandora
43. Franz Werfel, Smrt malograđanina
44. Zrakasti subjekt – talijanski pjesnici 20. stoljeća, I. dio, priredio Mladen Machiedo

Napomena: Predložen je širi popis lektirnih djela. Popis obveznih naslova (25) dogovarat će se sa studentima na početku akademske godine.

1. Ignacio Ambrogio, Formalizam i avangarda u Rusiji, Stvarnost, Zagreb, 1977.
2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
3. Branimir Bošnjak, Strategije hrvatskih povijesnih avangardi, Fluminensia, god. IX, broj 1–2, Rijeka, str. 1–15.
4. Andre Breton, Tri manifesta nadrealizma, Bagdala, Kruševac, 1979.
5. Branka Brlenić-Vujić, Orfejeva oporuka: od moderne do postmoderne, Matica hrvatska, Osijek, 2004.
6. Branka Brlenić-Vujić, Književni fragmenti, Grafika, Osijek, 2010.
7. Peter Burger, Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb, 2007.
8. Marvin Carlson, Kazališne teorije 3: povijesni i kritički pregled teorija dvadesetog stoljeća, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1977.
9. Branimir Donat, Pegaz ili dada: eseji o suvremenom pjesništvu, Izdavački centar Rijeka. Rijeka 1988.
10. Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, zbornik radova s I. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, glavni urednik Cvjetko Milanja, Altagama, Zagreb, 2002.
11. Aleksandar Flaker, Ruska avangarda, Sveučilišna naklada Liber, Globus, Zagreb, 1984.
12. Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1969.
13. Darko Gašparović, Dramatica Krležiana, Cekade, Zagreb, 1989.
14. Branko Hećimović, 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
15. Hrvatska književna avangarda: programski tekstovi, priredio Ivica Matičević, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
16. Hrvatska književnost, kazalište i avangarda dvadesetih godina 20. stoljeća, zbornik Dana Hvarskoga kazališta 30, urednik Nikola Batušić et al., Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zagreb, Književni krug Split, Zagreb – Split, 2004.
17. Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb, 2004.
18. Mario Kopić, Pjesme Else Lasker , Dubrovnik, XI, 3-4, Dubrovnik, str. 247–261.
19. http://krlezijana.lzmk.hr/
20. Stanko Lasić, Mladi Krleža i njegovi kritičari (1914–1924), Međunarodni slavistički centar SR Hrvatske, Globus, Zagreb, 1987.
21. Ljubomir Maraković, Iza ekspresionizma: pokušaj bilanse, u knjizi: Haller, Kombol, Gavella, Maraković, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 86, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1971.
22. Ljubomir Maraković, Ekspresionizam u Hrvatskoj: pokušaj pregleda, u knjizi: Haller, Kombol, Gavella, Maraković, Pet stoljeća hrvatske književnosti, Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1971.
23. Fric Martini, Istorija nemačke književnosti, Nolit, Beograd, 1971.
24. Ivica Matičević, Raspeti Juda: pristup biblijskom predlošku u drami hrvatske avangarde, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
25. Antun Gustav Matoš, Futurizam (http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/avangarda/$File/maticevic49-69.pdf/maticevic49-69.pdf)
26. Cvjetko Milanja, Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
27. Maurice Nadeau, Istorija nadrealizma, BIGZ, Beograd, 1980.
28. Dubravka Oraić Tolić, Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
29. Luko Paljetak, Pariške drame Josipa Kosora, u: Josip Kosor, U Café du Dôme i Rotonda, Ex Libris, Zagreb, 2002.
30. Božidar Petrač, Futurizam u Hrvatskoj: dossier, Matica hrvatska Ogranak Pazin, Pazin, 1995.
31. Erwin Piscator, Političko kazalište, Cekade, Zagreb, 1985.
32. Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma: panorama, priredio Cvjetko Milanja, »Konzor«, Zagreb, 2002.
33. Renato Poggioli, Teorija avangardne umetnosti, Nolit, Beograd, 1975.
34. Pojmovnik ruske avangarde, I–IX, uredili Aleksandar Flaker i Dubravka Ugrešić, Grafički zavod Hrvatske, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1984–1993.
35. Povijest svjetske književnosti, knjiga 5, Mladost, Zagreb, 1985.
36. Povijest svjetske književnosti, knjiga 7, Mladost, Zagreb, 1985.
37. Gordana Slabinac, Sugovor s literarnim đavlom: eseji o čitateljskoj nesanici, Naklada Ljevak, Zagreb, 2006.
38. Milivoj Solar, Mit o avangardi i mit o dekadenciji: aspekti tumačenja proze 20. stoljeća, Nolit, Beograd, 1985.
39. Sanjin Sorel, Hrvatsko avangardno pjesništvo, e-izdanja, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2009. (http://www.ffri.uniri.hr/files/izdavacka/S%20Sorel%20-%20Hrvatsko%20 avangardno%20 pjesnistvo.pdf)
40. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti XX. stoljeća: knjiga IV. Hrvatski ekspresionizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
41. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.
42. Miško Šuvaković, Video pojmovnik umetnosti i teorije XX. veka. (https://vimeo.com/channels/umetnost20veka/videos/page:2/sort:preset)
43. Talijanski futurizam s predcima i potomstvom, antologija, priredio Joja Ricov, Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, Zagreb, 2004.
44. Silvio Vietta, Hans-Georg Kemper, Expressionismus, Wilhelm Fink Verlag, Muenchen, 1975.
45. Anica Vlašić-Anić, Harms i dadaizam, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1997.
46. Radovan Vučković, Poetika hrvatskog i srpskog ekspresionizma, Svjetlost, Sarajevo, 1979.
47. Ken Wilber, Vidjeti svijet. (http://www.scribd.com/doc/78696272/Vidjeti-Svijet-Wilber-i-Kiefer)
48. Viktor Žmegač, Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1986.
49. Viktor Žmegač, Strast i konstruktivizam duha. Temeljni umjetnički pokreti 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

Studentska anketa.