Moderni kriminalistički roman

Pokazati temeljna obilježja kriminalističkoga romana te pružiti uvid u razvoj kriminalističkoga romana u hrvatskoj i svjetskoj književnosti 20. i 21. stoljeća.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• protumačiti temeljna obilježja književnopovijesnoga razvoja kriminalističkoga romana,
• objasniti sličnosti i razlike u razvoju hrvatskoga i svjetskoga kriminalističkog romana,
• objasniti specifična žanrovska obilježja kriminalističkoga romana,
• primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka.

Uvod – popularna književnost, žanrovski roman, kriminalistički roman. Pregled povijesnoga razvoja kriminalističkog romana: svjetski, hrvatski krimići; Kriminalistički diskurz, književne škole, podžanrovi kriminalističkoga romana. Britansko zlatno doba (A. Christie). Američka škola kriminalističkog romana (R. Chandler, D. Hammett). Policijska procedura (G. Simenon). Hrvatski kriminalistički roman druge polovice 20. stoljeća, 1. generacija (M. Nikolić, B. Belan). Hrvatski kriminalistički roman, 2. generacija (G. Tribuson, P. Pavličić). Hrvatski kriminalistički roman, 3. generacija (J. Pavičić, I. Brešan). Suvremeni švedski kriminalistički roman (H. Mankell, S. Larsson). Suvremeni ruski kriminalistički roman (B. Akunin). Povijesni kriminalistički roman (U. Eco, R. Monaldi/ F. Sorti). Kriminalistički roman, povijest, fantastika (P. Pavličić, T. Mraović). Antikriminalistički roman, metadetektivska fikcija (N. Brixy, P. Auster). Suvremeni ženski model kriminalističkog romana (L. Marklund, I. Vrkljan, N. Gašić). Sinteza kolegija.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija. Pisanje i izlaganje seminarskoga rada na nastavi. Čitanje zadanih predložaka i aktivno sudjelovanje u raspravi. Završni ispit: pisani i usmeni dio koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo.

1. Vinko Brešić, Novija hrvatska književnost , Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1974. (poglavlje »Hrvatski krimić«, str. 119–146)
2. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011, str. 65–74, 167–173.
3. Antonio-Toni Juričić, Kriminalistički žanr u hrvatskoj književnosti, disertacija, Zagreb, 2010.
4. Stanko Lasić, Poetika kriminalističkog romana, Liber – Mladost, Zagreb, 1973.
5. Temat O krimiću s tri motrišta, Književna smotra, 43, 1(159), Zagreb, 2011, str. 19–55.

1. Morana Čale Knežević, Demiurg nad tuđim djelom, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
2. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
3. Pavao Pavličić, Sve što znam o krimiću, Ex libris, Zagreb, 2008.
4. Milivoj Solar, Predavanja o lošem ukusu, Politička kultura, Zagreb, 2004.
5. Zdenko Škreb, Književnost i povijesni svijet, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
6. Viktor Žmegač, Književno stvaralaštvo i povijest društva, Liber, Zagreb, 1976.
7. Ivica Župan, Mickey Spillane i američka »gruba« škola krimića, IC Revija, Osijek, 1987.
8. The Cambridge Companion to Crime Fiction, Cambridge University Press, Cambridge, 2003.

Studentska anketa.