Slavonska književnost i kulturno pamćenje

 

Naziv kolegija:
Slavonska književnost i kulturno pamćenje
Šifra ISVU:
174738
Šifra MOZVAG:
HKID11
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Brunčić, Dubravka
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Pokazati temeljna obilježja suvremene slavonske književne produkcije i ukazati na intertekstualne poveznice, kao i razlike u odnosu na relevantne tekstove europske književnosti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati korpus suvremene slavonske književne produkcije,
  • definirati koncepte novoga regionalizma i kulturnog pamćenja,
  • opisati intertekstualne poveznice slavonske književnosti s tekstovima europske književnosti,
  • usporediti tekstove s obzirom na žanrovski sustav, specifična tematsko-motivska i stilska obilježja,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje vezane uz pitanja književnoga regionalizma (područja kulturne geografije, pitanja kulturnoga pamćenja) u analizi konkretnih književnih predložaka.

Sadržaj predmeta:

Uvod. Koncept novoga regionalizma; kultura prostora, kultura pamćenja, kulturni imaginarij. Europska postmodernistička historiografska metafikcija (A. S. Byatt, U. Eco). Hrvatska / slavonska historiografska (meta)fikcija (P. Pavličić, S. Tomaš, J. Horvat). Autobiografska kratka proza (S. Andrić, B. Schulz). Obiteljsko-povijesni roman (I. Šojat Kuči, P. Nadas). Humor, ironija, groteska u suvremenoj europskoj i hrvatskoj prozi (B. Hrabal, M. Kundera, P. Jirsak). Suvremena kratka proza, popularna i medijska kultura (D. Rešicki, V. Pelevin, L. Garaczi). Sinteza kolegija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature opisati korpus suvremene slavonske književne produkcije kolokvij
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, rasprava, analiza literature definirati koncepte novoga regionalizma i kulturnog pamćenja aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
usmeni ispit
predavanje
zadatak čitanja i analize primjera
suradničko učenje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature, suradnja, izrada i prezentacija seminarskoga rada opisati intertekstualne poveznice slavonske književnosti s tekstovima europske književnosti aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
kolokvij
usmeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
suradničko učenje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature, suradnja, postavljanje i rješavanje problema, sustavno opažanje i zaključivanje, prezentacija seminarskoga rada usporediti tekstove s obzirom na žanrovski sustav, specifična tematsko-motivska i stilska obilježja aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
čitanje, analiza literature, postavljanje i rješavanje problema, izrada i prezentacija seminarskoga rada primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje vezane uz pitanja književnoga regionalizma (područja kulturne geografije, pitanja kulturnoga pamćenja) u analizi konkretnih književnih predložaka aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,8 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,6 0%
Usmeni ispit 1,1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Vinko Brešić, Slavonska književnost i novi regionalizam, Matica hrvatska, Osijek, 2004. (poglavlje »Slavonska književnost i novi regionalizam«, str. 9–117)
  2. Kultura pamćenja i historija, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2006., str. 21–78.
  3. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana: od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003, str. 257–311.
  4. Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2002, str. 33–59.
  5. Mirna Velčić, Otisak priče, August Cesarec, Zagreb, 1991, str. 11–44, 78–133.

Dopunska literatura:

  1. Krešimir Bagić, Treba li pisati kako dobri pisci pišu, Disput, Zagreb, 2004. (poglavlje »Proza urbanog pejzaža«, str. 111–147)
  2. Morana Čale Knežević, Demiurg nad tuđim djelom, Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 1993.
  3. Dunja Detoni Dujmić, Lijepi prostori, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011, str. 97–101.
  4. Intertekstualnost& intermedijalnost, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1988.
  5. Tatjana Jukić, Priče iz davnine: hrvatska historiografska metafikcija, Republika, LIV, 5–6, Zagreb, 1998, str. 59–73.
  6. Jasmina Vojvodić, Tri tipa ruskog postmodernizma, Disput, Zagreb, 2012. (poglavlje »Mogući svjetovi – Viktor Pelevin«, str. 89–102, 111–117.
  7. Viktor Žmegač, Povijesna poetika romana, Matica hrvatska, Zagreb, 2004.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: