Hrvatska književnost 20. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatska književnost 20. stoljeća
Šifra ISVU:
174737
Šifra MOZVAG:
HK71
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Buljubašić Srb, Ivana
0
0
0
Žužul, Ivana
15
0
0
Vuco, Jurica
15
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi nastave kolegija Hrvatska književnost 20. stoljeća su: stjecanje književnopovijesnih, odnosno periodizacijskih znanja o hrvatskom književnom korpusu 20. stoljeća (proza, poezija, drama), uočavanje formacijskih i žanrovskih poetološko-stilskih razlika unutar korpusa, osposobljavanje studenata za komparativnu poetološko-stilsku kontekstualizaciju pojedinih segmenata književnoga korpusa 20. stoljeća u ukupan korpus hrvatske književnosti, ali i u kontekst kulture, te, na temelju svega toga, za samostalnu analizu i interpretaciju pojedinačnih predložaka.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati periodizaciju hrvatske književnosti 20. stoljeća u svim njezinim žanrovskim segmentima (proza, poezija, drama),
  • razlikovati periode hrvatske književnosti 20. stoljeća na temelju poetološko-stilskih značajki,
  • objasniti žanrovsku strukturu pojedinih perioda te unutaržanrovske stilske specifičnosti,
  • imenovati konkretne noseće sastavnice pojedinih perioda, odnosno autorske opuse,
  • razlikovati paralelni tijek dominantnih i alternativnih poetološko-stilskih smjerova,
  • primijeniti književnopovijesno i poetološko-stilsko znanje o pojedinim segmentima književnoga korpusa 20. stoljeća na njihovu komparativnu kontekstualizaciju u ukupan korpus hrvatske književnosti, u društveno-povijesni kontekst te posebno u kontekst kulture,
  • povezati poetološko-stilske značajke pojedinog perioda hrvatske književnosti 20. stoljeća i kulturnoga konteksta sa značajkama konkretnoga književnog predloška u samostalnoj analizi,
  • kontekstualizirati književni predložak na temelju poetološko-stilske analize.

Sadržaj predmeta:

Prvi tjedan

Periodizacija hrvatske književnosti 20. stoljeća (modernizam/avangarda 1914.–1968. / suvremena književnost/postmodernizam 1968. – danas / ratno pismo 1991.–1994.)

Drugi tjedan

Od 1914. do 1920., Hrvatska mlada lirika, lirozofija, odstvarenje, ekspresionizam i groteska u drami (I. Andrić, T. Ujević, G. Krklec, A. B. Šimić, M. Krleža, J. Ivakić, M. Feldman, I. B. Mažuranić, I. Messner, J. Kulundžić, K. Mesarić, M. Begović, R. Marinković, časopisi Zvrk, Vijavica, Plamen)

Treći tjedan

Od 1921. do 1930., dvadesete, osječka matineja i predavanje; poezija futurizma, dadaizma, ekspresionizma i nadrealizma, zenitisti, novi realizam u drami (U. Donadini, N. Šop, Đ. Sudeta, M. Jirsak, A. Cesarec, M. Krleža, M. Begović, M. Feldman)

Četvrti tjedan

Od 1931. do 1940., tridesete, međuraće, politematičnost – realizam, nadrealizam, proces disocijacije, komedija i melodrama (D. Cesarić, D. Tadijanović, J. Kaštelan, A. Bonifačić, V. Kušan, S. Batušić, V. Kovačić, M. Matijašević, M. Krleža, I. Kozarčanin, M. Švel Gamiršek, M. Budak, P. Budak, M. Matković, I. Dončević)

Peti tjedan

Od 1941. do 1945., povijesti, utilitarizam, vizualnost, intermedijalnost (F. Alfirević, I. Balentović, J. Pusztay, I. G. Kovačić, B. Pavlović, R. Ivšić, S. Kolar, povijesti književnosti S. Ježića, M. Kombola, pregled slavonskoga prosvjetnoga i književnog rada T. Matića)

Šesti tjedan

Od 1946. do 1952., soc-art, intimizam, lirske minijature (V. Parun, V. Vida, J. Stošić, Đ. Šnajder, G. Vitez, P. Šegedin, M. Božić)

Sedmi tjedan

Od 1953. do 1960., pedesete, krugovaši, egzistencijalizam, odmeđenje, jezični ludizam, citatnost, pluralizam drame – poetske drame i drame situacije (V. Krmpotić, I. Vrkljan, S. Mihalić, M. S. Mađer, Z. Tomičić, I. Slamnig, V. Gotovac, B. Pavlović, Trojica iz Gradišta, V. Kaleb, V. Desnica, I. Raos, R. Marinković, M. Božić, M. Matković, A. Šoljan, Z. Bajsić, časopis Krugovi)

Osmi tjedan

Od 1961. do 1968., šezdesete, razlogaši, hermetizam, strukturno-jezična otvorenost, političko kazalište, dramski životopisi, farse (L. Kordić, D. Dragojević, A. Šoljan, Z. Mrkonjić, A. Stamać, S. Manojlović, A. Škunca, M. Slaviček, A. Majetić, M. Dizdar, V. Benošić, M. Krleža, R. Marinković, S. Novak, R. Ivšić, I. Brešan, F. Hadžić, I. Kušan, S. Šnajder, T. Mujičić – B. Senker – N. Škrabe, T. Bakarić, S. Šnajder, B. Pavlović, časopisi Razlog, Revija)

Deveti tjedan

Od 1967. Do 1974. pitanjaši, slovo razlike, uvod u kritiku, jeans (J. Sever, B. Maruna, M. Peić, A. Šoljan, I. Brešan, M. Jirsak, I. Slamnig, časopis Pitanja)

Deseti tjedan

Od 1972. do 1983., sedamdesete, borhesovci i offovci, semantički konkretizam, montažnost (I. Rogić Nehajev, S. Jendričko, Z. Maković, M. Stojević, B. Maleš, A. Žagar, B. Čegec, G. Tribuson, P. Pavličić, S. Čuić, D. Ugrešić, I. Aralica, S. Tomaš, F. Šovagović, S. Šnajder, Guja u njedrima – zbornik fantastične proze sa studijama, časopis Off)

Jedanaesti tjedan

Od 1984. do 1991., osamdesete, kvorumaši, iskustvo intertekstualnosti i intermedijalnosti, postmoderna drama – reinterpretacija tradicije, hibridni žanrovi (Z. Radaković, G. Rem, K. Bagić, M. Mićanović, E. Budiša, D. Miloš, E. Popović, S. Habjan, K. Clein, M. Gavran, B. Vujčić, M. Valent, D. Cvitan, I. Vidić, A. Srnec Todorović, M. Brumec, L. Kaštelan, M. Matišić, časopis Quorum)

Dvanaesti tjedan

Od 1991. do 1994., poetika buke – ratno pismo (M. Mačešić, S. Glavašević, I. Slonje Šved, N. Prkačin, G. Tribuson, N. Fabrio, K. Šimunić, D. Špišić)

Trinaesti tjedan

Od 1994. do 2003., bezčasopisnost, časopisi Riječ i Riječi, antologizam, internetovska kultura, metakritika, transmedijalnost, neoegzistencijalizam, »mlada« drama (T. Gromača, B. Zoko, M. Radmilović, R. Mihaljević, D. Radić, D. Glamuzina, T. M. Turčinović, I. Prtenjača, D. Jagić, Marinela, G. Nuhanović, D. Karakaš, A. Mirković, T. Zajec, F. Šovagović, E. Bošnjak, D. Špišić, I. Vidić, M. Valent, D. Mihanović, I. Sajko, M. Matišić, M. Gavran, T. Štivičić, B. Senker)

Četrnaesti tjedan

Od 2004. do 2014., časopis Tema, interpoetičnost, mediteranizam, panonizam, postratna proza i drama (B. Brlošić, F. Nagulov, E. Rudan, I. Kunštić, V. Markasović, T. Dunđerović, S. Andrić, I. Bodrožić, M. Simić, I. Sajko, Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva)

Petnaesti tjedan

Sinteza gradiva

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva opisati periodizaciju hrvatske književnosti 20. stoljeća u svim njezinim žanrovskim segmentima (proza, poezija, drama) pisani ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena analiza književnih predložaka, pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva razlikovati periode hrvatske književnosti 20. stoljeća na temelju poetološko-stilskih značajki kontinuirana provjera znanja
aktivnost u nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena usmena analiza književnih predložaka, pisano rješavanje problemskih zadataka, usmeno izlaganje teorijskoga gradiva objasniti žanrovsku strukturu pojedinih perioda te unutaržanrovske stilske specifičnosti aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
pisani ispit
usmeni ispit
predavanja pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva imenovati konkretne noseće sastavnice pojedinih perioda, odnosno autorske opuse pisani ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena pisana analiza književnih predložaka, usmeno izlaganje teorijskoga gradiva razlikovati tijek dominantnih i alternativnih poetološko-stilskih smjerova aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja usmeni ispit
samostalni zadatci
seminari i radionice
mentorski rad
multimedija i mreža
terenska nastava
pisano rješavanje problemskih zadataka, samostalna pisana analiza književnih i drugomedijskih predložaka, usmeno izlaganje primijeniti književnopovijesno i poetološko-stilsko znanje o pojedinim segmentima književnoga korpusa 20. stoljeća na njihovu komparativnu kontekstualizaciju u ukupan korpus hrvatske književnosti, u društveno-povijesni kontekst te posebno u kontekst kulture aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
multimedija i mreža
terenska nastava
seminari i radionice
mentorski rad
pisano rješavanje problemskih zadataka, samostalna pisana analiza književnih i drugomedijskih predložaka, usmeno izlaganje, rasprava povezati poetološko-stilske značajke pojedinog perioda hrvatske književnosti 20. stoljeća i kulturnoga konteksta sa značajkama konkretnoga književnog predloška u samostalnoj analizi aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit
seminari i radionice
mentorski rad
usmjerena pisana analiza književnih predložaka, samostalna pisana analiza književnih predložaka kontekstualizirati književni predložak na temelju poetološko-stilske analize aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,8 15%
Pismeni ispit 2 85%
Pohađanje nastave 1,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjenski bodovi iz pismenog ispita koji podrazumijeva tri kolokvija (poezija, drama, proza) ili cjeloviti ispit (na kojemu se pristupa sadržaju i građi s triju kolokvija) te ocjenski bodovi iz aktivnosti u nastavi: po 85% konačne ocjene čine ocjene iz pismenog ispita (odnosno triju kolokvija) i 15% iz aktivnosti u nastavi.  

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, sudjelovanje u aktivnosti na nastavi vezanih uz nastavno gradivo, polaganje pismenog ispita (odnosno triju kolokvija).

 

 

Obavezna literatura:

Cvjetko Milanja. Pjesništvo hrvatskog ekspresionizma, Matica hrvatska, 2000. (uvodno str. 9-26)

Cvjetko Milanja. Hrvatsko pjesništvo 1930-1950: novostvarnosna stilska paradigma, Matica hrvatska, 2017. (uvodno str. 15-55)

Zvonimir Mrkonjić. Suvremeno hrvatsko pjesništvo (razdioba), Kolo, 1971. (uvodno i o iskustvima prostora, egzistencije i jezika str. 9-12, 13-17, 47-53, 99-105)

Cvjetko Milanja. Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., I, Zagrebgrafo, 2000. (uvodno o krugovašima str. 56-61, 65-67)

Cvjetko Milanja. Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., II, Altagama, 2001. (zaključno o razlogašima str. 332-335, 338-344)

Cvjetko Milanja. Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000., IV, knj. 2, Altagama, 2012. (zaključno o koncepcijama pjesništva druge polovice 20. stoljeća str. 327-337)

Sanjin Sorel. Isto i različito, V.B.Z., 2006. (četiri modela pjesništva str. 117-123)

Korpus pjesničkih predložaka:

  1. Miroslav Krleža: Naša kuća
  2. Antun Branko Šimić: Povratak
  3. August Cesarec: Crna mačka u buri
  4. Joe Matošić: Laokoonu Mog ljubavnog motora
  5. Kalman Ka Mesarić: Katastrofa + srce
  6. Tin Ujević: Poezija rječnika
  7. Tin Ujević: Kafana na novoj obali
  8. Ivo Kozarčanin: Pred kišu
  9. Dragutin Tadijanović: Skinuo bih šešir pred Gospodinom
  10. Dobriša Cesarić: Balada iz predgrađa
  11. Nikola Šop: Isus čita novine
  12. Dora Pfanova: Povratak
  13. Slavko Mihalić: Majstore, ugasi svijeću
  14. Milivoj Slaviček: Neki moj golemi barjak
  15. Vesna Parun: Ljubav
  16. Jure Kaštelan: Mrtvac u kući
  17. Dragojević: Priča o priči
  18. Vesna Krmpotić: ***
  19. Luko Paljetak: Rasap mene
  20. Branko Maleš: Ostaci materijala
  21. Borben Vladović: Slovo o
  22. Slavko Jendričko: Sporni stih
  23. Goran Rem: Garda u avanu
  24. Delimir Rešicki: s. beckett, 100 godina poslije
  25. Denis Ćosić: Što te nema
  26. Branko Čegec: Sonet o ljubavi
  27. Andrea Zlatar: *** (ima dana koji su kao otoci)
  28. Franjo Nagulov: 1.5
  29. Tatjana Gromača: Cura koja je sjebana
  30. Sven Adam Ewin: Majstore, ne pali svijeću

Batušić, Nikola: Povijest hrvatskog kazališta. Školska knjiga, Zagreb, 1978. (dijelovi vezani uz dramu 20. stoljeća)

D'Amico, Silvio: Povijest dramskog teatra. Matica hrvatska, Zagreb, 1972. (dijelovi vezani uz dramu 20. stoljeća)

Frye, Northorp. Anatomija kritike. Golden marketing, Zagreb, 2000. (dijelovi vezani uz dramskog junaka)

Hećimović, Branko. 13 hrvatskih dramatičara. Znanje, Zagreb, 1976. (poglavlja o autorima čiji su dramski tekstovi obvezna lektira)

Pfister, Manfred. Drama: teorija i analiza. Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 1998. (dijelovi vezani za elemente dramske analize)

Korpus dramskih predložaka:

  1. Miroslav Krleža: Kraljevo
  2. Miroslav Krleža: Legende (Michelangelo Buonarroti, Kristofor Kolumbo, Maskerata)
  3. Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi
  4. Milan Begović: Pustolov pred vratima
  5. Ranko Marinković: Glorija
  6. Ivo Brešan: Predstava Hamlet u selu Mrduša Donja
  7. Tena Štivičić: Dvije
  8. Filip Šovagović: Drame (Cigla i Ptičice)
  9. Mate Matišić: Sinovi umiru prvi
  10. Josip Kulundžić: Ponoć
  11. Nives Madunić Barišić: Medeja: tragedija jedne ljubavi
  12. Ivana Sajko: Žena-bomba
  13. Davor Špišić: Jug 2

Pejović, Danilo, Sumrak svijeta i traženje novog čovjeka. Filozofski izvori i idejne komponente ekspresionizma. U: Ekspresionizam i hrvatska književnost, Kritika, sv. 3. Zagreb, 1969.

Flaker, Aleksandar. 1983. Proza u trapericama. Zagreb: SNL.

Frangeš, Ivo. 1987. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.

Milanja, Cvjetko. 1991. Doba razlika. Zagreb: Stvarnost.

Solar, Milivoj. 1995. Kako govoriti o postmodernizmu u književnosti? U: Laka i teška književnost, Zagreb: Matica hrvatska.

Milanja, Cvjetko. 1996. Hrvatski roman: 1945. – 1990. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta.

Nemec, Krešimir. 1998-2003. Povijest hrvatskog romana, knjiga II i III. Zagreb.

Jelčić, Dubravko. 2004. Povijest hrvatske književnosti. Drugo izdanje. Zagreb.

Korpus proznih predložaka:

1. Ivana Brlić Mažuranić, Priče iz davnine, 1916.

2. August Cesarec, Zlatni mladić, 1928.

3. Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovicza, 1932. ili Na rubu pameti, 1938.

4. Ivo Kozarčanin, Sam čovjek, 1937.

5. Milan Begović, Giga Barićeva – Sedam prosaca 1940.

6. Petar Šegedin, Djeca Božja, 1946.

7. Ivo Andrić, Prokleta avlija, 1954.

8. Vladan Desnica, Proljeća Ivana Galeba, 1957.

9. Ranko Marinković, Kiklop, 1965. ili Zajednička kupka 1980.

10. Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, 1968.

11. Ivan Slamnig, Bolja polovica hrabrosti, 1972.

12. Goran Tribuson, Snijeg u Heidelbergu, 1980.

13. Dubravka Ugrešić: Štefica Cvek u raljama života, 1981.

14. Olja Savičević Ivančević: Adio kauboju, 2010.

15. Kristian Novak, Ciganin ali najljepši, 2017.

Dopunska literatura:

Branimir Donat, Put kroz noć, antologija poezije hrvatskog ekspresionizma, Zagreb, 2001.

Zvonimir Mrkonjić, Međaši, hrvatsko pjesništvo dvadesetog stoljeća, Zagreb, 2004.

Goran Rem, Pogo i tekst, Zagreb, 2011.

Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva, prir. S. Jukić, ur. G. Rem, Drenovci, 2009.  Sanja Jukić/ Goran Rem, Panonizam hrvatskoga pjesništva I i II, Budimpešta-Osijek, 2013.

Off-line, hrvatsko pjesništvo devedesetih, priredio Tvrtko Vuković, Zagreb, 2001.

Drugom stranom: Antologija suvremene hrvatske "stvarnosne" poezije, priredio Damir Šodan, Zagreb, 2010.

Miroslav Mićanović, Utjeha kaosa, Zagreb, 2006.

Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, knjiga V., Zagreb, 2009.

Pavao Pavličić, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.

Katušić, Bernarda: Slast kratkih spojeva, Zagreb, 2000.

Branko Maleš, Razlog za razliku, Zagreb, 2002.

Bagić, Krešimir, Živi jezici, Zagreb, 1994.

Jukić, Sanja, Medijska lica subjekta, Osijek, 2014.

Ante Stamać, Slikovno i pojmovno pjesništvo, Zagreb, 1977.

Vuković, Tvrtko, Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši : aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu, Zagreb, 2005.

Milanja, Cvjetko: Doba razlika, Zagreb, 1991.

Helena Sablić Tomić/Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost, Osijek, 2008.

Krešimir Bagić, Uvod u suvremenu hrvatsku književnost : 1970. - 2010., Zagreb, 2016.

Sanja Jukić, Neparne ljubavi – hrvatsko pjesništvo od 70-ih godina 20. stoljeća do 2007. Riječi 1-3 (2008.), str. 13-30.

Aristotel. O pjesničkom umijeću. Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Carlson, Marvin. Kazališne teorije 3: Povijesni i kritički pregled teorija dvadesetog stoljeća. Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1997.

De Marinis, Marco. Razumijevanje kazališta: obrisi nove teatrologije. AGM, Zagreb, 2006.

Lehmann, Hans-Thies. Postdramsko kazalište. Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2004.

Miočinović, Mirjana. Moderna teorija drame. Nolit, Beograd, 1981.

Pavis, Patrice. Pojmovnik teatra. Antibarbarus, Zagreb, 2004.

Senker, Boris. Hrestomatija novije hrvatske drame, I. i II. dio. Disput, Zagreb, 2000. i 2001.

Szondi, Peter. Teorija moderne drame. Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2001.

Trojan, Ivan. Talijina maska, studije, eseji, kritike. Oksimoron, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2011.

Übersfeld, Anne. Čitanje pozorišta. „Vuk Karadžić“, Beograd, 1982.  

Zbornik o Miroslavu Krleži. 1964. Zagreb.

Frangeš, Ivo. 1974. Matoš – Vidrić – Krleža. Zagreb.

Vaupotić, Miroslav. 1974. Siva boja smrti. Zagreb.

Engelsfeld, Mladen. 1975. Interpretacija Krležina romana Povratak Filipa Latinovicza. Zagreb.

Donat, Branimir; Zidić, Igor. 1975. Antologija hrvatske fantastične proze i slikarstva. Zagreb: Liber.

Wierzbicki, Jan. 1980. Miroslav Krleža. Zagreb.

Mandić, Igor. 1981. (predgovor Izabranim djelima Slobodana Novaka. U: PSHK, knj. 160.

Flaker, Aleksandar. 1982. Poetika osporavanja. Zagreb.

Panorama 64 priče na 29 redaka. 1983. [uredio] Vjekoslav Boban. Zagreb: Pitanja, separat, RK SSOH.

Žmegač, Viktor. 1986. Krležini evropski obzori. Zagreb.

Eagleton, Terry 1987. Književna teorija, Zagreb.

Lasić, Stanko. 1987. Mladi Krleža i njegovi kritičari. Zagreb 1987.

Hutcheon, Linda. 1988. A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction. London – New York: Routledge.

Postmoderna nova epoha ili zabluda. 1988. uredili Ivan Kuvačić i Gvozden Flego, Zagreb.

Vučković, Radovan. 1990. Krležina dela. Sarajevo.

Lasić, Stanko. 1989-1993. Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, I-VI, Zagreb 1989-1993.

Poštari lakog sna: proza Quorumova naraštaja. 1996. [priredio] Krešimir Bagić. Zagreb: MD.

Hutcheon. Linda 1996. Poetike postmodernizma, Novi Sad.

Nemec, Krešimir. 1997. Antologija hrvatske novele. Zagreb.

Šicel, Miroslav. 1997. Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća. Zagreb.

Žmegač, Viktor. 2001. Krležini europski obzori: djelo u komparativnom kontekstu, Zagreb: Znanje.

Donat, Branimir. 2002. O Miroslavu Krleži još i opet. Zagreb.

Šicel, Miroslav. 2002. Antologija hrvatskog eseja XX. stoljeća (1950.-2000.). Zagreb: Disput.

Goli grad: antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih / [priredio] Krešimir Bagić. Zagreb: Naklada MD, 2003.

Biti, Vladimir. 2005. Avanti adagio, quasi indietro. Zauzlavanje ja u ranoj prozi Slobodana Novaka. U: Doba svjedočenja, Zagreb: Matica hrvatska.

Biti, Vladimir. 2005. Mama-yumba i mumbo jumbo. Proljeća Ivana Galeba Vladana Desnice. U: Doba svjedočenja, Zagreb: Matica hrvatska.

Marjanić, Suzana. 2005. Glasovi Davnih dana. Zagreb.

Oraić Tolić, Dubravka. 2005. Muška moderna i ženska postmoderna. Zagreb.

Visković, Velimir. 2006. U sjeni FAK-a. Zagreb.

Čale, Morana. 2008. Idem prema ipse: performativ pripovjednog identiteta. U: U kanonu, M. Čale – L. Čale Feldman, Zagreb: Disput.

Rem, Goran Poetika buke, antologija slavonskog ratnog pisma, 2010. Vinkovci: Slavonska naklada Privlačica.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Sustav praćenja kvalitete Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

Ostale informacije: