Hrvatska književnost 20. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Hrvatska književnost 20. stoljeća
Šifra ISVU:
174737
Šifra MOZVAG:
HK71
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rem, Goran
15
0
15
Jukić, Sanja
15
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi nastave kolegija Hrvatska književnost 20. stoljeća su: stjecanje književnopovijesnih, odnosno periodizacijskih znanja o hrvatskom književnom korpusu 20. stoljeća (proza, poezija, drama), uočavanje formacijskih i žanrovskih poetološko-stilskih razlika unutar korpusa, osposobljavanje studenata za komparativnu poetološko-stilsku kontekstualizaciju pojedinih segmenata književnoga korpusa 20. stoljeća u ukupan korpus hrvatske književnosti, ali i u kontekst kulture, te, na temelju svega toga, za samostalnu analizu i interpretaciju pojedinačnih predložaka.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • opisati periodizaciju hrvatske književnosti 20. stoljeća u svim njezinim žanrovskim segmentima (proza, poezija, drama),
  • razlikovati periode hrvatske književnosti 20. stoljeća na temelju poetološko-stilskih značajki,
  • objasniti žanrovsku strukturu pojedinih perioda te unutaržanrovske stilske specifičnosti,
  • imenovati konkretne noseće sastavnice pojedinih perioda, odnosno autorske opuse,
  • razlikovati paralelni tijek dominantnih i alternativnih poetološko-stilskih smjerova,
  • primijeniti književnopovijesno i poetološko-stilsko znanje o pojedinim segmentima književnoga korpusa 20. stoljeća na njihovu komparativnu kontekstualizaciju u ukupan korpus hrvatske književnosti, u društveno-povijesni kontekst te posebno u kontekst kulture,
  • povezati poetološko-stilske značajke pojedinog perioda hrvatske književnosti 20. stoljeća i kulturnoga konteksta sa značajkama konkretnoga književnog predloška u samostalnoj analizi,
  • kontekstualizirati književni predložak na temelju poetološko-stilske analize.

Sadržaj predmeta:

Prvi tjedan

Periodizacija hrvatske književnosti 20. stoljeća (modernizam/avangarda 1914.–1968. / suvremena književnost/postmodernizam 1968. – danas / ratno pismo 1991.–1994.)

Drugi tjedan

Od 1914. do 1920., Hrvatska mlada lirika, lirozofija, odstvarenje, ekspresionizam i groteska u drami (I. Andrić, T. Ujević, G. Krklec, A. B. Šimić, M. Krleža, J. Ivakić, M. Feldman, I. B. Mažuranić, I. Messner, J. Kulundžić, K. Mesarić, M. Begović, R. Marinković, časopisi Zvrk, Vijavica, Plamen)

Treći tjedan

Od 1921. do 1930., dvadesete, osječka matineja i predavanje; poezija futurizma, dadaizma, ekspresionizma i nadrealizma, zenitisti, novi realizam u drami (U. Donadini, N. Šop, Đ. Sudeta, M. Jirsak, A. Cesarec, M. Krleža, M. Begović, M. Feldman)

Četvrti tjedan

Od 1931. do 1940., tridesete, međuraće, politematičnost – realizam, nadrealizam, proces disocijacije, komedija i melodrama (D. Cesarić, D. Tadijanović, J. Kaštelan, A. Bonifačić, V. Kušan, S. Batušić, V. Kovačić, M. Matijašević, M. Krleža, I. Kozarčanin, M. Švel Gamiršek, M. Budak, P. Budak, M. Matković, I. Dončević)

Peti tjedan

Od 1941. do 1945., povijesti, utilitarizam, vizualnost, intermedijalnost (F. Alfirević, I. Balentović, J. Pusztay, I. G. Kovačić, B. Pavlović, R. Ivšić, S. Kolar, povijesti književnosti S. Ježića, M. Kombola, pregled slavonskoga prosvjetnoga i književnog rada T. Matića)

Šesti tjedan

Od 1946. do 1952., soc-art, intimizam, lirske minijature (V. Parun, V. Vida, J. Stošić, Đ. Šnajder, G. Vitez, P. Šegedin, M. Božić)

Sedmi tjedan

Od 1953. do 1960., pedesete, krugovaši, egzistencijalizam, odmeđenje, jezični ludizam, citatnost, pluralizam drame – poetske drame i drame situacije (V. Krmpotić, I. Vrkljan, S. Mihalić, M. S. Mađer, Z. Tomičić, I. Slamnig, V. Gotovac, B. Pavlović, Trojica iz Gradišta, V. Kaleb, V. Desnica, I. Raos, R. Marinković, M. Božić, M. Matković, A. Šoljan, Z. Bajsić, časopis Krugovi)

Osmi tjedan

Od 1961. do 1968., šezdesete, razlogaši, hermetizam, strukturno-jezična otvorenost, političko kazalište, dramski životopisi, farse (L. Kordić, D. Dragojević, A. Šoljan, Z. Mrkonjić, A. Stamać, S. Manojlović, A. Škunca, M. Slaviček, A. Majetić, M. Dizdar, V. Benošić, M. Krleža, R. Marinković, S. Novak, R. Ivšić, I. Brešan, F. Hadžić, I. Kušan, S. Šnajder, T. Mujičić – B. Senker – N. Škrabe, T. Bakarić, S. Šnajder, B. Pavlović, časopisi Razlog, Revija)

Deveti tjedan

Od 1967. Do 1974. pitanjaši, slovo razlike, uvod u kritiku, jeans (J. Sever, B. Maruna, M. Peić, A. Šoljan, I. Brešan, M. Jirsak, I. Slamnig, časopis Pitanja)

Deseti tjedan

Od 1972. do 1983., sedamdesete, borhesovci i offovci, semantički konkretizam, montažnost (I. Rogić Nehajev, S. Jendričko, Z. Maković, M. Stojević, B. Maleš, A. Žagar, B. Čegec, G. Tribuson, P. Pavličić, S. Čuić, D. Ugrešić, I. Aralica, S. Tomaš, F. Šovagović, S. Šnajder, Guja u njedrima – zbornik fantastične proze sa studijama, časopis Off)

Jedanaesti tjedan

Od 1984. do 1991., osamdesete, kvorumaši, iskustvo intertekstualnosti i intermedijalnosti, postmoderna drama – reinterpretacija tradicije, hibridni žanrovi (Z. Radaković, G. Rem, K. Bagić, M. Mićanović, E. Budiša, D. Miloš, E. Popović, S. Habjan, K. Clein, M. Gavran, B. Vujčić, M. Valent, D. Cvitan, I. Vidić, A. Srnec Todorović, M. Brumec, L. Kaštelan, M. Matišić, časopis Quorum)

Dvanaesti tjedan

Od 1991. do 1994., poetika buke – ratno pismo (M. Mačešić, S. Glavašević, I. Slonje Šved, N. Prkačin, G. Tribuson, N. Fabrio, K. Šimunić, D. Špišić)

Trinaesti tjedan

Od 1994. do 2003., bezčasopisnost, časopisi Riječ i Riječi, antologizam, internetovska kultura, metakritika, transmedijalnost, neoegzistencijalizam, »mlada« drama (T. Gromača, B. Zoko, M. Radmilović, R. Mihaljević, D. Radić, D. Glamuzina, T. M. Turčinović, I. Prtenjača, D. Jagić, Marinela, G. Nuhanović, D. Karakaš, A. Mirković, T. Zajec, F. Šovagović, E. Bošnjak, D. Špišić, I. Vidić, M. Valent, D. Mihanović, I. Sajko, M. Matišić, M. Gavran, T. Štivičić, B. Senker)

Četrnaesti tjedan

Od 2004. do 2014., časopis Tema, interpoetičnost, mediteranizam, panonizam, postratna proza i drama (B. Brlošić, F. Nagulov, E. Rudan, I. Kunštić, V. Markasović, T. Dunđerović, S. Andrić, I. Bodrožić, M. Simić, I. Sajko, Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva)

Petnaesti tjedan

Sinteza gradiva

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva opisati periodizaciju hrvatske književnosti 20. stoljeća u svim njezinim žanrovskim segmentima (proza, poezija, drama) pisani ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena analiza književnih predložaka, pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva razlikovati periode hrvatske književnosti 20. stoljeća na temelju poetološko-stilskih značajki kontinuirana provjera znanja
aktivnost u nastavi
pisani ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena usmena analiza književnih predložaka, pisano rješavanje problemskih zadataka, usmeno izlaganje teorijskoga gradiva objasniti žanrovsku strukturu pojedinih perioda te unutaržanrovske stilske specifičnosti aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
pisani ispit
usmeni ispit
predavanja pisano i usmeno izlaganje teorijskoga gradiva imenovati konkretne noseće sastavnice pojedinih perioda, odnosno autorske opuse pisani ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena pisana analiza književnih predložaka, usmeno izlaganje teorijskoga gradiva razlikovati tijek dominantnih i alternativnih poetološko-stilskih smjerova aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja usmeni ispit
samostalni zadatci
seminari i radionice
mentorski rad
multimedija i mreža
terenska nastava
pisano rješavanje problemskih zadataka, samostalna pisana analiza književnih i drugomedijskih predložaka, usmeno izlaganje primijeniti književnopovijesno i poetološko-stilsko znanje o pojedinim segmentima književnoga korpusa 20. stoljeća na njihovu komparativnu kontekstualizaciju u ukupan korpus hrvatske književnosti, u društveno-povijesni kontekst te posebno u kontekst kulture aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
multimedija i mreža
terenska nastava
seminari i radionice
mentorski rad
pisano rješavanje problemskih zadataka, samostalna pisana analiza književnih i drugomedijskih predložaka, usmeno izlaganje, rasprava povezati poetološko-stilske značajke pojedinog perioda hrvatske književnosti 20. stoljeća i kulturnoga konteksta sa značajkama konkretnoga književnog predloška u samostalnoj analizi aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit
seminari i radionice
mentorski rad
usmjerena pisana analiza književnih predložaka, samostalna pisana analiza književnih predložaka kontekstualizirati književni predložak na temelju poetološko-stilske analize aktivnost u nastavi
kontinuirana provjera znanja
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%
Pismeni ispit 0,8 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,75 0%
Usmeni ispit 0,25 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz triju seminarskih radova, ocjene iz triju kolokvija, ocjena iz kontinuirane provjere znanja koja proizlazi iz aktivnosti u nastavi i posjećivanja kulturnih programa te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 30% konačne ocjene čine ocjene iz seminarskih radova, 40% ocjene iz kolokvija, 20% ocjena iz kontinuirane provjere znanja i 10% iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje i aktivno praćenje nastave, kontinuirano izvršavanje zadataka vezanih uz nastavno gradivo, izrada seminarskih radova, kolokviji.

 

 

Obavezna literatura:

Proza

  1. Aleksandar Flaker, Proza u trapericama, Liber, Zagreb, (1976) 1983.
  2. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1998.
  3. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1945. do 2000. godine, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
  4. Goran Rem, Prakseologija hrvatske književnosti: Modernizam i postmodernizam, izabrana djela Branimira Donata, Fraktura, Zagreb, 2013. (izbor tekstova)
  5. Helena Sablić Tomić i Goran Rem, Hrvatska suvremena književnost (pjesništvo i kratka priča), Filozofski fakultet, Osijek, 2009.

Ratno pismo

  1. Goran Rem, Slavonsko ratno pismo, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Matica hrvatska Ogranak Slavonski Brod, Matica hrvatska Ogranak Vinkovci, Osijek – Slavonski Brod – Vinkovci, 1997.

Poezija

  1. Zvonimir Mrkonjić, Međaši: hrvatsko pjesništvo dvadesetog stoljeća, Profil, Zagreb, 2004.
  2. Zvonimir Mrkonjić, Suvremeno hrvatsko pjesništvo I i II, VBZ, Zagreb, (1971) 2009.
  3. Pavao Pavličić, Mala tipologija moderne hrvatske lirike, Matica hrvatska, Zagreb, 2008.
  4. Goran Rem, Pogo i tekst, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
  5. Goran Rem i Sanja Jukić, Panonizam hrvatskoga pjesništva I–II, Univerziteta Eotvosa Loranda, Filozofski fakultet u Osijeku, Društvo hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Budimpešta – Osijek, 2012.–2013.

Drama

  1. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  2. Branko Hećimović, 13 hrvatskih dramatičara, Znanje, Zagreb, 1976.
  3. Ana Lederer, Vrijeme osobne povijesti: ogledi o suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  4. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, I. dio, 1895–1940, Disput, Zagreb, 2001.
  5. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, II. dio, 1941–1995, Disput, Zagreb, 2001.

Dopunska literatura:

Proza

  1. Krešimir Bagić, Poštari lakog sna: panorama proze Quorumova naraštaja, Quorum, 2–3, Zagreb, 1996.
  2. Krešimir Bagić, Goli grad: antologija hrvatske kratke priče 80-ih i 90-ih, Naklada MD, Zagreb, 2003.
  3. Vladimir Biti, Doba svjedočenja: tvorba identiteta u suvremenoj hrvatskoj prozi, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  4. Branimir Bošnjak, Žanrovske prakse hrvatske proze: od arkadijskog realizma do fantastičnog dokumentarizma, Altagama, Zagreb, 2007.
  5. Guja u njedrima: panorama novije hrvatske fantastične proze, ur. Ivica Župan, Izdavački centar, Rijeka, (1980) 2011.
  6. Cvjetko Milanja, Hrvatski roman 1945–1990, Zagreb, 1996.
  7. Jurica Pavičić, Hrvatski fantastičari, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2000.
  8. Jagna Pogačnik, Kombajn na književnom polju: proze, pisci, pojave, Hrvatsko društvo pisaca, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2012.
  9. Jagna Pogačnik, Hrvatska proza na početku novoga stoljeća, Riječi, 1–3, Sisak, 2008.
  10. Goran Rem, Retorika kritike, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2010.
  11. Helena Sablić Tomić, Intimno i javno, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
  12. Helena Sablić Tomić, Uvod u hrvatsku kratku priču, Leykam international, Zagreb, 2012.
  13. Miroslav Šicel, Antologija hrvatskog književnog eseja XX. stoljeća, Disput, Zagreb, 2002.
  14. Velimir Visković, Mlada proza, Znanje, Zagreb, 1983.

Ratno pismo

  1. Goran Rem, Poetika buke: antologija slavonskog ratnog pisma, Privlačica, Riječ, Vinkovci, 2010.

Poezija

  1. Krešimir Bagić, Živi jezici, Naklada MD, Zagreb, 1994.
  2. Tea Benčić Rimay, Lude i mudre djevice: antologija pjesama u prozi od Ujevića do naših dana, Litteris, Zagreb, 2008.
  3. Branko Čegec i Miroslav Mićanović, Strast razlike / tamni zvuk praznine: hrvatsko pjesništvo osamdesetih i devedesetih, Quorum, 5–6, Zagreb, 1995.
  4. Branimir Donat, Put kroz noć: antologija poezije hrvatskog ekspresionizma, Dora Krupićeva, Zagreb, 2001.
  5. Sanja Jukić, Drenovačka antologija hrvatskoga pjesništva, Drenovci, 2009.
  6. Sanja Jukić, Medijska lica subjekta, Društvo hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek, 2013.
  7. Bernarda Katušić, Slast kratkih spojeva, Meandar, Zagreb, 2000.
  8. Krystyna Pieniazek Marković, Pjesničko stvaralaštvo Antuna Branka Šimića, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.
  9. Goran Rem, Poetika brisanih navodnika, Cekade, Zagreb, 1988.
  10. Goran Rem, Zadovoljština u tekstu, Quorum, zagreb, 1989.
  11. Sanjin Sorel, Mediteranizam tijela, Altagama, Zagreb, 2003.
  12. Sanjin Sorel, Isto i različito, VBZ, Zagreb, 2006.
  13. Ante Stamać, Slikovno i pojmovno pjesništvo, Liber, Zagreb, 1977.
  14. Ante Stamać, Obnovljeni Ujević, Matica hrvatska, Zagreb, 2005.
  15. Ante Stamać, Antologija hrvatskoga pjesništva: od davnina pa do naših dana, Školska knjiga, Zagreb, 2007.
  16. Suvremeno hrvatsko pjesništvo, ur. Ante Stamać, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1988.
  17. Tvrtko Vuković, Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši: aporije reprezentacije u kvorumaškome pjesništvu, Disput, Zagreb, 2005.

Drama

  1. Nikola Batušić, Hrvatska kazališna kritika (dramska), Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
  2. Adriana Car-Mihec, Mlada hrvatska drama, Matica hrvatska Ogranak Osijek, Osijek, 2006.
  3. Lada Čale Feldman, Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Naklada MD, Zagreb, 1997.
  4. Hans-Thies Lehmann, Postdramsko kazalište, Centar za dramsku umjetnost, Zagreb, 2004.
  5. Lucija Ljubić, Desetica, Ex Libris, Zagreb, 2013.
  6. Siegfried Melchinger, Povijest političkog kazališta, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.
  7. Sibila Petlevski, Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski Centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2000.
  8. Martina Petranović, Na sceni i oko nje, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2013.
  9. Boris Senker, Hrvatski dramatičari u svom kazalištu, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 1996.
  10. Gordana Slabinac, Zavođenje ironijom, Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996.
  11. Leo Rafolt, Odbrojavanje: antologija suvremene hrvatske drame, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 2007.
  12. Ivan Trojan,Talijina maska: studije, eseji, kritike, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek, 2011.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Sustav praćenja kvalitete Filozofskoga fakulteta u Osijeku.

Ostale informacije: