Hrvatski jezik u drugoj polovici 20. stoljeća

Studenti će se upoznati s hrvatskim sociolingvističkim stanjem u drugoj polovici 20. stoljeća. Proučavat će se razvoj pravopisne, gramatičke i leksičke norme, značajke jezične politike u novoj Jugoslaviji, uloga jezikoslovnih časopisa, važnijih kulturnih i znanstvenih ustanova te djelatnost istaknutih hrvatskih jezikoslovaca druge polovice 20. stoljeća.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• opisati razvoj hrvatskoga jezika u drugoj polovici 20. stoljeća,
• definirati osnovne značajke i učinke jugoslavenske jezične politike u navedenom razdoblju,
• usporediti različite smjerove u hrvatskom jezikoslovlju i normizaciji,
• služiti se kroatističkom literaturom o jeziku druge polovice 20. stoljeća.

Periodizacija hrvatske jezične povijesti druge polovice 20. stoljeća. Načela avnojske jezične politike i pitanje naziva jezika, obnova jezičnoga unitarizma. Jezikoslovni časopisi i njihova uloga u normizaciji hrvatskoga jezika. Jezično-pravopisni priručnici pedesetih godina: Boranićev Pravopis (91947., 101951.), Brabec-Hraste-Živkovićeva Gramatika hrvatskosrpskoga jezika (1952.). Anketa o pitanjima srpskohrvatskoga jezika i pravopisa Letopisa Matice srpske (1953.). Novosadski dogovor, Novosadski pravopis (1960.) i Rječnik dviju Matica (1967.). Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i njezini učinci. Odbacivanje Novosadskoga dogovora. Londonsko izdanje Hrvatskoga pravopisa Babića, Finke i Moguša (1972.). Jezični priručnici šezdesetih godina: Težak-Babićev Pregled gramatike hrvatskosrpskoga jezika (1966.), Jezični savjetnik s gramatikom Instituta za jezik (1971.). Filološka djelatnost hrvatskih kroatista u drugoj polovici 20. st. Jezična politika i praksa sedamdesetih i osamdesetih godina: gramatički (Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, Akademijin projekt »velike gramatike«), pravopisni (Anić-Silićev) i rječnički (Benešić) priručnici. Prevladavanje ideje serbokroatizma početkom devedesetih godina.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija, ocjena iz seminarskoga rada i ocjena iz završnog usmenog ispita: 30 % konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, 40 % konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada i 30% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (sem. rad x 0,4) + (usm. ispit x 0,3).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60 % – 69,9 % = dovoljan (2), 70 % – 79,9 % = dobar (3), 80 % – 89,9 % = vrlo dobar (4), 90 % – 100 % = izvrstan (5).

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

1. Leopold Auburger, Hrvatski jezik i serbokroatizam, Maveda i HFDR, Rijeka, 2009. (poglavlja: »Šesto razdoblje: Serbokroatizam, jugoslavenski komunizam i hrvatski otpor«, str. 152.−182., »Sedmo razdoblje: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i ponovno uspostavljanje suvereniteta hrvatskoga jezika«, str. 183.−208., »Osmo razdoblje: Početak nove epohe za hrvatski jezik i kroatistiku«, str. 209.−222.)
2. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: građa za povijest Deklaracije, pripremila Jelena Hekman, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
3. Hrvatski jezik u XX. stoljeću, zbornik radova, ur. Marko Samardžija i Ivo Pranjković, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.

1. Stjepan Babić, Hrvatski jezik u političkom vrtlogu, Ante Pelivan i Danica Pelivan, Zagreb,1990.
2. Stjepan Babić, Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995.
3. Stjepan Babić, Hrvanja hrvatskoga: hrvatski u koštacu sa srpskim i u klinču s engleskim, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
4. Nataša Bašić-Kosić, Vukovci i hrvatski jezični standard, disertacija, Osijek, 2006.
5. Dalibor Brozović, Povijest hrvatskoga književnog i standardnoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
6. Sanda Ham, Povijest hrvatskih gramatika, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2006.
7. Hrvatski književni jezik i pitanje varijanata, posebno izdanje časopisa Kritika, svezak I., 1969.
8. Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik 19. i 20. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb, 1971. (poglavlja: »Hrvatski književni jezik u 20. stoljeću«, str. 193.−250., »Polemički članci u vezi s provođenjem Novosadskoga dogovora«, str. 251.−386.)
9. Ljudevit Jonke, Hrvatski književni jezik danas, Školska knjiga, Zagreb, 1971.
10. Ljudevit Jonke, O hrvatskom jeziku: u Telegramu od 1960. do 1968., priredio Ivan Marković, Pergamena, Zagreb, 2005.
11. Marko Samardžija, Hrvatski kao povijesni jezik, vlast. nakl., Zagreb, 2006. (poglavlje »Gorki plodovi Novosadskoga dogovora«, str. 61.−88.)
12. Ante Selak, Taj hrvatski, Školske novine, Zagreb, 1992.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.