Nastava hrvatskoga kao stranog jezika

Cilj je kolegija upoznati studente s metodama učenja i poučavanja hrvatskoga kao stranoga jezika u okviru lingvističkog, društvenog i kognitivnog konteksta. Posebna će se pozornost posvetiti sociolingvističkoj dimenziji poučavanja hrvatskoga jezika strancima te će se ukazati da je ono jedan od instrumenata svake dobro vođene jezične politike kojoj treba biti zadaća i povećanje broja govornika hrvatskoga jezika. Poticat će se razvijanje logičkoga mišljenja kako bi studenti mogli u budućem radu samostalno primijeniti jezičnoteorijske spoznaje. Cilj je također ukazati na posebnosti u poučavanju jezika kao drugog, odnosno stranog u odnosu na poučavanje materinskoga jezika te na osnovna obilježja višejezičnoga vladanja hrvatskim jezikom.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati teorije o usvajanju jezika,
• definirati drugi i strani jezik,
• analizirati sličnosti i razlike u usvajanju materinskoga jezika i drugoga te stranoga jezika,
• opisati glavne razvojne faze u usvajanju stranoga jezika,
• opisati vrste pristupa i metoda u poučavanju hrvatskoga kao stranog jezika,
• analizirati osnovne podatke o nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika u Hrvatskoj (polaznici, potrebni i postojeći programi, podjela na stupnjeve),
• usporediti prikladne i neprikladne postupke u poučavanju gramatike hrvatskoga jezika (padeži, glagoli),
• argumentirati djelotvornost izravnoga gramatičkog poučavanja.

Teorije o usvajanju jezika; procesi usvajanja jezika (usvajanje glasovnog sustava, upotreba jezičnih oblika, tj. gramatika, sposobnost razumijevanja i priopćavanja značenja, tj. semantika, sposobnost da se upotrebom govora nešto uradi ili postigne, tj. komunikacija); materinski jezik i usvajanje stranoga jezika (međujezik); materinski –drugi – strani jezik; načela razlikovanja drugog od stranog jezika; dvojezičnost i višejezičnost; sličnosti i razlike u usvajanju prvoga i drugoga te stranoga jezika; odnos dobi i ovladavanja stranim jezikom; ovladavanje pojedinim jezičnim razinama (morfologija, sintaksa, leksik) te razvojni stupnjevi u njima; razlike između učenja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika sa stajališta motiviranosti i društvene uvjetovanosti; vrste pristupa i metoda u učenju i poučavanju hrvatskoga kao stranoga jezika; nastava hrvatskoga kao stranog jezika i dob; nastava hrvatskoga jezika i vrste polaznika; suvremeni pristupi i metode.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskoga rada, ocjene iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, 20% ocjene čine ocjene iz kolokvija, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni položiti kolokvij koji je uvjet za izlazak na pismeni ispit te napisati i izložiti jedan seminarski rad.

1. Zrinka Jelaska, Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
2. Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard (ur.), Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Rijeka – Zagreb, 2004.
3. Mirjana Prebeg-Vilke, Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani jezik, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
4. Dunja Pavličević-Franić, Komunikacijom do gramatike, Alfa, Zagreb, 2005.

1. Jasna Novak, Neke morfološke pogreške »stranaca« kod učenja hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika, u: Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća, ur. Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb – Rijeka, 2002, str. 373–400.
2. Zrinka Jelaska, Lidija Cvikić, Rječnici hrvatskoga kao stranoga jezika, Filologija, 36–37, Zagreb, 2001, str. 235–246.
3. Jasna Novak, »Kako znate da sam Amerikanac?« Izgovorne poteškoće Amerikanaca u hrvatskome kao stranome jeziku, u: Psiholingvistika i kognitivna znanost u Hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, ur. Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb – Rijeka, 2003, str. 513–524.
4. časopis Lahor

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija te posebno seminarskoga rada.