Nastava hrvatskoga kao stranog jezika

 

Naziv kolegija:
Nastava hrvatskoga kao stranog jezika
Šifra ISVU:
174733
Šifra MOZVAG:
HJID07
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s metodama učenja i poučavanja hrvatskoga kao stranoga jezika u okviru lingvističkog, društvenog i kognitivnog konteksta. Posebna će se pozornost posvetiti sociolingvističkoj dimenziji poučavanja hrvatskoga jezika strancima te će se ukazati da je ono jedan od instrumenata svake dobro vođene jezične politike kojoj treba biti zadaća i povećanje broja govornika hrvatskoga jezika. Poticat će se razvijanje logičkoga mišljenja kako bi studenti mogli u budućem radu samostalno primijeniti jezičnoteorijske spoznaje. Cilj je također ukazati na posebnosti u poučavanju jezika kao drugog, odnosno stranog u odnosu na poučavanje materinskoga jezika te na osnovna obilježja višejezičnoga vladanja hrvatskim jezikom.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati teorije o usvajanju jezika,
  • definirati drugi i strani jezik,
  • analizirati sličnosti i razlike u usvajanju materinskoga jezika i drugoga te stranoga jezika,
  • opisati glavne razvojne faze u usvajanju stranoga jezika,
  • opisati vrste pristupa i metoda u poučavanju hrvatskoga kao stranog jezika,
  • analizirati osnovne podatke o nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika u Hrvatskoj (polaznici, potrebni i postojeći programi, podjela na stupnjeve),
  • usporediti prikladne i neprikladne postupke u poučavanju gramatike hrvatskoga jezika (padeži, glagoli),
  • argumentirati djelotvornost izravnoga gramatičkog poučavanja.

Sadržaj predmeta:

Teorije o usvajanju jezika; procesi usvajanja jezika (usvajanje glasovnog sustava, upotreba jezičnih oblika, tj. gramatika, sposobnost razumijevanja i priopćavanja značenja, tj. semantika, sposobnost da se upotrebom govora nešto uradi ili postigne, tj. komunikacija); materinski jezik i usvajanje stranoga jezika (međujezik); materinski –drugi – strani jezik; načela razlikovanja drugog od stranog jezika; dvojezičnost i višejezičnost; sličnosti i razlike u usvajanju prvoga i drugoga te stranoga jezika; odnos dobi i ovladavanja stranim jezikom; ovladavanje pojedinim jezičnim razinama (morfologija, sintaksa, leksik) te razvojni stupnjevi u njima; razlike između učenja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika sa stajališta motiviranosti i društvene uvjetovanosti; vrste pristupa i metoda u učenju i poučavanju hrvatskoga kao stranoga jezika; nastava hrvatskoga kao stranog jezika i dob; nastava hrvatskoga jezika i vrste polaznika; suvremeni pristupi i metode.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati teorije o usvajanju jezika kolokvij
pismeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature definirati drugi i strani jezik kolokvij
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, rasprava, sustavno opažanje analizirati sličnosti i razlike u usvajanju materinskoga jezika i drugoga te stranoga jezika aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature opisati glavne razvojne faze u usvajanju stranoga jezika kolokvij
pismeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
sustavno opažanje, analiza literature, rasprava opisati vrste pristupa i metoda u poučavanju hrvatskoga kao stranog jezika seminarski rad
aktivnost u nastavi
pismeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
sustavno opažanje, analiza literature, rasprava, oblikovanje pismenoga seminara analizirati osnovne podatke o nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika u Hrvatskoj (polaznici, potrebni i postojeći programi, podjela na stupnjeve) aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava usporediti prikladne i neprikladne postupke u poučavanju gramatike hrvatskoga jezika (padeži, glagoli) aktivnost u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
samostalni istraživački zadatak čitanje i analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, suradnja, oblikovanje pismenoga seminara argumentirati djelotvornost izravnoga gramatičkog poučavanja aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%
Pismeni ispit 1,6 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskoga rada, ocjene iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada, 20% ocjene čine ocjene iz kolokvija, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni položiti kolokvij koji je uvjet za izlazak na pismeni ispit te napisati i izložiti jedan seminarski rad.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Zrinka Jelaska, Hrvatski kao drugi i strani jezik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005.
  2. Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard (ur.), Suvremena kretanja u nastavi stranih jezika, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Rijeka – Zagreb, 2004.
  3. Mirjana Prebeg-Vilke, Vaše dijete i jezik: materinski, drugi i strani jezik, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  4. Dunja Pavličević-Franić, Komunikacijom do gramatike, Alfa, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura:

  1. Jasna Novak, Neke morfološke pogreške »stranaca« kod učenja hrvatskoga kao drugoga ili stranoga jezika, u: Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj – izazovi na početku XXI. stoljeća, ur. Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb – Rijeka, 2002, str. 373–400.
  2. Zrinka Jelaska, Lidija Cvikić, Rječnici hrvatskoga kao stranoga jezika, Filologija, 36–37, Zagreb, 2001, str. 235–246.
  3. Jasna Novak, »Kako znate da sam Amerikanac?« Izgovorne poteškoće Amerikanaca u hrvatskome kao stranome jeziku, u: Psiholingvistika i kognitivna znanost u Hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, ur. Diana Stolac, Nada Ivanetić, Boris Pritchard, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku, Zagreb – Rijeka, 2003, str. 513–524.
  4. časopis Lahor

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Uspješnost se izvedbe kolegija prati suradnjom sa studentima na individualnim konzultacijama, uspoređivanjem i analiziranjem rezultata kolokvija te posebno seminarskoga rada.

Ostale informacije: