Uvod u studije kulture

Kolegij bi studente trebao upoznati s osnovnim pojmovima, pristupima i strategijama u studijima kulture. Oslanjajući se na postavke psihoanalize, filozofije, sociologije, antropologije i drugih srodnih disciplina, cilj je kolegija uputiti na moguće pristupe kulturnim proizvodima.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati pojam kulture i njemu srodne pojmove,
• usporediti pristupe kulturi iz različitih disciplina,
• analizirati kulturne proizvode iz različitih teorijskih polazišta,
• opisati ulogu kulture u širem društvenom kontekstu.

Suvremena istraživanja u kulturi razlikuju se od ikoje (književno)teorijske škole interdisciplinarnošću pristupa i pluralnošću metodologije, a predmet njihove analize tiče se kulture u najširem smislu: popularna književnost, tekstovi pjesama, kazališne predstave i plakati koji ih najavljuju, turizam, nogomet i boks, reklame, pornografija, trgovački centri. Kolegij će ponuditi teorijski okvir oslanjajući se na različite discipline i pristupe: Freudov pristup kulturi, Michel de Certeau i koncepcija svakodnevne kulture, Bourdieuova sociologija kulture, tj. odnos ekonomske i kulturalne vrijednosti, pojam kulturalnog polja, Jean-Luc Nancy i mit izgubljene zajednice, Homi Bhabha i međuovisnost kultura u srazu, Giorgio Agamben i teza o kulturi kao izvanrednom stanju i drugo.

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit.

1. Terry Eagelton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
2. Roland Barthes, Mitologije, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.
3. Michel De Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2003.
4. Dean Duda (ur.), Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006.

1. Homi Bhabha, The Location of Culture, Sage, London, 1994.
2. Jean-Luc Nancy , Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
3. Mihail Mihajlovič Bahtin, Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Nolit, Beograd, 1978.
4. Pierre Bourdieu, The Field of Cultural Production, Cambridge, 1993.
5. Pierre Bourdieu, Distinkcije, Naklada Antibarbarus, Zagreb, 2011.
6. Sigmund Freud, Iz kulture i umetnosti (Odabrana dela Sigmunda Frojda, knj. 5), Matica srpska, Novi Sad, 1969.
7. Walter Benjamin, Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije, u: Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
8. Clifford Geertz, Tumačenje kultura, Čigoja štampa, Beograd, 2003.
9. Giorgio Agamben, Homo sacer: Suverena moć i goli život, Multimedijalni institut, Zagreb, 2006.
10. Theodor Adorno, Max Horkheimer, Dijalektika prosvjetiteljstva (Filozofijski fragmenti), Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.

Studentska anketa.