Uvod u studije kulture

 

Naziv kolegija:
Uvod u studije kulture
Šifra ISVU:
157542
Šifra MOZVAG:
HJI06
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Peternai Andrić, Kristina
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij bi studente trebao upoznati s osnovnim pojmovima, pristupima i strategijama u studijima kulture. Oslanjajući se na postavke psihoanalize, filozofije, sociologije, antropologije i drugih srodnih disciplina, cilj je kolegija uputiti na moguće pristupe kulturnim proizvodima.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati pojam kulture i njemu srodne pojmove,
  • usporediti pristupe kulturi iz različitih disciplina,
  • analizirati kulturne proizvode iz različitih teorijskih polazišta,
  • opisati ulogu kulture u širem društvenom kontekstu.

Sadržaj predmeta:

Suvremena istraživanja u kulturi razlikuju se od ikoje (književno)teorijske škole interdisciplinarnošću pristupa i pluralnošću metodologije, a predmet njihove analize tiče se kulture u najširem smislu: popularna književnost, tekstovi pjesama, kazališne predstave i plakati koji ih najavljuju, turizam, nogomet i boks, reklame, pornografija, trgovački centri. Kolegij će ponuditi teorijski okvir oslanjajući se na različite discipline i pristupe: Freudov pristup kulturi, Michel de Certeau i koncepcija svakodnevne kulture, Bourdieuova sociologija kulture, tj. odnos ekonomske i kulturalne vrijednosti, pojam kulturalnog polja, Jean-Luc Nancy i mit izgubljene zajednice, Homi Bhabha i međuovisnost kultura u srazu, Giorgio Agamben i teza o kulturi kao izvanrednom stanju i drugo.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja
suradničko učenje
samostalni istraživački zadatak
samostalni zadatci, izrada seminarskog rada, analiza literature definirati pojam kulture i njemu srodne pojmove pisani ispit
seminarsko izlaganje
seminarski rad
predavanja
suradničko učenje
samostalni istraživački zadatak
samostalni zadatci, izrada seminarskog rada usporediti pristupe kulturi iz različitih disciplina seminarsko izlaganje
seminarski rad
predavanje
postavljanje i rješavanje problema
slušanje izlaganja, postavljanje i rješavanje problema, analiza literature analizirati kulturne proizvode iz različitih teorijskih polazišta seminarsko izlaganje
seminarski rad
suradničko učenje
samostalni istraživački zadatak
samostalni zadatci, izrada seminarskog rada, analiza literature opisati ulogu kulture u širem društvenom kontekstu pisani ispit
seminarsko izlaganje
seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 0,5 0%
Pismeni ispit 1,2 0%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta seminarskim izlaganjem, seminarskim radom i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog izlaganja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pismeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Terry Eagelton, Ideja kulture, Jesenski i Turk, Zagreb, 2002.
  2. Roland Barthes, Mitologije, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.
  3. Michel De Certeau, Invencija svakodnevice, Naklada MD, Zagreb 2003.
  4. Dean Duda (ur.), Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija, Disput, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. Homi Bhabha, The Location of Culture, Sage, London, 1994.
  2. Jean-Luc Nancy , Stvaranje svijeta ili mondijalizacija, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.
  3. Mihail Mihajlovič Bahtin, Stvaralaštvo Fransoa Rablea i narodna kultura srednjega veka i renesanse, Nolit, Beograd, 1978.
  4. Pierre Bourdieu, The Field of Cultural Production, Cambridge, 1993.
  5. Pierre Bourdieu, Distinkcije, Naklada Antibarbarus, Zagreb, 2011.
  6. Sigmund Freud, Iz kulture i umetnosti (Odabrana dela Sigmunda Frojda, knj. 5), Matica srpska, Novi Sad, 1969.
  7. Walter Benjamin, Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije, u: Estetički ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1986.
  8. Clifford Geertz, Tumačenje kultura, Čigoja štampa, Beograd, 2003.
  9. Giorgio Agamben, Homo sacer: Suverena moć i goli život, Multimedijalni institut, Zagreb, 2006.
  10. Theodor Adorno, Max Horkheimer, Dijalektika prosvjetiteljstva (Filozofijski fragmenti), Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: