Informacija u teoriji

 

Naziv kolegija:
Informacija u teoriji
Šifra ISVU:
175171
Šifra MOZVAG:
INFDDI13
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Bosančić, Boris
30
0
0
Mićunović, Milijana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je predmeta upoznati studente s pojmom informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga, društvenoga, tehničkoga i etičkog aspekta. Upoznavanje s teorijskim pristupom pojmu informacije ostvaruje se kroz razmatranje postojećih informacijskih teorija. U okviru predmeta daje se pregled predloženih definicija i vrsta informacija te pravaca u razvoju informacijskih teorija. Poseban naglasak stavlja se na razumijevanje odnosa pojma informacije sa srodnim pojmovima podatka i znanja. Jedan je od ciljeva predmeta i osposobljavanje studenata za kritičko i konstruktivno promišljanje uporabe pojmova podatka, informacije i znanja u kontekstu široke uporabe informacijske tehnologije u suvremenom društvu, poglavito u okruženju informacijskih ustanova. Na seminarskim raspravištima poseban se naglasak stavlja na pojam informacije u kontekstu kompleksnih društvenih promjena koje su zahvatile suvremeno informacijsko društvo, odnosno na ulogu i važnost informacije u području digitalnih medija i digitalne komunikacije, informacijske etike, pojave i razvoja novih društvenih paradigmi, suvremene digitalne i informacijsko-komunikacijske tehnologije, privatnosti i prava na pristup informacijama.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razumjeti teorijske postavke pojma informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga, društvenoga, tehničkoga i etičkog aspekta
  • definirati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja s različitih teorijskih stajališta
  • objasniti osnovne postavke postojećih informacijskih teorija
  • kritički i konstruktivno promišljati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja u kontekstu široke uporabe informacijske tehnologije u suvremenom društvu, poglavito u okruženju informacijskih ustanova
  • razumjeti i pratiti suvremene trendove i promjene u području razvoja informacijske teorije
  • povezati teorijske postavke pojma informacije s njezinom ulogom u organizaciji, zaštiti, prezentaciji i posredovanju informacija

Sadržaj predmeta:

Sadržaji su predmeta sljedeći: povijesni pregled razvoja pojma informacije, definicije pojma informacije s različitih teorijskih stajališta, vrste informacija, odnos pojma informacije sa srodnim pojmovima podatka i znanja, informacijske teorije, matematička teorija komunikacije ili matematičko-statistička teorija informacije, ostale informacijske teorije: semantička, algoritamska, dinamička, pragmatična, situacijska i opća teorija informacije, pravci u razvoju informacijskih teorija & pristupi pojmu informacije, kognitivni pristup informaciji, objektivistički pristup informaciji, konstruktivistički pristup informaciji, semiotički pristup informaciji, filozofija informacije, paninformacionalizam, pankomputacionalizam i kvantna informacija, suvremeni pristupi informaciji, pojam informacije u okruženju informacijskih ustanova, operacije s informacijama: informiranje, obrada informacija, korištenje informacija, uloga informacije u organizaciji, zaštiti, prezentaciji i posredovanju informacija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama - razumjeti teorijske postavke pojma informacije s povijesnoga, jezičnoga, filozofskoga, društvenoga, tehničkoga i etičkog aspekta
- definirati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja s različitih teorijskih stajališta
- objasniti osnovne postavke postojećih informacijskih teorija
-pismeni test (50% ukupne ocjene, odnosno 100 ocjenskih bodova)
-ocjena usmenog ispita (30% ukupne ocjene, odnosno 60 ocjenskih bodova)
 
seminari i radionice sudjelovanje u seminarskim raspravama i izrada seminarskog rada - kritički i konstruktivno promišljati pojam informacije i srodne pojmove podatka i znanja u kontekstu široke uporabe informacijske tehnologije u suvremenom društvu, poglavito u okruženju informacijskih ustanova
- razumjeti i pratiti suvremene trendove i promjene u području razvoja informacijske teorije
- povezati teorijske postavke pojma informacije s njezinom ulogom u organizaciji, zaštiti, prezentaciji i posredovanju informacija
-ocjena seminarskog izlaganja/referata (15% ukupne ocjene, odnosno 30 ocjenskih bodova)
-ocjena sudjelovanja u videoprojekcijama i grupnim raspravama (5% ukupne ocjene, odnosno 10 ocjenskih bodova)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,13 0%
Pismeni ispit 0,44 0%
Pohađanje nastave 1,12 0%
Referat 0,05 0%
Usmeni ispit 0,26 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena pismenog i završnog usmenog ispita (sadržaji i literatura obrađena na predavanju i na seminarskim raspravištima), seminarskog izlaganja (referata) i sudjelovanja u projekcijama i grupnim raspravama. Od toga 50% konačne ocjene čini ocjena pismenog ispita (100 ocjenskih bodova, od toga 75 bodova predavanja i 25 bodova seminarska raspravišta), 30% završnog usmenog ispita (60 ocjenskih bodova, od toga 45 bodova predavanja i 15 bodova seminarska raspravišta), 15% ocjena seminarskog izlaganja/referata (30 ocjenskih bodova) i 5% ocjena sudjelovanja u videoprojekcijama i grupnim raspravama (10 ocjenskih bodova).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova, dovoljan (2) – od 110 do 124 boda, nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađati nastavu, održati seminarsko izlaganje na odabranu temu, položiti pismeni ispit, položiti završni usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bates, M. J. Information. // Encyclopedia of Library and Information Sciences. / ed. M. J. Bates i M. N. Maack. 3rd edition. [s. l.]:Taylor & Francis, 2009., 2347-2361.
  2. Bawden, D., Robinson L. Introduction to Information science. London: Facet Publishing, 2012. (odabrana poglavlja)
  3. Belkin, N. J. Information Science and the Phenomenon of Information. // Journal of the American Society for Information Science, 27, 1976, 197-204.
  4. Brookes, B. C. The foundations of information science: Part I. Philosophical aspects. // Journal of Information Science, 2, 3-4(1980), 125–133.
  5. Brier, S. The Transdisciplinary View of Information: Theory from a Cybersemiotic Perspective. // Theories of Information, Communication and Knowledge: a Multidisciplinary Approach 34, London: Springer, 2014., 23-49.
  6. Burgin, M. Theory of information: Fundamentality, Diversity and Unification. New Jersey: World Scientific, 2010. (odabrana poglavlja)
  7. Cappuro, R., Hjørland, B. The concept of information. // Annual Review of Information Science and Technology. / ed. B. Cronin, 37 (2003), 343-411. URL: http://www.capurro.de/infoconcept.html (2014-12-20)
  8. Cornelius, I. (2002). Theorizing information for information science. // Annual Review of Information Science and Technology, 36, 1(2002), 393-425.
  9. Floridi, L. Information: a very short introduction. Oxford: Oxford University Press, 2010. (odabrana poglavlja)
  10. Qvortrup, L. The Controversy over the Concept of Information. Cybernetics & Human Knowing 1, 4(1993), 3-24.
  11. Rowley, J. The wisdom hierarchy: representations of the DIKW hierarchy. // Journal of Information Science, 33, 2(2007), 163–180.
  12. Shannon, C., Weaver, W. The Mathematical Theory of Communication. Urbana: University of Illinois Press, 1949/1964.
  13. Tuđman, M. Teorija informacijskih znanosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2014. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Adriaans, P. Philosophy of Information: Concepts and History. // Handbook of the Philosophy of Science. / Philosophy of Information, eds. Pieter Adriaans and Johan van Benthem, 2008.
  2. Buckland, M. Information and information systems. Westport, Connecticut, London: Praeger, 1991.
  3. Dretske, F. I. Knowledge and the flow of information. Cambridge: MIT Press, 1981.
  4. Gleick, James. The information: a history, a theory, a flood. New York: Pantheon Books, 2011.
  5. Godfrey-Smith, P., Sterelny, K. Biological Information. // The Stanford Encyclopedia of Philosophy. / ed. Edward N. Zalta. 2011. URL: http://plato.stanford.edu/archives/spr2011/entries/information-biological/ (2014-12-28)
  6. Hofkirchner, W. How to achieve a unified theory of information. // triple C 7, 2(2009), 357-368.
  7. Perožić, P. Teorija semantičke informacije Luciana Floridija. // Libellarium 5, 1(2012), 89-110.
  8. Popper, K. Objective knowledge, an evolutionary approach. Oxford: Clarendon Press, 1972.
  9. Stonier, T. Information as a basic property of the universe. // Biosystems 38, 2-3(1996), 135-140.
  10. Zins, C. Conceptual approaches for defining data, information, and knowledge. // Journal of the American Society for Information Science and Technology, 58, 4(2007), 479–493.

Izbor literature za seminarske radove:

  1. Bard, A., Söderqvist, J. (2003). Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb. Differo. (odabrana poglavlja)
  2. Chatterjee, A. Where is the knowledge we have lost in information? // International Journal of Humanistic Ideology 1 (2010), 49-58.
  3. Gleick, J. (2011). The Information: A History, A Theory, A Flood. London: ourth Estate. (odabrana poglavlja)
  4. Langlois, G. Meaning, Semiotechnologies and Participatory Media. // Culture Machine 12 (2011).
  5. Lanier, J. (2014). Vi niste gadget. Zagreb: Algoritam. (odabrana poglavlja)
  6. Peović Vuković, K. (2012). Mediji i kultura: ideologija medija nakon decentralizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. URL: http://www.elektronickeknjige.com/peovic_vukovic_katarina/mediji_i_kultura/index.htm (2014-12-28) (odabrana poglavlja)
  7. Terranova, T. (2004) Network culture: Politics for the Information Age. London, Michigan: Pluto Press. (odabrano poglavlje)
  8. The Age of the Informavore: A Talk With Frank Schirrmacher. // Edge URL: http://edge.org/conversation/the-age-of-the-informavore (2014-12-28)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Aktivnost studenata prati se i na seminarima tijekom izlaganja i sudjelovanja u grupnim raspravama na temu odabrane videoprojekcije. Nakon svakog izlaganja/projekcije slijedi grupna rasprava u kojoj se aktivno, kritički i konstruktivno nastoji analizirati problemski sadržaj. Na početku svakog predavanja daje se osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Također, na kraju svakog predavanja slijedi osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora.

Ostale informacije: