Zabavna književnost na njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Zabavna književnost na njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
164567
Šifra MOZVAG:
NJ141
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g., 2.g., 3.g.
zimski
izborni
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g., 3.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Engler, Tihomir
0
0
0
Ivanović Grgurić, Sanja
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s različitim strategijama čitanja i razumijevanja književnog teksta. Jednako važan cilj je i motivirati studente na čitanje književnih djela.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • primijeniti strategije čitanja i razumijevanja na književnom predlošku
  • sažeti pročitani književni tekst
  • kritički interpretirati tekstove
  • zastupati vlastito mišljenje o vrednovanju, interpretaciji i razumijevanju književnog teksta
  • poštivati različita mišljenja u vezi vrednovanja, interpretacije i razumijevanja književnog teksta
  • prilagoditi predložene strategije čitanja i razumijevanja vlastitim mogućnostima i potrebama

Sadržaj predmeta:

Pojam Unterhaltungsliteratur (zabavna književnost) uveo je Hans-Dietrich Foltin 1965. kako bi razbio dvoslojnu strukturu razlikovanja između „visoke književnosti“ i „trivijalne književnosti“. Tim je potezom Foltin uveo troslojnu strukturu vrednovanja književnosti, pri čemu se pojam „zabavna književnost“ odnosi na književnost „srednje“ kvalitete. Pritom se i dalje javlja problem jasnog razgraničavanja između „visoke“, „srednje“ i „niske“ kvalitete književnih tekstova. Za razliku od trivijalne književnosti, tj. književnosti „niže“ kvalitete, koja ne uvodi novine, već samo ponavlja i utvrđuje unaprijed zadane književne modele, djela „zabavne književnosti“ pokazuju kritički stav prema postojećim društvenim sustavima i potiču čitatelja na razmišljanje. S obzirom da su umjereno zahtjevna za čitanje, razumijevanje i interpretaciju a ipak vrijedna jer posjeduju kritički potencijal za preispitivanje i izgradnju vlastitog mišljenja, djela „zabavne književnosti“ odgovarajući su materijal za poticanje motivacije za čitanje, kao i upoznavanje s različitim strategijama čitanja, razumijevanja i interpretacije književnih tekstova.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
seminarska aktivnost slušanje, čitanje, opažanje i zaključivanje, pisanje primijeniti strategije čitanja i razumijevanja na književnom predlošku aktivnost na satu, esej
seminarska aktivnost, usmeno izlaganje čitanje, opažanje i sinteza, slušanje izlaganja sažeti pročitani književni tekst aktivnost na satu, usmeni ispit
samostalni seminarski zadatak čitanje, analiza, pisanje, usmeno izlaganje kritički interpretirati tekstove aktivnost na satu, esej, usmeni ispit
seminarska aktivnost, usmeno izlaganje, pisani rad čitanje, analiza, pisanje, usmeno izlaganje, rasprava zastupati vlastito mišljenje o vrednovanju, interpretaciji i razumijevanju književnog teksta aktivnost na satu, esej, usmeni ispit
seminarska aktivnost slušanje, opažanje, rasprava poštivati različita mišljenja u vezi vrednovanja, interpretacije i razumijevanja književnog teksta aktivnost na satu
seminarska aktivnost, pisani rad slušanje, opažanje i zaključivanje, čitanje i analiza prilagoditi predložene strategije čitanja i razumijevanja vlastitim mogućnostima i potrebama aktivnost na satu, esej

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,75 10%
Esej 0,75 60%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Usmeni ispit 0,4 10%
Usmeno izlaganje 0,6 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Elementi ocjenjivanja: radni zadaci tijekom nastave i domaće zadaće, usmeno izlaganje, esej, usmeni ispit.

Tijekom nastave student će rješavati samostalno i u grupi zadatke koji će se ocjenjivati a udio prosječne ocjene iz tog elementa iznosit će 10% konačne ocjene. Student će analizirati jedno književno djelo i svoju interpretaciju predstaviti u usmenom izlaganju, čija će ocjena iznositi 20% konačne ocjene. Student će po završetku nastave predati pisani esej. Ocjena iz eseja iznosit će 60% konačne ocjene. Student će zatim pristupiti završnom usmenom ispitu. Ocjena iz usmenog ispita iznosit će 10% konačne ocjene.

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

Tekstovi prema izboru izvođača kolegija (reader)

Dopunska literatura:

  1. „Wege zum Lesen und zur Literatur“, Hrsg. von Gerhard Härle und Bernhard Rank, Hohengehren 2004
  2. „Lesekompetenz – Leseleistung – Leseförderung. Grundlagen, Modelle und Materialien“, Hrsg. von Andrea Bertschi-Kaufmann, Zug 2007
  3. Chrstine Garbe et al. „Texte lesen. Lesekompetenz – Textverstehen – Lesedidaktik – Lesesozialisation“, Stuttgart 2010.
  4. Florian Huber „Durch Lesen sich selbst verstehen: zum Verhältnis von Literatur und Identitätsbildung“, Bielefeld 2008.
  5. „lesen.heute.perspektiven“, Hrsg. Eduard Beutner und Urlike Tanzer, Innsbruck-Wien-Bozen 2010.
  6. “Erzählgattungen der Trivialliteratur“, Hrsg. von Zdenko Škreb und Uwe Baur, Innsbruck 1984.
  7. Helmut Melzer:“Trivialliteratur I“, München 1974.
  8. Hans-Friedrich Foltin „Die Unterhaltungsliteratur der DDR“, Troisdorf 1970.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kontinuirano praćenje aktivnosti na nastavi, evidencija o pohađanju nastave, završni ispit.

Ostale informacije: