Zabavna književnost na njemačkom jeziku

Cilj je kolegija upoznati studente s različitim strategijama čitanja i razumijevanja književnog teksta. Jednako važan cilj je i motivirati studente na čitanje književnih djela.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• primijeniti strategije čitanja i razumijevanja na književnom predlošku
• sažeti pročitani književni tekst
• kritički interpretirati tekstove
• zastupati vlastito mišljenje o vrednovanju, interpretaciji i razumijevanju književnog teksta
• poštivati različita mišljenja u vezi vrednovanja, interpretacije i razumijevanja književnog teksta
• prilagoditi predložene strategije čitanja i razumijevanja vlastitim mogućnostima i potrebama

Pojam Unterhaltungsliteratur (zabavna književnost) uveo je Hans-Dietrich Foltin 1965. kako bi razbio dvoslojnu strukturu razlikovanja između „visoke književnosti“ i „trivijalne književnosti“. Tim je potezom Foltin uveo troslojnu strukturu vrednovanja književnosti, pri čemu se pojam „zabavna književnost“ odnosi na književnost „srednje“ kvalitete. Pritom se i dalje javlja problem jasnog razgraničavanja između „visoke“, „srednje“ i „niske“ kvalitete književnih tekstova. Za razliku od trivijalne književnosti, tj. književnosti „niže“ kvalitete, koja ne uvodi novine, već samo ponavlja i utvrđuje unaprijed zadane književne modele, djela „zabavne književnosti“ pokazuju kritički stav prema postojećim društvenim sustavima i potiču čitatelja na razmišljanje. S obzirom da su umjereno zahtjevna za čitanje, razumijevanje i interpretaciju a ipak vrijedna jer posjeduju kritički potencijal za preispitivanje i izgradnju vlastitog mišljenja, djela „zabavne književnosti“ odgovarajući su materijal za poticanje motivacije za čitanje, kao i upoznavanje s različitim strategijama čitanja, razumijevanja i interpretacije književnih tekstova.

seminari i radionice

2.1. Nastavna aktivnost	2.2. Aktivnost studenta	2.3. Ishod učenja	2.4 Metoda procjene
seminarska aktivnost	slušanje, čitanje, opažanje i zaključivanje, pisanje	primijeniti strategije čitanja i razumijevanja na književnom predlošku	aktivnost na satu, esej
seminarska aktivnost, usmeno izlaganje	čitanje, opažanje i sinteza, slušanje izlaganja	sažeti pročitani književni tekst	aktivnost na satu, usmeni ispit
samostalni seminarski zadatak	čitanje, analiza, pisanje, usmeno izlaganje	kritički interpretirati tekstove	aktivnost na satu, esej, usmeni ispit
seminarska aktivnost, usmeno izlaganje, pisani rad	čitanje, analiza, pisanje, usmeno izlaganje, rasprava	zastupati vlastito mišljenje o vrednovanju, interpretaciji i razumijevanju književnog teksta	aktivnost na satu, esej, usmeni ispit
seminarska aktivnost	slušanje, opažanje, rasprava	poštivati različita mišljenja u vezi vrednovanja, interpretacije i razumijevanja književnog teksta	aktivnost na satu
seminarska aktivnost, pisani rad	slušanje, opažanje i zaključivanje, čitanje i analiza	prilagoditi predložene strategije čitanja i razumijevanja vlastitim mogućnostima i potrebama	aktivnost na satu, esej

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi	0,75	10%
Esej	0,75	60%
Pohađanje nastave	0,5	0%
Usmeni ispit	0,4	10%
Usmeno izlaganje	0,6	20%

Elementi ocjenjivanja: radni zadaci tijekom nastave i domaće zadaće, usmeno izlaganje, esej, usmeni ispit.

Tijekom nastave student će rješavati samostalno i u grupi zadatke koji će se ocjenjivati a udio prosječne ocjene iz tog elementa iznosit će 10% konačne ocjene. Student će analizirati jedno književno djelo i svoju interpretaciju predstaviti u usmenom izlaganju, čija će ocjena iznositi 20% konačne ocjene. Student će po završetku nastave predati pisani esej. Ocjena iz eseja iznosit će 60% konačne ocjene. Student će zatim pristupiti završnom usmenom ispitu. Ocjena iz usmenog ispita iznosit će 10% konačne ocjene.

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Tekstovi prema izboru izvođača kolegija (reader)

1. „Wege zum Lesen und zur Literatur“, Hrsg. von Gerhard Härle und Bernhard Rank, Hohengehren 2004
2. „Lesekompetenz – Leseleistung – Leseförderung. Grundlagen, Modelle und Materialien“, Hrsg. von Andrea Bertschi-Kaufmann, Zug 2007
3. Chrstine Garbe et al. „Texte lesen. Lesekompetenz – Textverstehen – Lesedidaktik – Lesesozialisation“, Stuttgart 2010.
4. Florian Huber „Durch Lesen sich selbst verstehen: zum Verhältnis von Literatur und Identitätsbildung“, Bielefeld 2008.
5. „lesen.heute.perspektiven“, Hrsg. Eduard Beutner und Urlike Tanzer, Innsbruck-Wien-Bozen 2010.
6. “Erzählgattungen der Trivialliteratur“, Hrsg. von Zdenko Škreb und Uwe Baur, Innsbruck 1984.
7. Helmut Melzer:“Trivialliteratur I“, München 1974.
8. Hans-Friedrich Foltin „Die Unterhaltungsliteratur der DDR“, Troisdorf 1970.

Kontinuirano praćenje aktivnosti na nastavi, evidencija o pohađanju nastave, završni ispit.