Zabavna književnost na njemačkom jeziku

Cilj je kolegija upoznati studente s različitim strategijama čitanja i razumijevanja književnog teksta. Jednako važan cilj je i motivirati studente na čitanje književnih djela.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• primijeniti strategije čitanja i razumijevanja na književnom predlošku
• sažeti pročitani književni tekst
• kritički interpretirati tekstove
• zastupati vlastito mišljenje o vrednovanju, interpretaciji i razumijevanju književnog teksta
• poštivati različita mišljenja u vezi vrednovanja, interpretacije i razumijevanja književnog teksta
• prilagoditi predložene strategije čitanja i razumijevanja vlastitim mogućnostima i potrebama

Pojam Unterhaltungsliteratur (zabavna književnost) uveo je Hans-Dietrich Foltin 1965. kako bi razbio dvoslojnu strukturu razlikovanja između „visoke književnosti“ i „trivijalne književnosti“. Tim je potezom Foltin uveo troslojnu strukturu vrednovanja književnosti, pri čemu se pojam „zabavna književnost“ odnosi na književnost „srednje“ kvalitete. Pritom se i dalje javlja problem jasnog razgraničavanja između „visoke“, „srednje“ i „niske“ kvalitete književnih tekstova. Za razliku od trivijalne književnosti, tj. književnosti „niže“ kvalitete, koja ne uvodi novine, već samo ponavlja i utvrđuje unaprijed zadane književne modele, djela „zabavne književnosti“ pokazuju kritički stav prema postojećim društvenim sustavima i potiču čitatelja na razmišljanje. S obzirom da su umjereno zahtjevna za čitanje, razumijevanje i interpretaciju a ipak vrijedna jer posjeduju kritički potencijal za preispitivanje i izgradnju vlastitog mišljenja, djela „zabavne književnosti“ odgovarajući su materijal za poticanje motivacije za čitanje, kao i upoznavanje s različitim strategijama čitanja, razumijevanja i interpretacije književnih tekstova.

seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje

radni zadaci tijekom nastave i domaće zadaće, usmeno izlaganje.

Tijekom nastave student će rješavati samostalno i u grupi zadatke koji će se ocjenjivati, a udio prosječne ocjene iz tog elementa iznosit će 40% konačne ocjene. Student će analizirati jedno književno djelo i svoju interpretaciju predstaviti u usmenom izlaganju, čija će ocjena iznositi 60% konačne ocjene.

Ukoliko student za vrijeme semestra nije odradio usmeno izlaganje mora napisati esej i predati isti 10 dana prije ispitnog roka.

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene: Student je iz aktivnosti u nastavi ostvario ocjenu vrlo dobar (4) i iz usmenog izlaganja dobar (3). Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (aktiv. x 0,4) + (usm.iz. x 0,6) = (4 x 0,4) + (3 x 0,6) = 1,6+1,8 = 3,4.

Tekstovi prema izboru izvođača kolegija (reader)

1. „Wege zum Lesen und zur Literatur“, Hrsg. von Gerhard Härle und Bernhard Rank, Hohengehren 2004
2. „Lesekompetenz – Leseleistung – Leseförderung. Grundlagen, Modelle und Materialien“, Hrsg. von Andrea Bertschi-Kaufmann, Zug 2007
3. Chrstine Garbe et al. „Texte lesen. Lesekompetenz – Textverstehen – Lesedidaktik – Lesesozialisation“, Stuttgart 2010.
4. Florian Huber „Durch Lesen sich selbst verstehen: zum Verhältnis von Literatur und Identitätsbildung“, Bielefeld 2008.
5. „lesen.heute.perspektiven“, Hrsg. Eduard Beutner und Urlike Tanzer, Innsbruck-Wien-Bozen 2010.
6. “Erzählgattungen der Trivialliteratur“, Hrsg. von Zdenko Škreb und Uwe Baur, Innsbruck 1984.
7. Helmut Melzer:“Trivialliteratur I“, München 1974.
8. Hans-Friedrich Foltin „Die Unterhaltungsliteratur der DDR“, Troisdorf 1970.

Kontinuirano praćenje aktivnosti na nastavi, evidencija o pohađanju nastave, završni ispit.