Stara hrvatska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Stara hrvatska književnost 2
Šifra ISVU:
157535
Šifra MOZVAG:
HKD03
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šundalić, Zlata
30
0
0
Mikulić, Ivana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s poetološkim odnosno tematsko-motivskim, žanrovskim i verzifikacijskim osobinama hrvatske književnosti humanizma i renesanse.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • usporediti različite periodizacije hrvatske književnosti humanizma i renesanse,
  • analizirati na konkretnim književnim predlošcima značajke žanrovskog sustava književnosti humanizma i renesanse,
  • opisati temeljne značajke lirskoga, epskoga i dramskog izričaja,
  • analizirati reprezentativne književne predloške,
  • usporediti djela različitih pisaca, a iste žanrovske pripadnosti,
  • argumentirati uz pomoć temeljne teorijske literature žanrovsku i stilsku pripadnost određenoga djela.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Renesansa (pojam, trajanje, obilježja)
  3. Humanizam (pojam, trajanje, obilježja, žanrovi)
  4. Genološka slika hrvatske renesansne književnosti
  5. Periodizacija hrvatske renesansne književnosti
  6. Splitski i šibenski krug (Marko Marulić i ostali pisci)
  7. Dubrovački krug (Šiško Menčetić, Džore Držić i ostali pjesnici Ranjinina zbornika)
  8. Hvarski krug (Hanibal Lucić, Petar Hektorović, Martin Benetović, Mikša Pelegrinović)
  9. Zadarski krug (Petar Zoranić, Brne Karnarutić)
  10. Renesansna drama prije Marina Držića (Džore Držić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Hanibal Lucić)
  11. Teatar Marina Držića
  12. Dubrovnik u drugoj polovici 16. i na početku 17. stoljeća (Antun Bratosaljić Sasin, Sabo Bobaljević Mišetić, Frano Lukarević Burina, Juraj Baraković)
  13. Evaluacija predmeta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje usporediti različite periodizacije hrvatske književnosti humanizma i renesanse usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) analizirati na konkretnim književnim predlošcima značajke žanrovskog sustava književnosti humanizma i renesanse usmeni ispit
pisani ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati temeljne značajke lirskoga, epskoga i dramskog izričaja usmeni ispit
aktivnost studenta u nastavi
predavanje
rad na tekstu
slušanje, pisanje, istraživanje, kritičko razmišljanje analizirati reprezentativne književne predloške pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi
predavanje
rad na tekstu
slušanje, kritičko razmišljanje, govorenje (diskutiranje) usporediti djela različitih pisaca, a iste žanrovske pripadnosti pisani seminarski rad
aktivnost studenta u nastavi
predavanje slušanje, pisanje, govorenje (diskutiranje) argumentirati uz pomoć temeljne teorijske literature žanrovsku i stilsku pripadnost određenoga djela usmeni ispit
pisani ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Pismeni ispit 0,5 0%
Usmeni ispit 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz završnoga pisanog ispita i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita, a 20% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student je obvezan redovito pohađati nastavu predavanja i seminara (dopuštena su tri izostanka, tj. šest sati s predavnaja i tri sata sa seminara) i napisati jedan seminarski rad koji se i usmeno izlaže.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (Marin Franičević, Razdoblje renesansne književnosti, str. 7–174)
  2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978. (poglavlje »Kazalište renesansnoga razdoblja«, str. 26–90)
  3. Frano Čale, Marin Držić: Djela, Cekade, Zagreb, 1987. (predgovor »O životu i djelu Marina Držića«, str. 11–168)
  4. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb, 1989, ²2007. (poglavlje »Između srednjovjekovlja i renesanse«, str. 77–138; »Poetika Lucićeva kanconijera«, str. 153–170; »Alegorijsko i mimetičko u Zoranićevim Planinama«, str. 171–186)
  5. Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb, 2007. (poglavlja: »Mavro Vetranović, Pelegrin«, »Antun Sasin, Razboji od Turaka«, »Juraj Baraković, Vila Slovinka«, str. 7–159)

Na početku semestra svake nove akademske godine studenti dobivaju opširniji popis literature, u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Dopunska literatura:

  1. Joanna Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Književni krug, Split, 1998. (poglavlja: »Fragmenti o Maruliću«, str. 23–43, »Radmio i Ljubmir Džore Držića u kontekstu pastoralne poezije druge polovice 15. stoljeća«, »Zaljubljeni u vilu«, »Marin Držić i kriza renesansne svijesti od Tirene do Plakira i vile«, str. 67–114)
  2. Pučka krv, plemstvo duha: zbornik radova o Nikoli Nalješkoviću, priredio Davor Dukić, Disput, Zagreb, 2005.
  3. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. (poglavlja: »Marko Marulić«, »Petar Hektorović«, »Dinko Ranjina«, »Dominko Zlatarić«, str. 5–150)
  4. Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, 2007, str. 9–46.
  5. Slobodan Prosperov Novak, Slaveni u renesansi, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: