Stara hrvatska književnost 2

Upoznati studente s renesansno-humanističkom kulturom koja se u 15. i 16. stoljeću razvila u dalmatinskim komunama, a osobito u Dubrovniku. Školovanje na prestižnim talijanskim sveučilištima, dolazak učenih ljudi onoga doba u hrvatske gradove, kupovina knjiga i formiranje osobnih knjižnica itd. – sve je to pridonijelo snažnom prodoru nove književne mode koja je brzo prelazila s talijanske na hrvatsku obalu Jadrana. Studenti bi se trebali upoznati s najvažnijim tendencijama u lirici (utjecaj Francesca Petrarce), epici (utjecaj Vergilija) i drami (plautovsko-terencijevski model komičke dramaturgije i senekijanski model tragičke dramaturgije).

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati vremensko trajanje hrvatskoga humanizma i renesanse (periodizacija),
• opisati povijesnosociološke odrednice razdoblja,
• opisati žanrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame),
• razvrstati renesansne pisce po naraštajima i središtima,
• analizirati reprezentativne predloške.

Syllabus:

1. Uvod u kolegij
2. Renesansa (pojam, trajanje, opća obilježja epohe)
3. Humanizam (pojam, obilježja; hrvatski humanizam, središta i predstavnici)
4. Humanistički žanrovi
5. Naraštaji i središta hrvatske renesansne književnosti
6. Žanrovi hrvatske renesansne književnosti
7. Hrvatska renesansna ljubavna lirika
   1. Ljubavna lirika (opća obilježja; faze razvoja ljubavi; tipovi ljubavnoga diskurza 16. stoljeća: petrarkistički, hedonistički, neoplatonistički)
   2. Predpetrarkističke pjesničke tradicije (trubadurska lirika, dolce stil nuovo)
   3. Francesco Petrarca: Rime sparse
   4. Petrarkizam, hrvatski petrarkizam, Zbornik Nikše Ranjine Andretića
   5. Faze u razvoju petrarkizma (trubadurski ili kariteanski petrarkizam, akademski ili bembistički petrarkizam)
8. Hrvatska renesansna epika
   1. Tipologija epike
   2. Marko Marulić: Judita (Mleci, 1521)
   3. Barne Karnarutić: Vazetje Sigeta grada (Mleci, 1584)
   4. Mavro Vetranović: Piligrin
   5. Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine (Mleci, 1568)
   6. Petar Zoranić: Planine (Mleci, 1569)
9. Hrvatska renesansna drama
   1. Renesansna drama prije Marina Držića: Džore Držić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Hanibal Lucić
   2. Teatar Marina Držića 1: Nepoznato i novo o Marinu Držiću | Marin Držić kao kanonski pisac | Držićeva teatrografija: kronološki/žanrovski, scenski prostori, kazališne družine
   3. Teatar Marina Držića 2: Uvod u Dunda Maroja
   4. Renesansna drama poslije Marina Držića: komedija, pastorala (»izvorna« pastorala, prepjevi Aminte Torquata Tassa i Pastora Fide Giambattista Guarinija), tragedija

9. Evaluacija kolegija

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga usmenog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Redovito pohađanje predavanja i seminara, što je uvjet za potpis, izrada seminarskoga rada, pročitana sva propisana lektirna djela, položen završni usmeni ispit.

1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (poglavlje »Razdoblje renesansne književnosti«, str. 7–174)
2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978, str. 26–90.
3. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, ²2007.
4. Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, Zagreb, 2007, str. 9–46.
5. Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb, 2007, str. 21–105.

1. Marin Franičević, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
2. Frano Čale, Marin Držić: Djela, CDD, Zagreb, 1987. (predgovor »O životu i djelu Marina Držića«, str. 11–168)
3. Mirko Tomasović – Darko Novaković, Judita Marka Marulića – Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
4. Joanna Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Književni krug, Split, 1998.
5. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul: monografija, Erasmus naklada, Književni krug Split, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb – Split, 1999.
6. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb, 2006, str. 7–150.
7. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
8. Leo Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb, 2007.
9. Milovan Tatarin, Čudan ti je animao čovjek: rasprave o Marinu Držiću, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2011.
10. Tomislav Bogdan, Ljubavi razlike: tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb, 2012.
11. Lahorka Plejić Poje, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Disput, Zagreb, 2012.
12. Dunja Fališevac, Slike starog Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju popis literature u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

Studentska anketa.