Stara hrvatska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Stara hrvatska književnost 2
Šifra ISVU:
157606
Šifra MOZVAG:
HKZ07
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tatarin, Milovan
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s renesansno-humanističkom kulturom koja se u 15. i 16. stoljeću razvila u dalmatinskim komunama, a osobito u Dubrovniku. Školovanje na prestižnim talijanskim sveučilištima, dolazak učenih ljudi onoga doba u hrvatske gradove, kupovina knjiga i formiranje osobnih knjižnica itd. – sve je to pridonijelo snažnom prodoru nove književne mode koja je brzo prelazila s talijanske na hrvatsku obalu Jadrana. Studenti bi se trebali upoznati s najvažnijim tendencijama u lirici (utjecaj Francesca Petrarce), epici (utjecaj Vergilija) i drami (plautovsko-terencijevski model komičke dramaturgije i senekijanski model tragičke dramaturgije).

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati vremensko trajanje hrvatskoga humanizma i renesanse (periodizacija),
  • opisati povijesnosociološke odrednice razdoblja,
  • opisati žanrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame),
  • razvrstati renesansne pisce po naraštajima i središtima,
  • analizirati reprezentativne predloške.

Sadržaj predmeta:

Syllabus:

  1. Uvod u kolegij
  2. Renesansa (pojam, trajanje, opća obilježja epohe)
  3. Humanizam (pojam, obilježja; hrvatski humanizam, središta i predstavnici)
  4. Humanistički žanrovi
  5. Naraštaji i središta hrvatske renesansne književnosti
  6. Žanrovi hrvatske renesansne književnosti
  7. Hrvatska renesansna ljubavna lirika
    1. Ljubavna lirika (opća obilježja; faze razvoja ljubavi; tipovi ljubavnoga diskurza 16. stoljeća: petrarkistički, hedonistički, neoplatonistički)
    2. Predpetrarkističke pjesničke tradicije (trubadurska lirika, dolce stil nuovo)
    3. Francesco Petrarca: Rime sparse
    4. Petrarkizam, hrvatski petrarkizam, Zbornik Nikše Ranjine Andretića
    5. Faze u razvoju petrarkizma (trubadurski ili kariteanski petrarkizam, akademski ili bembistički petrarkizam)
  8. Hrvatska renesansna epika
    1. Tipologija epike
    2. Marko Marulić: Judita (Mleci, 1521)
    3. Barne Karnarutić: Vazetje Sigeta grada (Mleci, 1584)
    4. Mavro Vetranović: Piligrin
    5. Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje i razlike stvari ine (Mleci, 1568)
    6. Petar Zoranić: Planine (Mleci, 1569)
  9. Hrvatska renesansna drama
    1. Renesansna drama prije Marina Držića: Džore Držić, Mavro Vetranović, Nikola Nalješković, Hanibal Lucić
    2. Teatar Marina Držića 1: Nepoznato i novo o Marinu Držiću | Marin Držić kao kanonski pisac | Držićeva teatrografija: kronološki/žanrovski, scenski prostori, kazališne družine
    3. Teatar Marina Držića 2: Uvod u Dunda Maroja
    4. Renesansna drama poslije Marina Držića: komedija, pastorala (»izvorna« pastorala, prepjevi Aminte Torquata Tassa i Pastora Fide Giambattista Guarinija), tragedija

9. Evaluacija kolegija

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje, pisanje definirati vremensko trajanje hrvatskoga humanizma i renesanse (periodizacija) usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati povijesnosociološke odrednice razdoblja usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje opisati žanrovski sustav razdoblja (tipologija lirike, epike, drame) usmeni ispit
predavanje slušanje, pisanje razvrstati renesansne pisce po naraštajima i središtima usmeni ispit
rad na tekstu
mentorske konzultacije
prikupljanje podataka na zadanu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje) analizirati reprezentativne predloške pisani seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,4 0%
Usmeni ispit 3 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz završnoga usmenog ispita: 100% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Student ostvaruje pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je stekao uvjete za potpis.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje predavanja i seminara, što je uvjet za potpis, izrada seminarskoga rada, pročitana sva propisana lektirna djela, položen završni usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Marin Franičević – Franjo Švelec – Rafo Bogišić, Od renesanse do prosvjetiteljstva, Povijest hrvatske književnosti, knj. 3, Liber – Mladost, Zagreb, 1974. (poglavlje »Razdoblje renesansne književnosti«, str. 7–174)
  2. Nikola Batušić, Povijest hrvatskoga kazališta, Školska knjiga, Zagreb, 1978, str. 26–90.
  3. Dunja Fališevac, Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, ²2007.
  4. Lovro Kunčević, »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, XLV, Zagreb, 2007, str. 9–46.
  5. Pavao Pavličić, Epika granice, Matica hrvatska, Zagreb, 2007, str. 21–105.

Dopunska literatura:

  1. Marin Franičević, Povijest hrvatske renesansne književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1983.
  2. Frano Čale, Marin Držić: Djela, CDD, Zagreb, 1987. (predgovor »O životu i djelu Marina Držića«, str. 11–168)
  3. Mirko Tomasović – Darko Novaković, Judita Marka Marulića Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
  4. Joanna Rapacka, Zaljubljeni u vilu, Književni krug, Split, 1998.
  5. Mirko Tomasović, Marko Marulić Marul: monografija, Erasmus naklada, Književni krug Split, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb – Split, 1999.
  6. Pavao Pavličić, Skrivena teorija, Matica hrvatska, Zagreb, 2006, str. 7–150.
  7. Dunja Fališevac, Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
  8. Leo Rafolt, Melpomenine maske: fenomenologija žanra tragedije u dubrovačkom ranonovovjekovlju, Disput, Zagreb, 2007.
  9. Milovan Tatarin, Čudan ti je animao čovjek: rasprave o Marinu Držiću, Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Zagreb – Dubrovnik, 2011.
  10. Tomislav Bogdan, Ljubavi razlike: tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća, Disput, Zagreb, 2012.
  11. Lahorka Plejić Poje, Zaman će svaki trud: ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku, Disput, Zagreb, 2012.
  12. Dunja Fališevac, Slike starog Dubrovnika, Matica hrvatska, Zagreb, 2013.

Na početku semestra svake akademske godine studenti dobivaju popis literature u kojemu se navode knjige i rasprave koje su se u međuvremenu pojavile.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: