Pedagogija čitanja

 

Naziv kolegija:
Pedagogija čitanja
Šifra ISVU:
164542
Šifra MOZVAG:
INFDDI24
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Martinović, Ivana
30
0
0
Gilman Ranogajec, Mirna
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij se bavi temama iz područja razvoja dječjeg jezika i razvoja pismenosti, uključujući načine na koje roditelji, odgojitelji i knjižničari potiču taj razvoj. Pozornost se posvećuje uočavanju načina na koje obiteljska pismenost utječe na razvoj rane pismenosti. Istražuje se različitost, modeli i ključne sastavnice obiteljske pismenosti te strategije čitanja djeci u obitelji. Na kolegiju se proučavaju teme iz područja psiholoških i jezikoslovnih osnova procesa čitanja, usvajanja čitanja, poznavanja osnovnih sastavnica čitanja, oblika i postupaka motivacije i strategije poticanja čitanja, kako funkcionalnog tako i čitanja iz užitka. Kolegij uključuje teme o kvalitetnom čitateljskom materijalu, literaturi i medijima za djecu.

Ishodi učenja:

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći:

  • objasniti razvoj (dječjeg) jezika
  • definirati pojmove rana i obiteljska pismenost
  • objasniti proces usvajanja čitanja
  • opisati proces čitanja
  • argumentirati važnost poticanja rane i obiteljske pismenosti
  • pripremiti okruženje poticajno za razvoj jezika i pismenosti
  • osmisliti igre i aktivnosti za poticanje predčitačkih i čitačkih vještina
  • prepoznati i odabrati kvalitetan materijal za čitanje djeci
  • organizirati programe za poticanje čitanja.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji su podijeljeni u sljedeće tematske cjeline:

1. Razvoj dječjeg jezika 2. Usvajanje čitanja 3. Proces čitanja 4. Rana pismenost 5. Obiteljska pismenost 6. 7. Čitateljski materijal, literatura i mediji za djecu 8. Poticanje i promicanje čitanja

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i praćenje literature  -objasniti razvoj (dječjeg) jezika
-definirati pojmove rana i obiteljska pismenost
-objasniti proces usvajanja čitanja
-opisati proces čitanja i
argumentirati važnost poticanja rane i obiteljske pismenosti
-pismena provjera znanja (50% ukupne ocjene ili 100 ocjenskih bodova)
 
 
seminari i radionice sudjelovanje u seminarskim raspravama i izrada seminarskog rada -pripremiti okruženje poticajno za razvoj jezika i pismenosti vrednovanje napisanog seminarskog rada (25% ukupne ocjene ili 50 ocjenskih bodova)
obrazovanje na daljinu sudjelovanje na online forumima -prepoznati i odabrati kvalitetan materijal za čitanje djeci
 
 
aktivnost (10% ili 20 ocjenskih bodova)
samostalni pismeni izrada samostalnih zadataka -osmisliti igre i aktivnosti za poticanje predčitačkih i čitačkih vještina
-organizirati programe za poticanje čitanja
ocjena zadataka (15% ili 30 ocjenskih bodova)
mentorski rad konzultacije s nastavnikom pri izradi problemskih zadataka - usvojiti navedene ishode učenja kolegija evidencija konzultacija vezanih uz kolegij i izradu zadataka

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,22 0%
Pismeni ispit 0,44 0%
Pohađanje nastave 0,12 0%
Seminarski rad 0,22 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: pismeni ispit (50%): 100, aktivnost na nastavi (25%): 50, seminarski rad (25%): 50.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110 − 125 ocjenskih bodova (55% − 62%) = dovoljan (2), 126 − 159 ocjenskih bodova (63% − 79%) = dobar (3), 160− 179 ocjenskih bodova (80% − 89%) = vrlo dobar (4), 180 − 200 ocjenskih bodova (90% − 100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni prisustvovati na 70% od ukupnog broja predviđenih sati nastave predavanja i seminara te položiti kolegij. Položiti kolegij znači dobiti pozitivnu ocjenu (odnosno bodovni ekvivalent) iz pismenog ispita, zadataka na vježbama te seminarskog rada.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Čudina-Obradović, M. Igrom do čitanja: igre i aktivnosti za razvijanje vještina čitanja. Zagreb: Školska knjiga, 2008.
  2. Čudina-Obradović, M. Psihologija čitanja: od motivacije do razumijevanja. Zagreb: Golden marketing - Tehnička knjiga: Učiteljski fakultet, 2014.
  3. Dehaene, S. Čitanje u mozgu: znanost i evolucija ljudskog izuma. Zagreb: Algoritam, 2013., 23-69, 223-265.
  4. Grosman, M. U obranu čitanja: čitatelj i književnost u 21. stoljeću. Zagreb: Algoritam, 2010., 253-276.
  5. Martinović, I., Stričević, I. Slikovnica: prvi strukturirani čitateljski materijal namijenjen djetetu. // Libellarium 4, 1(2011), 39-63. http://ozk.unizd.hr/libellarium/index.php/libellarium/article/view/153/152 (13.1.2015.)
  6. Mesec, I. Razvoj govora i jezika od rođenja do sedme godine, u: Kako dijete govori?: razvoj govora i jezika, najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi, Planet Zoe, Zagreb, 2010.), 8-19.
  7. Petr, K. Obiteljska pismenost // Dijete i društvo: časopis za promicanje prava djeteta 1- 2 (2005), 364-377.
  8. Radonić, M., Stričević, I. Rođeni za čitanje: promocija glasnog čitanja djeci od najranije dobi. Pediatr Croat 53, 1(2009)., 7-11.URL: http://hpps.kbsplit.hr/hpps-2009/pdf/dok02.pdf
  9. Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2008.
  10. Smjernice za knjižnične usluge za djecu. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.

Dopunska literatura:

  1. Bettelheim, B., Zelan, K. Čitanje i dijete. // Kako razvijati kulturu čitanja: zbornik /priredila Ranka Javor. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 1999.
  2. Birkmayer, J., Kennedy, A, Stonehous, A. Using stories efectively with infants and toddlers. Young Children, 64, 1 2009, 42-47URL: http://eric.ed.gov/?id=EJ826246(15.1.2015.)
  3. Čudina-Obradović, M. Čitanje prije škole: priručnik za roditelje i odgojitelje, Zagreb: Školska knjiga, 2002.
  4. Dehaene, S. Čitanje u mozgu: znanost i evolucija ljudskog izuma. Zagreb: Algoritam, 2013.
  5. Duke, N.K. Reading to learn from very begining: information books in early childhood. http://www.naeyc.org/files/yc/file/200303/InformationBooks.pdf (15.1.2015.)
  6. International reading Association. What is familiy literacy. Getting involved in your child's literacy learning. http://www.reading.org/downloads/parents/pb1044_involved.pdf (15.1.2015.)
  7. Guernsay, L. Are ebooks any good? Do digital books help young kids learn to read,or are they mostly fun and games? http://www.slj.com/2011/06/books-media/ebooks/are-ebooks-any-good/ 2.1.2015
  8. Jelušić, Srećko. Dječja knjižnica u razvijanju čitateljske kulture u obitelji. // Život i škola 14, 2(2005). HRČAK. URL: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=39595
  9. Jelaska, Z. Govornici u susretu: usvojeno i naučeno vladanje jezikom u istome društvu, Društvena istraživanja, 10(6) (2000.): 977-990. URL: http://hrcak.srce.hr/19878?lang=en (13.1.2015)
  10. Koralek, D. Reading aloud with Children of All Ages- https://www.naeyc.org/files/yc/file/200303/ReadingAloud.pdf (15.1.2015.)
  11. Maleš, D., Stričević, I. Literacy Starts at Home in Early Childhood // Literacy without Boundaries: Proceedings of the 14th European Conference on Reading / Shiel, Gerry, Stričević, Ivanka, Sabolović-Krajina, Dijana (ur.). Zagreb: Hrvatsko čitateljsko društvo, 2007. 77-82
  12. Neuman, S.B. Books Make a Difference: A study of Access to Literacy. Reading Research Quarterly. Vol. 34, No. 3, 1999, 286-311.http://www.sbneuman.com/pdf/BooksMakeADifference.pdf
  13. Neuman, S. B. The role of knowledge in Early Literacy. Reading Research Quarterly. Vol. 36, No. 4, 2001. 468-475. http://deepblue.lib.umich.edu/bitstream/handle/2027.42/88052/RRQ.36.4.6.pdf?sequence
  14. Stričević, I. Uloga obitelji u razvijanju čitateljske kulture djece predškolske dobi. // Kako razvijati kulturu čitanja: zbornik (Zagreb, 28. travnja 1998.) / priredila Ranka Javor. Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, 1999., 87.
  15. Šaban, S. Dijete uči od svoje okoline. // Narodni zdravstveni list 48, 558-559 (2006) URL: http://www.zzjzpgz.hr/nzl/40/dijete
  16. Velički, Vladimira. Priča u predškolskom razdoblju: čitanje -pričanje-prepričavanje. Zrno: časopis za obitelj, vrtić i školu 14, 49-50(2002), 24
  17. Vonta,T., Balič, F. Upoznavanje djece sa slikovnicama i knjigama. Dijete-Vrtić-Obitelj 66 (2011/2012), 2-3.
  18. Reading Research Quarterly

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.

Ostale informacije: