Povijest njemačkog jezka

 

Naziv kolegija:
Povijest njemačkog jezka
Šifra ISVU:
59690
Šifra MOZVAG:
NJ23
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pon, Leonard
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij ima za cilj približiti polaznicima njemački jezik u njegovoj povijesnoj razvojnoj vertikali. Studenti bi po prvi put za trajanja studija došli u doticaj s dijakronom metodom.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • formulirati periodizaciju njemačkoga jezika
  • definirati najvažnije jezične i socio-kulturalne posebnosti svakog povijesnog razdoblja od konca 8. stoljeća do danas
  • navesti najvažnije ljude i ustanove koje su poticale standardizaciju njemačkoga jezika
  • formulirati osobine njemačkoga standarda u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj

Sadržaj predmeta:

Nakon kraćeg uvoda u problematiku dijakronih istraživanja predstavit će se u prvoj trećini kolegija najvažnije odrednice indoeuropske (indogermanske) i germanske filologije. Druga trećina kolegija će se baviti stanjem i razvojem njemačkoga jezika srednjega vijeka od prvih zapisa u 8. stoljeću do konca 14. stoljeća, uvažavajući pri tome uvijek nejezične momente koji su vrlo važni za razvoj jezika kao što su: pokrštavanje njemačkih (germanskih) plemena (što je uzrokovalo kristijanizaciju jezika), glavne odrednice političke povijesti, migracije, odnos drugih jezika (osobito latinskog) prema njemačom jeziku itd. U posljednjoj trećini kolegija će se obraditi razdoblje od 15. soljeća do najsuvremenijih vremena s osobitim naglaskom na razdoblje od 16. do konca 18. stoljeća kada dolazi do postupne standardizacije njemačkoga jezika. U seminarskom dijelu kolegija će se svaki put prodiskutirati najvažnije odrednice nekog pojedinog razdoblja i redovito čitati odabrani izvorni tekstovi dotičnoga razdoblja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije objasniti pojmove iz teorije, povijesti i kritike njemačke književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije razlikovati pojedinačne metode znanosti o književnosti, stilske figure te žanrovska obilježja lirike, proze i drame usmeni ispit
vježbe analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, dramska prezentacija, pojedinačno čitanje tekstualnih primjera samostalno analizirati zadane lirske, prozne i dramske isječke i ostale književne tekstove s naglaskom na stilske figure, strukturne elemente žanra i ostale analitičke aspekte kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi vježbi, pismeni kolokvij, usmeni kolokvij s jednopredmetnima
predavanje slušanje izlaganja, rasprava povezati teoriju i povijest njemačke i hrvatske književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganje, rasprava sintetizirati razmišljanja o svim dimenzijama književnoga djela usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Prezentacija (usmeno i pismeno), Seminarska rasprava, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,75 0%
Prezentacija (usmeno i pismeno) 1,25 50%
Seminarska rasprava 0,5 0%
Usmeni ispit 1 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena izvodi iz ocjena koje student ostvari u drugom i četvrtom navedenom elementu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Preduvjet za izlazak na završni usmeni ispit jest održan usmeni dio i predan pismeni dio prezentacije tijekom semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Talanga, Tomislav (2005): Arbeitsbuch zur Geschichte der deutschen Sprache. (Mit Texten vom 8. bis zum 17. Jh.). Osijek: Filozofski fakultet.

Dopunska literatura:

  1. Eggers, Hans: Deutsche Sprachgeschichte. Rowohlt Verlag 1963. Bd. I-IV.
  2. Keller, Rudolf E.: Die deutsche Sprache. Hamburg 1986.
  3. König, W.: dtv-Atlas zur dt. Sprache. München 1978. 2001¹³.
  4. Polenz, Peter von: Deutsche Sprachgeschichte. I-III. Berlin 1991-1998
  5. Schildt, J.: Abriss der Geschichte der deutschen Sprache. Berlin, 5. Aufl. 1984.
  6. Schmidt, Wilhelm: Geschichte der deutschen Sprache. Stuttgart/Leipzig 1996 : S.Hirzel WVG.
  7. Wolff, Gerhart: Deutsche Sprachgeschichte. Tübingen. 4. Aufl. 1999: A.Francke Verlag.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: