Povijest njemačkog jezka

 

Naziv kolegija:
Povijest njemačkog jezka
Šifra ISVU:
59690, 59670
Šifra MOZVAG:
NJ23
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
izborni
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pon, Leonard
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij ima za cilj približiti polaznicima njemački jezik u njegovoj povijesnoj razvojnoj vertikali. Studenti bi po prvi put za trajanja studija došli u doticaj s dijakronom metodom.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • formulirati periodizaciju njemačkoga jezika
  • definirati najvažnije jezične i socio-kulturalne posebnosti svakog povijesnog razdoblja od konca 8. stoljeća do danas
  • navesti najvažnije ljude i ustanove koje su poticale standardizaciju njemačkoga jezika
  • formulirati osobine njemačkoga standarda u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj

Sadržaj predmeta:

Nakon kraćeg uvoda u problematiku dijakronih istraživanja predstavit će se u prvoj trećini kolegija najvažnije odrednice indoeuropske (indogermanske) i germanske filologije. Druga trećina kolegija će se baviti stanjem i razvojem njemačkoga jezika srednjega vijeka od prvih zapisa u 8. stoljeću do konca 14. stoljeća, uvažavajući pri tome uvijek nejezične momente koji su vrlo važni za razvoj jezika kao što su: pokrštavanje njemačkih (germanskih) plemena (što je uzrokovalo kristijanizaciju jezika), glavne odrednice političke povijesti, migracije, odnos drugih jezika (osobito latinskog) prema njemačom jeziku itd. U posljednjoj trećini kolegija će se obraditi razdoblje od 15. soljeća do najsuvremenijih vremena s osobitim naglaskom na razdoblje od 16. do konca 18. stoljeća kada dolazi do postupne standardizacije njemačkoga jezika. U seminarskom dijelu kolegija će se svaki put prodiskutirati najvažnije odrednice nekog pojedinog razdoblja i redovito čitati odabrani izvorni tekstovi dotičnoga razdoblja.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije objasniti pojmove iz teorije, povijesti i kritike njemačke književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije razlikovati pojedinačne metode znanosti o književnosti, stilske figure te žanrovska obilježja lirike, proze i drame usmeni ispit
vježbe analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, dramska prezentacija, pojedinačno čitanje tekstualnih primjera samostalno analizirati zadane lirske, prozne i dramske isječke i ostale književne tekstove s naglaskom na stilske figure, strukturne elemente žanra i ostale analitičke aspekte kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi vježbi, pismeni kolokvij, usmeni kolokvij s jednopredmetnima
predavanje slušanje izlaganja, rasprava povezati teoriju i povijest njemačke i hrvatske književnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganje, rasprava sintetizirati razmišljanja o svim dimenzijama književnoga djela usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 50%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Referat 1,25 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena izvodi iz ocjena koje student ostvari u prvom i trećem navedenom elementu, s tim da oba navedena elementa moraju biti pozitivno ocijenjena. 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Preduvjet za izlazak na završni pismeni ispit jest uspješno održan referat tijekom semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Schmid, H. U. (2017): Einführung in die deutsche Sprachgeschichte. [3., aktualisierte und überarbeitete Auflage]. Stuttgart: J. B. Metzler Verlag.
  2. Talanga, T. (2005): Einführung in die Geschichte der deutschen Sprache. Osijek: Filozofski fakultet.

Dopunska literatura:

  1. Polenz, P. von (2009): Geschichte der deutschen Sprache. [10. Auflage]. Berlin/New York: de Gruyter.
  2. Riecke, J. (2016): Geschichte der deutschen Sprache. Eine Einführung. Stuttgart: Reclam.
  3. Schmidt, W. (2013): Geschichte der deutschen Sprache. [11., verbesserte und erweiterte Auflage]. Stuttgart: S. Hirzel.
  4. Odabrani članci iz časopisa (Historische Sprachforschung; Indogermanische Forschungen; Zagreber germanistische Beiträge i drugi).

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: