Arhitektura baštinskih ustanova

Cilj je kolegija upoznati studente s teorijskim i primijenjenim vidovima planiranja, izgradnje i održavanja knjižničnih, arhivskih i muzejskih zgrada te predstaviti razvoj i primjenu načela izgradnje i oblikovanja zgrada baštinskih ustanova kroz različita povijesna razdoblja. Studenti se upoznaju s pristupima dizajnu i opremanjem baštinskih zgrada te im se nastoji ukazati na važnost suradnje stručnjaka različitih profila, upravljanje timovima, na psihološke i društvene odrednice koje određuju pristupe i metode, načine proučavanja organizacijskih potreba, modele obučavanja, tehnološke podrške i dr.

Nakon odslušanog predmeta studenti trebaju biti sposobni:

• raspravljati i zaključivati o pristupima izgradnji zgrada baštinskih ustanova u raznim povijesnim razdobljima
• razumjeti i tumačiti moguće modele i tehnike vođenja pri planiranju i izgradnji zgrada baštinskih ustanova
• razumjeti i tumačiti promjene u planiranju, oblikovanju i opremanju knjižničnih zgrada pod utjecajem primjene novih tehnologija
• provesti manji istraživački projekt.

Sadržaji su predmeta sljedeći: upoznavanje s teorijskim radovima o planiranju, izgradnji i održavanju zgrada za potrebe baštinskih ustanova, specifičnosti pojedinih tipova zgrada (knjižničnih, arhivskih, muzejskih i sl.) kroz različita povijesna razdoblja, suradnja informacijskih stručnjaka i arhitekata u planiranju i izgradnji zgrada, selidba i (re)organizacija prostora, lokacija i smještaj baštinskih zgrada u zajednici, izazovi i mogućnosti u adaptaciji baštinskih zgrada, sigurnost i zaštita baštinskih ustanova, sustavi osvjetljenja u baštinskim zgradama, fizička dostupnost građe u knjižnicama sa stajališta arhitektonskih rješenja, unutrašnje uređenje prostora u baštinskim ustanovama, baštinske zgrade i nova tehnologija.

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Projekt, Seminarski rad

Iz pojedinih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene (60 bodova na završnom ispitu i 50 bodova na istraživačkom projektu i seminarskom radu).

Student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: 100 bodova za završni ispit i 100 bodova za istraživački projekt i seminarski rad. Elementi vrednovanja istraživačkog projekta i seminarskog rada su sljedeći: jasno i koherentno predstavljanje rezultata (maksimalno 60 bodova), relevantni izvori (maksimalno 20 bodova), organizacija teksta (maksimalno 10 bodova), jezik i stil (maksimalno 10 bodova).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110 − 125 ocjenskih bodova (55% − 62%) = dovoljan (2), 126 − 159 ocjenskih bodova (63% − 79%) = dobar (3), 160− 179 ocjenskih bodova (80% − 89%) = vrlo dobar (4), 180 − 200 ocjenskih bodova (90% − 100%) = izvrstan (5).

Studenti trebaju predati sve zadatke s nastave, provesti istraživački projekt i napisati ga u obliku seminarskog rada.

1. Faulkner-Brown, H. Some thoughts on the design of major library buildings. // Intelligent library buildings: proceedings of the tenth seminar of the IFLA Section on Library Buildings and Equipment. / edited by Marie-Françoise Bisbrouck and Marc Chauveinc, 1997., 9-21. URL: http://www.libsys.co.in/download/intelligent_library_building.pdf
2. Fortriede, Steven Carl. Moving your library: getting the collection from here to there. Chicago: American Library Association, 2010.
3. IFLA library buidling guidelines: development & reflections / ed. by K. Latimer and H. Niegaard. Muenchen: K. G. Saur, 2007. (Odabrana poglavlja)
4. Joint Information Systems Committee (JISC). Designing spaces for effective learning: a guide to 21st century learning space design. LONDON: JISC, 2006.
5. Plough Dahlkild, Nan Christian. Library architecture: history. // Encyclopedia of library and information sciences. / Bates, Marcia J., Maack, Mary Niles, Eds. New York: CRC Press, 2010., 3313-3325.
6. Sixsmith, Mike. Designing galleries: the complete guide to developing and designing spaces and services for temporary exhibitions. London, Arts Council of England, 1999.
7. The Cultural role of architecture: Contemporary and historical perspectives. / ed. by Paul Emmons, Jane Lomholt, John Hendrix. Abingdon, Oxon, Routledge, 2012.

1. Contemporary museum buildings. URL: http://www.e-architect.co.uk/contemporary_museum_buildings.htm
2. Duchein, Michel, Walne, Peter. Archive buildings and equipment. 2nd rev. and enl. ed. München, Paris, K.G. Saur, 1988.
3. Faye, Bernard. The Design of archives buildings. // Unesco journal of information science, librarianship and archives administration 4, 2(1982), 88-93.
4. Kapplinger, Claus. Architecture and the marketing of the museum. // Museum International 49, 4(1997). URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001108/110862eo.pdf
5. Lehmbruck, Manfred. Museum, psychology and architecture. // Museum international 53, 4(Oct. – Dec. 2001), 50-64.
6. Library space planning guide. URL: http://www.statelibrary.sc.gov/docs/Facility/space_planning_guide.pdf
7. Nacher, Yves. From medium to message: museum architecture today. // Museum International 49, 4(1997). URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0011/001108/110862eo.pdf
8. Public buildings (arhivi, knjižnice, muzeji). URL: http://www.archive.org/stream/publicbuildingss00unitrich#page/152/mode/2up

Prati se aktivnost studenata na nastavi i tijekom izrade istraživačkog projekta i seminarskog rada. Na kraju nastave među studentima se provodi jedinstvena sveučilišna anketa za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Analizira se kvaliteta izvedbe nastave na temelju Pravilnika o studiranju te Pravilnika o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.