Teorija i praksa organizacija informacija

 

Naziv kolegija:
Teorija i praksa organizacija informacija
Šifra ISVU:
161691
Šifra MOZVAG:
INFDD301
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Nema uvjeta.
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Petr Balog, Kornelija
30
0
0
Feldvari, Kristina
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je ovog kolegija nadograditi znanja, vještine i kompetencije studenata koje su stekli na preddiplomskom studiju u okviru kolegija Organizacija informacija I. U sklopu ovog predmeta studenti će produbiti teorijska znanja o konceptualnim sustavima za organizaciju informacija (FRBR, FRAD, FRSAD), a posebice će se detaljno upoznati i raspravljati o problematici primjene FRBR- modela na različite vrste građe te u različitim baštinskim ustanovama. Na kolegiju će se, nadalje, raspravljati i o novim konceptualnim modelima koji nastaju spregom suradnje baštinskih ustanova (CIDOC CRM, FRBRoo, PRESSoo), a studentima će se približiti i novi kataložni pravilnik RDA te koncept povezanih podataka (engl. linked data). Na vježbama studenti izvode praktične zadatke iz strojno čitljive deskriptivne katalogizacije i sadržajne obradbe elektroničkih izvora, opisa na razini zbirke te praktične primjene objedinjenog ISBD-a.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:

  • razumjeti nove konceptualne modele organizacije informacija
  • samostalno organizirati informacije korištenjem FRBR-konceptualnog modela
  • razumjeti sličnosti potreba baštinskih ustanova u kontekstu organizacije informacija
  • shvatiti razlike između RDA i hrvatskog kataložnog pravilnika
  • shvatiti razlike između formata UNIMARC i MARC 21
  • samostalno obrađivati elektroničke izvore podataka u strojno čitljivom obliku
  • izraditi opis na razini zbirke
  • primjenjivati novi objedinjeni ISBD.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji su predmeta sljedeći: trendovi u katalogizaciji, metapodatci, FRBR, FRBR i arhivska građa, glazbena građa, djela arhitekture i umjetnosti, serijske publikacije, FRAD, FRSAD, CIDOC CRM, FRBRoo, PRESSoo, RDA, konsolidirani ISBD, ISBD ER i strojno čitljiva obrada elektroničkih izvora, opis na razini zbirke.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • kompetencije strojno čitljive obrade elektroničke građe
  • kompetencije opisa na razini zbirke
  • teorijska znanja potrebna za razumijevanje novih konceptualnih modela u baštinskim ustanovama
  • teorijska znanja potrebna za razumijevanje razlika između RDA i hrvatskog kataložnog pravilnika.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama i praćenje literature -razumjeti nove konceptualne modele organizacije informacija
-samostalno organizirati informacije korištenjem FRBR-konceptualnog modela
-razumjeti sličnosti potreba baštinskih ustanova u kontekstu organizacije informacija
-kontinuirana provjera znanja kroz 2 kolokvija (25% ukupne ocjene)
-ocjena izrađenih zadataka (15% ukupne ocjene)
- ocjena samostalnih zadataka vezanih uz teme predavanja (10% ukupne ocjene)
 
vježbe izrada i prezentacija zadataka na vježbama -shvatiti razlike između RDA i hrvatskog kataložnog pravilnika
-shvatiti razlike između formata UNIMARC i MARC 21
 
-provjera znanja kroz 2 kolokvija (25% ukupne ocjene)
 
samostalni pismeni samostalno rješavanje problemskih zadataka i sudjelovanje u raspravi -samostalno obrađivati elektroničke izvore podataka u strojno čitljivom obliku
-izraditi opis na razini zbirke
-primjenjivati novi objedinjeni ISBD
problemski pismeni i rasprava na nastavi (25% ukupne ocjene)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Zadaci na predavanjima

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,44 0%
Aktivnost u nastavi 0,23 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,78 0%
Zadaci na predavanjima 0,55 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(50%): 100, aktivnost na nastavi (15%): 30, pismeni na predavanjima i vježbama(35%): 70.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110 − 125 ocjenskih bodova (55% − 62%) = dovoljan (2), 126 − 159 ocjenskih bodova (63% − 79%) = dobar (3), 160 − 179 ocjenskih bodova (80% − 89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90% − 100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni redovito čitati članke za predavanja i izvršavati sve zadatke na predavanjima i vježbama.

 

 

Obavezna literatura:

  1. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčavanje zapisa autoriziranih podataka (FRANAR). Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka: konceptualni model / uredio Glenn E. Patton. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010.
  2. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (FRSAR). Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka: konceptualni model / urednice Marcia Lei Zeng, Maja Žumer i Athena Salaba. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012.
  3. IFLA-ina Studijska skupina za uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa: završni izvještaj. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004.
  4. ISBD(ER): međunarodni standardni bibliografski opis elektroničke građe. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001.
  5. Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn., London: Libraries Unlimited, cop. 2007

Dopunska literatura:

  1. Heaney, M. An analytical model of collections and their catalogues. 3rd ed. 2000. Dostupno na: file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/amcc-v31.pdf
  2. Resource description and access: RDA: 2013 revision. Chicago: ALA, 2013.
  3. The RDA workbook: learning the basics of Resource Description and Access. Santa Barbara: Libraries Unlimited, 2014.

Članci za čitanje:

  1. Bennett, R., Lavoie, Brian F., O’Neill, E. T. The concept of a work in WorldCat: an application of FRBR. // Library Collections, Acquisitions, and Technical Services 27, 1(2003), 45-59.
  2. Denton, W. FRBR and the history of cataloging. // Understanding FRBR: what it is and how it will affect our retrieval tools / edited by Arlene G. Taylor. Westport, Conn., London: Libraries Unlimited, cop. 2007., 35-57.
  3. Radovčić, M., Barbarić, A. ISBD: od prošlosti k budućnosti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 4(2013), 203-226.
  4. Willer, M. Interoperabilnost sadržaja metapodataka. // 4. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Tinka Katić. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2001., 57-72.
  5. Žumer, M. FRBRoo: prema interoperabilnosti u području culture. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnost suradnje u okruženju globalne informacijske infrastructure: zbornik radova / uredile Mirna Willer i Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb: HKD, 2010., 100-110.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim pismenima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata, rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta provjerava studentskom anketom.

Ostale informacije: