Povijest stanovništva Hrvatske u ranom novom vijeku

 

Naziv kolegija:
Povijest stanovništva Hrvatske u ranom novom vijeku
Šifra ISVU:
161683
Šifra MOZVAG:
ID29
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Uputiti studente u temeljne procese i pojave ranoga novoga vijeka koji su utjecali na tijek demografskog kretanja i strukturu stanovništva hrvatskih prostora.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • protumačiti temeljne pojmove povijesti stanovništva
  • izložiti činjenice o demografskom kretanju i strukturi stanovništva hrvatskih prostora u ranom novom vijeku
  • usporediti demografska kretanja u različitim hrvatskim regijama u ranom novom vijeku
  • vrednovati različite povijesne izvore za proučavanje povijesti stanovništva hrvatske u ranom novom vijeku
  • obraditi seminarsku temu

Sadržaj predmeta:

Nastanak i razvoj historijske demografije, povijesni izvori za povijest stanovništva hrvatskih prostora u ranom novom vijeku, predmet i metode historijske demografije, čimbenici demografskog razvoja, struktura stanovništva, prirodno kretanje stanovništva, rekonstrukcija obitelji, migracije, diskontinuiteti naseljenosti na hrvatskom prostoru u ranom novom vijeku, politički, društveni, ekonomski, vjerski i drugi uzroci specifičnog demografskog razvoja na hrvatskom prostoru u ranom novom vijeku.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna metoda 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4 Metoda procjene
seminarsko izlaganje
heuristički razgovor
rasprava
samostalna analiza literature
izlaganje
aktivno sudjelovanje u raspravi
protumačiti temeljne pojmove povijesti stanovništva seminarski rad
aktivnost na nastavi
esej
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje
izlaganje
izložiti činjenice o demografskom kretanju i strukturi stanovništva hrvatskih prostora u ranom novom vijeku seminarski rad
esej
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
usporediti demografska kretanja u različitim hrvatskim regijama u ranom novom vijeku aktivnost na nastavi
heuristički razgovor
rasprava
analiza primjera
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza literature
uspoređivanje primjera i zaključivanje
vrednovati različite povijesne izvore za proučavanje povijesti stanovništva hrvatske u ranom novom vijeku aktivnost na nastavi
esej
seminarsko izlaganje izlaganje
samostalan rad na literaturi
obraditi seminarsku temu seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pohađanje nastave, Samostalni zadatak, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Esej 0,45 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Samostalni zadatak 0,5 0%
Seminarski rad 0,25 0%
Usmeni ispit 0,45 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit je ocjena iz pismenog ispita esejskoga tipa te od usmenog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 20%

seminarski rad 20%

samostalni zadaci 20%

esej/usmeni ispit 40%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

 

Obavezna literatura:

  1. V. Stipetić, N. Vekarić, Povijesna demografija Hrvatske, Zagreb-Dubrovnik 2004.
  2. S. Krivošić, Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII. i u prvoj polovici XIX. stoljeća, Varaždin 1991.
  3. N. Vekarić, Vrijeme ženidbe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća), Zagreb-Dubrovnik 2000.
  4. R. Skenderović, Najstarija matična knjiga brodske župe Presvetog Trojstva (1701.-1735.), Slavonski Brod 2012.

Dopunska literatura:

  1. A. Wertheimer Baletić, Stanovništvo i razvoj, Zagreb 1999.
  2. S. Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: djelomični brojčani i poimenični popisi stanovništva, Arhivski vjesnik, br. 36, 1993., 159-170.
  3. W. Kula, Povijesna demografija. Demografija kao pomoćna povijesna znanost, Acta historico-oeconomica Iugoslaviae, vol. 8, 1981., 17-79.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: