Digitalizacija i oblikovanje digitaliziranih sadržaja

U sklopu predavanja studenti se upoznaju s načelima i pristupima oblikovanju digitalnih zbirki. Tumače im se osnovni kriteriji pri odabiru građe za uključivanje u digitalne knjižnice i intelektualni postupci koji prethode oblikovanja sadržaja (procjena vrijednosti odgovarajućih tema, odabir sadržaja, načini dolaženja do autorskih prava, pregovaranje, planiranje, praćenje i evaluacija, marketing). Posebna pažnja usmjeruje se na problematiku repozitorija digitalne knjižnice, primjerice: digitalni objekti – osnovne jedinice unutarnje strukture digitalne knjižnice koji su uobičajeno skriveni od korisnikova pogleda; sučelje – „vrata“ digitalne knjižnice prema korisnicima; digitalizirane jedinice građe – jedinica strukture digitalne knjižnice s motrišta korisnika i informacijskog stručnjaka (npr. knjiga, novinski članak i sl.); sustavi za pretraživanje, kazala – sustavi za identifikaciju: jedinstveni identifikatori. Na vježbama studenti savladavaju napredne tehnike digitalizacije slike, optičkog prepoznavanja i obrade odabranih tekstova. S obzirom na digitalizaciju slike, koriste različite formate najčešće korištene u digitalnoj obradi i napredne tehnike obrade. Rezultat vježbi je samostalna izrada jedne digitalne zbirke.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• razumjeti važnost načela i postupaka koji se primjenjuju pri izgradnji digitalnih zbirki
• odabrati primjerene postupke digitalizacije
• samostalno digitalizirati odabrani korpus jedinica
• samostalno organizirati manje digitalne zbirke i usustave načine njihova pretraživanja i održavanja

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• upoznavanje s kolegijem, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja
• terminološke i sadržajne razlike između klasičnih i digitalnih zbirki
• vrste i primjena različitih shema metapodataka
• zaštita autorskih prava
• postupci pri odabiru građe za digitalnu zbirku
• digitalizacija slikovnih materijala
• optičko prepoznavanje znakova
• implementacija sustava za rad s digitalnom zbirkom
• izrada samostalne zbirke.

Očekuje se da studenti kroz sadržaja predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• znanja o načelima i kriterijima oblikovanja digitalnih sadržaja
• upoznavanje s naprednim tehnikama digitalizacije teksta i slike te s odabirom i pripremom digitaliziranih materijala za korištenje u digitalnim zbirkama
• praktične vještina i znanja kojima informacijski stručnjaci svih profila trebaju ovladati kako bi bili sposobni samostalno ili u timu priređivati, održavati i osiguravati pristup zbirkama digitalnog gradiva.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Praktični rad

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na završnom pismenom ispitu i prema uspješnosti svladavanja zadanih vježbi. Pismeni ispit donosi 40 % bodova, uspješnost na vježbama 20 % bodova i samostalna izrada digitalne zbirke 40 % bodova..

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
• aktivno sudjelovanje u nastavi
• polaganje pismenog ispita po završetku semestra
• uspješno svladavanje zadanih vježbi.

1. Arms, W. Y. Digital libraries. Cambridge: MIT Press, 2000., http://www.cs.cornell.edu/wya/DigLib/ new/index.html
2. Bosančić B. Oblikovanje digitalne zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod uz pomoć Greenstone programskog paketa. Diplomski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2003.
3. Chowdhury, G., Chowdhury S. Introduction to Digital Library. London: Facet Publishing, 2003.
4. Borgman, C. L. Od Gutenbergova izuma do globalnog informacijskog povezivanja : pristup informaciji u umreženom svijetu. Lokve – Zadar: Naklada Benja – Gradska knjižnica Zadar, 2002.

1. Arms, W. Y., Blanchi, C., Overly, E. A. „An Architecture for Information in Digital Libraries“. D-Lib Magazine 3, 2(1997), http://www.dlib.org/dlib/february97/ cnri/02arms1.html (2003-05-13)
2. Besser, H. „The Next Stage: Moving from Isolated Digital Colections to Interoperable Digital Libraries“. First Monday, 6(2002).
3. Tedd, L. A., Large, A. J. Digital libraries: implementation and use from a global perspective. München: KG Saur, 2004.
4. Vlašić, K. Priručnik o skeniranju. Zagreb, 1995.
5. Witten, H. I.; Bainbridge, D. How To Build a Digital Library. Amsterdam et. al.: The Morgan Kaufmann Publishers, 2003.
6. Lee, S. D. Digital imaging: a practical handbook. London: Facet, 2000.
7. Building and sustaining digital collections: models for libraries and museums. Washington, D.C.: Council on Library and Information Resources, 2001.
8. Higgins, P. L., ed., Libraries and electronic resources: new partnerships, new practices, new perspectives. New York: Haworth Information Press, 2001.
9. Smith, A. Strategies for building digitized collections. Washington, D.C.: Digital Library Federation, Council on Library and Information Resources, 2001.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.