Tehnološke promjene i čovjek

Ponuđeni se sadržaji studentima izlažu s ciljem da im se olakša razumijevanje i ponudi teorijsko-metodološki okvir za tumačenje pojavnosti i promjena suvremenoga tehnološkog društva. Cilj je:

1. omogućiti studentima uvid u teorijske (filozofske, etičke, sociološke, političke, kiberantropološke) interpretacije tehnoloških fenomena i promjena te razumijevanje paradigmi života i rada u tehnosferi
2. uputiti ih u vrijednu novu literaturu i izvore koja s filozofijskog, etičkog, sociološkog, političkog i antropološkog motrišta tumači pitanja vezana uz rast i razvoj visoko tehnološkog društva, digitalne kulture i odnos čovjeka i tehnologije

Po završetku nastave studenti će moći:

• razlikovati pojavnosti i promjene u tehnološkom društvu i tehno kulturi (tehnosferi)
• objasniti pojavnosti i promjene u tehnološkom društvu i tehno kulturi (tehnosferi)
• analizirati tehnološke fenomene i fenomene suvremene tehno kulture
• razlikovati paradigme tehnološkog društva i tehno kulture
• objasniti paradigme tehnološkog društva i tehno kulture
• kritički interpretirati pitanja i izazove vezana uz rast i razvoj tehnološkog društva, tehnosfere i odnos čovjeka i tehnologije

Tehnološko društvo i tehno kultura, tehnofundamentalizam i tehnokracija. Život u tehnosferi. Tehnološke promjene i čovjek. Tehnološke promjene i priroda. Tehnološke promjene i ekonomija. Tehnološke promjene i politika. Transhumanizam i posthumanizam. Čovjek, ljudska priroda i identitet u tehnosferi i postmodernoj stvarnosti.

Proučavanje i analiziranje tehnoloških potreba društva kao i načina učinkovitog iskorištavanja tehnologije u svrhu njihova zadovoljenja. Identificiranje, analiziranje i kritičko propitivanje znanstveno-tehnoloških inovacija i promjena koje uzrokuju. Promatranje, opisivanje i propitivanje dinamike i strukture tehnoloških promjena i njihova utjecaja na čovjeka, društvo, kulturu i društvenu svijest, međuljudske odnose i odnos čovjeka i tehnologije. Filozofijsko, etičko, sociologijsko, političko i kiberantropolško tumačenje tehnoloških promjena i njihova utjecaja na društvo i čovjeka.

predavanja, seminari i radionice

Pismeni ispit, Pohađanje nastave

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena dvaju kolokvija (pismenog ispita).

Od toga 100% konačne ocjene čini ocjena dvaju kolokvija (2 x 100 ocjenskih bodova) / pismenog ispita (200 ocjenskih bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova, dovoljan (2) – od 110 do 124 boda, nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Kolokvij nosi 100 ocjenskih bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti 55%, tj. 55 bodova.

Studenti su obvezni aktivno i konstruktivno sudjelovati u grupnim raspravama tijekom nastave.

(S obzirom na prirodu kolegija, dio se literature mijenja svake godine. Iz svake jedinice literature odabrano je jedno poglavlje.)

• Bard, A., & Söderqvist, J. (2003). Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Differo. (odabrano poglavlje)
• Postman, N. (1993). Technopoly: The Surrender of Culture to Technology. Vintage Books. (odabrano poglavlje)
• Harari, Y. (2018). 21 Lessons for the 21st Century. Jonathan Cape. (odabrano poglavlje)
• Orlov, D. (2016). Shrinking the Technosphere: Getting a grip on technologies that limit our autonomy, self-sufficiency and freedom. New Society Publishers. (odabrano poglavlje)
• Ellul, J. (1964). The technological society. Vintage Books. (odabrano poglavlje)
• Kahn, P. H., Severson, R. L., & Ruckert, J. H. (2009). The Human Relation With Nature and Technological Nature. Current directions in psychological science, 18(1), 37-42. https://doi.org/10.1111/j.1467-8721.2009.01602.x
• Steffen, W., Broadgate, W., Deutsch, L., Gaffney, O., & Ludwig, C. (2015). The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration. The Anthropocene Review, 2(1), 81.-98. https://doi.org/10.1177/2053019614564785
• O'Reilly, J., Ranft, F., & Neufeind, M. (2018). Identifying the challenges for work in the digital age. In M. Neufeind, J. O'Reilly & F. Ranft (Eds.). Work in the digital age: challenges of the fourth industrial revolution (pp. 1-23). Rowan & Littlefield: Policy Network: Das Progressive Zentrum.
• West, D. M. (2018). The Future of Work: Robots, AI, and Automation. Brookings Institution Press. (odabrano poglavlje)
• Diesen, G. (2021). Great Power Politics In the Fourth Industrial Revolution: The Geoeconomics of technological Sovereignity. Bloomsbury Publishing Plc. (odabrano poglavlje)

• Pepperell, R. (2003). The Posthuman Condition: Consciousness beyond the brain. Intellect. (odabrano poglavlje)
• Selak, M. (2013). Ljudska priroda i nova epoha. Naklada Breza. (odabrano poglavlje)
• Bostrom, N. Transhumanist Values. https://www.nickbostrom.com/ethics/values.html
• Nikodem, K. (2007). Ljudsko – konačna granica: biotehnologija (ra)stvaranja i dolazak poslijeljudskoga. Filozofska istraživanja, 109(28), 209-221. https://hrcak.srce.hr/23155
• Sandberg, A. (2013). Morphological Freedom – Why We Not Just Want It, but Need It. In M. More & N. Vita-More (Eds.). The Transhumanist Reader (pp. 56-64). John Wiley & Sons, Inc.

• Wennemann, D. (2018). Commodification of Human Traits: The Body as Industrial Product. In M. Bess & D. Walsh Pasulka (Eds.). Posthumanism: The Future of Homo Sapiens (pp. 259-272). Macmillan Reference USA.
• Schick, T. (2009). Vaša velika prilika da pobjegnete od svega – život, smrt i besmrtnost. U J. T. Eberl i K. S. Decker (ur.). Zvjezdane staze i filozofija (str. 253-267). Naklada Jesenski i Turk.
• Heim, M. Projektiranje virtualne stvarnosti. U M. Featherstone i R. Burrows  (ur.). Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk: kulture tehnološke tjelesnosti (str. 99-117). Naklada Jesenski i Turk.
• Tallon, P., i Walls, J. L.  (2009). Zašto ne živjeti u holodeku. U J. T. Eberl i K. S. Decker (ur.). Zvjezdane staze i filozofija (str. 189-203). Naklada Jesenski i Turk.

• Dopunska literatura dostupna je na upit ovisno o interesima studenta/ice.
• Sva je literatura dostupna u digitalnom obliku (neograničeno).

Aktivnost studenata prati se tijekom sudjelovanja u grupnim raspravama na predavanjima. Kroz grupnu raspravu se aktivno, kritički i konstruktivno nastoji analizirati problemski sadržaj. Na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Također, na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora.