Tehnološke promjene i odnos čovjeka i tehnologije

 

Naziv kolegija:
Tehnološke promjene i odnos čovjeka i tehnologije
Šifra ISVU:
148841
Šifra MOZVAG:
INFDDI07
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mićunović, Milijana
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Ponuđeni se sadržaji studentima izlažu s ciljem da im se olakša razumijevanje i ponudi teorijsko-metodološki okvir za tumačenje pojavnosti i promjena suvremenoga tehnološkog društva. Također, cilj je i

  • omogućiti studentima uvid u teorijske (filozofske, sociološke, kiberantropološke) interpretacije informacijskih fenomena i tehnoloških promjena te razumijevanje paradigmi informacijskog/digitalnog doba
  • uputiti ih u vrijednu novu literaturu i izvore koji s teorijskog, filozofijskog, sociološkog i psihološkog motrišta tumače pitanja vezana uz rast i razvoj informacijskoga društva i odnos čovjeka i tehnologije.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati i tumačiti pojavnosti i promjene suvremenog (informacijskog) društva
  • filozofski i sociološki opisati i argumentirano intepretirati informacijske i tehnološke fenomene
  • razlikovati i razumjeti paradigme informacijskog i digitalnog doba
  • razviti osviještenost o međusobnom utjecaju čovjeka i tehnologije
  • analizirati i kritički tumačiti pitanja vezana uz rast i razvoj informacijskog, digitalnog društva i novih tehnologija.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji su predmeta sljdeći: praćenje rasta i razvoja informacijskih djelatnosti, pripadajuće tehnologije i infrastrukture, proučavanje i analiziranje informacijskih i tehnoloških potreba društva kao i načina učinkovitog iskorištavanja informacijsko-komunikacijske i digitalne tehnologije u svrhu njihova zadovoljenja, identificiranje, analiziranje i kritičko propitivanje znanstveno-tehnoloških inovacija, promjena u području komunikacije i međuljudskih odnosa te odnosa čovjeka i tehnologije u suvremenom društvu, promatranje, opisivanje i propitivanje dinamike i strukture tehnoloških promjena i njihova utjecaja na društvo, kulturu i društvenu svijest, međuljudske odnose i odnos čovjeka i tehnologije, filozofijsko, sociologijsko i kiberantropolško tumačenje tehnoloških promjena i njihova utjecaja na društvo i čovjeka.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama - definirati i tumačiti pojavnosti i promjene suvremenog (informacijskog) društva
- razlikovati i razumjeti paradigme informacijskog i digitalnog doba
- razviti osviještenost o međusobnom utjecaju čovjeka i tehnologije
- analizirati i kritički tumačiti pitanja vezana uz rast i razvoj informacijskog, digitalnog društva i novih tehnologija
pismeni test (60% ukupne ocjene, odnosno 120 ocjenskih bodova)
 
seminari i radionice sudjelovanje u seminarskim raspravama i izrada eseja - filozofski i sociološki opisati i argumentirano intepretirati informacijske i tehnološke fenomene 20% ocjena eseja (40 ocjenskih bodova) i 10% ocjena izlaganja/referata (20 ocjenskih bodova)
samostalni pismeni rješavanje problemskih zadataka i sudjelovanje u raspravi - usvojiti navedene ishode učenja predavanja, vježbi i seminara 10% ocjena sudjelovanja u videoprojekcijama i grupnim raspravama (20 ocjenskih bodova)
mentorski rad konzultacije s nastavnikom pri izradi problemskih zadataka - usvojiti navedene ishode učenja kolegija evidencija konzultacija vezanih uz kolegij i izradu zadataka

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Esej, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,09 0%
Esej 0,18 20%
Pismeni ispit 0,52 0%
Pohađanje nastave 1,12 0%
Referat 0,09 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena dvaju kolokvija (pismenog ispita), eseja, izlaganja (referata) i sudjelovanja u projekcijama i grupnim raspravama.

Od toga 60% konačne ocjene čini ocjena dvaju kolokvija/pismenog ispita (120 ocjenskih bodova), 20% ocjena eseja (40 ocjenskih bodova), 10% ocjena izlaganja/referata (20 ocjenskih bodova) i 10% ocjena sudjelovanja u videoprojekcijama i grupnim raspravama (20 ocjenskih bodova).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova, dovoljan (2) – od 110 do 124 boda, nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

 

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni održati jedno seminarsko izlaganje na odabranu temu, napisati jedan esej na odabranu temu te aktivno i konstruktivno sudjelovati u videoprojekcijama i grupnim raspravama.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bard, Alexander, Söderqvist, Jan. Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb: Differo, 2003. (odabrana poglavlja)
  2. Brstilo, I. Tijelo i tehnologija u postmodernoj perspektivi. // Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline 18, 3-4(2009), 289-310.
  3. Carrol, E., Romano, J. Your digital afterlife: when Facebook, Flickr and Twitter are your estate, what's your legacy? Berkeley: New Riders, 2011. (odabrana poglavlja)
  4. Christakis, N. A., Fowler, J. H. Povezani: iznenađujuća moć društvenih mreža i kako one utječu na naše živote. Zagreb: Algoritam, 2010. (odabrana poglavlja)
  5. Hawkins, J., Blakeslee, S. On intelligence. New York: Owl books, 2004. (odabrana poglavlja)
  6. Himanen, Pekka. Hakerska etika: duh informacijskog doba. Zagreb: Jesenski i Turk, 2002. (odabrana poglavlja)
  7. Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk: kulture tehnološke tjelesnosti, ur. Mike Featherstone i Roger Burrows. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 2001. (odabrana poglavlja)
  8. Nikodem, K. Ljudsko – konačna granica: biotehnologija (ra)stvaranja i dolazak poslijeljudskoga. // Filozofska istraživanja 28, 1(2008): 209-221.
  9. Nikodem, Krunoslav. Tehno-identiteti kiborga: rastvaranje jastva u interesu preživljavanja. // Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline 13, 2(2004): 175-196.
  10. Poels, K., Ijsselsteijn, W. A., de Kort, Y. World of Warcraft, the aftermath: How game transfer into perceptions, associations and (day)dreams in the everyday life of massively multiplayer online role-playing game players. // New Media & Society 2014: 1-18.
  11. Sim, S. Lyotard i neljudsko. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001.
  12. Tancer, Bill. Klik: što milijuni ljudi rade na Internetu i što to govori o njima. Zagreb: Algoritam, 2010. (odabrana poglavlja)
  13. Terranova, Tiziana. Network culture: politics for the information age. London, Michigan: Pluto Press, 2004. (odabrana poglavlja)
  14. Zvjezdane staze i filozofija, ur. Jason T. Eberl i Kevin S. Decker. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2009. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura:

Izbor literature za seminarska izlaganja (referate):

  1. Kraljević, I. Mediji. // Snaga utopije: anarhističke ideje i akcije u drugoj polovici 20. stoljeća. Zagreb: Društvo za promicanje književnosti na novim medijima.
  2. Mowshowitz, A. The end of the information frontier. // AI & Society 28, 1(2013): 7-14.
  3. Vanacker, B., Heider, D. Ethical harm in virtual communities. // Convergence 18, 1(2011): 71-84.
  4. Graham, E. L. Frankensteins and Cyborgs: Visions of the Global Future in an Age of Technology. // Studies in Christian Ethics 16(2003): 29-43.Graham, E. L. Frankensteins and Cyborgs: Visions of the Global Future in an Age of Technology. // Studies in Christian Ethics 16(2003): 29-43.
  5. Landsberg, Alison. Protetsko sjećanje: Total Recall i Blade Runner u Kiberprostor, kibertijela, cyberpunk: kulture tehnološke tjelesnosti, ur. Mike Featherstone i Roger Burrows. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. 2001.
  6. Kile, F. Artificial intelligence and society: a furtive transformation. // AI & Society 28, 1(2013): 107-115.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kroz dodatnu konzultativnu nastavu prati se aktivnost studenata u izradi eseja. Aktivnost studenata prati se i na seminarima tijekom izlaganja i sudjelovanja u grupnim raspravama na temu odabrane videoprojekcije. Nakon svakog izlaganja/projekcije slijedi grupna rasprava u kojoj se aktivno, kritički i konstruktivno nastoji analizirati problemski sadržaj. Na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Također, na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora.

Ostale informacije: