Tehnološke promjene i čovjek

 

Naziv kolegija:
Tehnološke promjene i čovjek
Šifra ISVU:
275166
Šifra MOZVAG:
INFDDI07
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mićunović, Milijana
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ponuđeni se sadržaji studentima izlažu s ciljem da im se olakša razumijevanje i ponudi teorijsko-metodološki okvir za tumačenje pojavnosti i promjena suvremenoga tehnološkog društva. Cilj je:

  1. omogućiti studentima uvid u teorijske (sociološke, političke, filozofske, etičke i kiberantropološke) interpretacije tehnoloških fenomena i promjena, razumijevanje njihova utjecaja na čovjeka i društvo te razumijevanje paradigmi života i rada u tehnosferi
  2. uputiti ih u vrijednu novu literaturu i izvore koji sa sociološkog, političkog, filozofijskog, etičkog i kiberantropološkog motrišta tumače pitanja vezana uz rast i razvoj visoko tehnološkog društva, digitalne kulture i odnos čovjeka i tehnologije

     

Ishodi učenja:

Po završetku nastave studenti će moći:

  • razlikovati pojavnosti i promjene u tehnološkom društvu i tehno kulturi (tehnosferi)
  • objasniti pojavnosti i promjene u tehnološkom društvu i tehno kulturi (tehnosferi)
  • analizirati tehnološke fenomene i fenomene suvremene tehno kulture
  • razlikovati paradigme tehnološkog društva i tehno kulture
  • objasniti paradigme tehnološkog društva i tehno kulture
  • kritički interpretirati pitanja i izazove vezana uz rast i razvoj tehnološkog društva, tehnosfere i odnos čovjeka i tehnologije

Sadržaj predmeta:

Tehnološko društvo i tehno kultura, tehnofundamentalizam i tehnokracija. Život u tehnosferi. Tehnološke promjene i čovjek. Tehnološke promjene i priroda. Tehnološke promjene i ekonomija. Transhumanizam i posthumanizam. Čovjek, ljudska priroda i identitet u tehnosferi i postmodernoj stvarnosti.

Proučavanje i analiziranje tehnoloških potreba društva kao i načina učinkovitog iskorištavanja tehnologije u svrhu njihova zadovoljenja. Identificiranje, analiziranje i kritičko propitivanje znanstveno-tehnoloških inovacija i promjena koje uzrokuju. Promatranje, opisivanje i propitivanje dinamike i strukture tehnoloških promjena i njihova utjecaja na čovjeka, društvo, kulturu i društvenu svijest, međuljudske odnose i odnos čovjeka i tehnologije. Tumačenje tehnoloških promjena i njihova utjecaja na čovjeka I društvo iz etičke, sociološke, političke, filozofske i kiberantropološke perspektive.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama - definirati i tumačiti pojavnosti i promjene suvremenog (informacijskog) društva
- razlikovati i razumjeti paradigme informacijskog i digitalnog doba
- razviti osviještenost o međusobnom utjecaju čovjeka i tehnologije
- analizirati i kritički tumačiti pitanja vezana uz rast i razvoj informacijskog, digitalnog društva i novih tehnologija
pismeni test (60% ukupne ocjene, odnosno 120 ocjenskih bodova)
 
seminari i radionice sudjelovanje u seminarskim raspravama i izrada eseja - filozofski i sociološki opisati i argumentirano intepretirati informacijske i tehnološke fenomene 20% ocjena eseja (40 ocjenskih bodova) i 10% ocjena izlaganja/referata (20 ocjenskih bodova)
samostalni pismeni rješavanje problemskih zadataka i sudjelovanje u raspravi - usvojiti navedene ishode učenja predavanja, vježbi i seminara 10% ocjena sudjelovanja u videoprojekcijama i grupnim raspravama (20 ocjenskih bodova)
mentorski rad konzultacije s nastavnikom pri izradi problemskih zadataka - usvojiti navedene ishode učenja kolegija evidencija konzultacija vezanih uz kolegij i izradu zadataka

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarska raspravišta

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1 100%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarska raspravišta 0,2 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U

oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena dvaju kolokvija (pismenog ispita).

Od toga 100% konačne ocjene čini ocjena dvaju kolokvija (2 x 100 ocjenskih bodova) / pismenog ispita (200 ocjenskih bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova, dovoljan (2) – od 110 do 124 boda, nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova, dovoljan (2) – od 110 do 124 boda, nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena dvaju kolokvija (pismenog ispita).

Od toga 100% konačne ocjene čini ocjena dvaju kolokvija (2 x 100 ocjenskih bodova) / pismenog ispita (200 ocjenskih bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti najviše 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti najmanje 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: izvrstan (5) – od 180 do 200 bodova, vrlo dobar (4) – od 160 do 179 bodova, dobar (3) – od 125 do 159 bodova, dovoljan (2) – od 110 do 124 boda, nedovoljan (1) – od 0 do 109 bodova.

 

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni aktivno i konstruktivno sudjelovati u grupnim raspravama tijekom nastave.

 

 

Obavezna literatura:

Bard, A. & Söderqvist, J. Netokracija: nova elita moći i život poslije kapitalizma. Zagreb: Differo, 2003. (odabrano poglavlje)

Harari, Y. 21 Lessons for the 21st Century. London: Jonathan Cape, 2018. (odabrano poglavlje)

Byron, R. The Fourth

Age: Smart Robots, Conscious Computers and the Future of Humanity. New York et al.: Atria Books, 2018. (odabrano poglavlje)

Heying, H. E. & Winstein, B. A Hunter-Gatherer's Guide to the 21st Century: Evolution and the Challenges of Modern Life. New York: Portfolio, 2021. (odabrano poglavlje)

Orlov, D. Shrinking the Technosphere: Getting a grip on technologies that limit our autonomy, self-sufficiency and freedom. Gabriola Island: New Society Publishers, 2016. (odabrano poglavlje)

Ellul, J. The technological society. New York: Vintage Books, 1964. (odabrano poglavlje)

Kahn, P. H.; Severson, R. L. & Ruckert, J. H. The Human Relation With Nature and Technological Nature. // Current directions in psychological science 18, 1(2009), str. 37-42.

Steffen, W. et al. The trajectory of the Anthropocene: The Great Acceleration. // The Anthropocene Review 2, 1(2015), str. 81-98.

European Commission. Climate Action and the Green Deal. URL: https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/european-green-deal/climate-action-and-green-deal_en

Dopunska literatura:

Postman, N. Technopoly: The Surrender of Culture to Technology. New York: Vintage Books, 1993.

Posthumanism: The Future of Homo Sapiens. / Michael Bess & Diana Walsh Pasulka. Farmington Hills et al.: Macmillan Reference USA, 2018.

Townsend, P. The Dark Side of technology. Oxford: Oxford University Press, 2017.

Blascovich, J. & Bailenson, J. Infinite Reality: Avatars, Eternal Life, New Worlds, and the Dawn of the Virtual revolution. New York: William Morrow, 2011.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Aktivnost studenata prati se tijekom sudjelovanja u grupnim raspravama na predavanjima. Kroz grupnu raspravu se aktivno, kritički i konstruktivno nastoji analizirati problemski sadržaj. Na početku svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s prethodno održanog sata. Također, na kraju svakog predavanja slijedi refleksivni osvrt na nastavne sadržaje s tog sata u obliku pitanja i odgovora.

Ostale informacije: