Informacijsko društvo

 

Naziv kolegija:
Informacijsko društvo
Šifra ISVU:
148833
Šifra MOZVAG:
INFDD101
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Badurina, Boris
30
0
0
Mićunović, Milijana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj ovog predmeta je upoznati studente s osnovama teorije medija i komunikacija te utjecajem koje suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije vrše na društvo. Suvremena tehnologija ključna je za razvoj novih oblika medija koji u konačnici razvijaju nove društvene obrasce. Poznavanjem društvenog konteksta pomaže se razumijevanju utjecaja suvremenih medija na ponašanje pojedinca.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave studenti će moći:

  • razumjeti osnovne koncepte teorije medija
  • razumjeti i tumačiti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja
  • prepoznavati osnovna obilježja razvoja informacijskog društva
  • kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe različitih suvremenih medija.

Sadržaj predmeta:

Sadržaji su predavanja i vježbi sljedeći:

  • teorijski pojmovi: informacijsko društvo, društvo znanja, postindustrijsko/postmoderno društvo
  • masovni mediji, masovne komunikacije
  • društvene mreže i društveni mediji
  • utjecaj tehnoloških promjena na percepciju društvene stvarnosti
  • popularnost online igara i društvenih medija
  • hakerski pokreti i piratske stranke.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • razumijevanje osnovnih obilježja informacijskog društva
  • razumijevanje osnovnih koncepata teorije medija
  • razumijevanje uzroka i posljedica promjena u obrascima komuniciranja
  • poznavanje prednosti i nedostataka uporabe različitih suvremenih medija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja slušanje predavanja i sudjelovanje u raspravama - razumjeti osnovne koncepte teorije medija
- prepoznavati osnovna obilježja razvoja informacijskog društva
 
pismeni test (40% ukupne ocjene)
seminari i radionice sudjelovanje u seminarskim raspravama i izrada seminarskog rada - razumjeti i tumačiti uzroke i posljedice promjena u obrascima komuniciranja
 
ocjena napisanog seminarskog rada (40% ukupne ocjene)
samostalni pismeni rješavanje problemskih zadataka i sudjelovanje u raspravi - kritički ocjenjivati prednosti i nedostatke uporabe različitih suvremenih medija problemski pismeni i rasprava na nastavi (20% ukupne ocjene)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0 20%
Kolokvij 0,7 40%
Kontinuirana provjera znanja 0,7 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave kroz dva kolokvija i seminarski rad. Seminarski rad donosi 40% bodova, položeni kolokviji 40% bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20% bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110 − 125 ocjenskih bodova (55% − 62%) = dovoljan (2), 126 − 159 ocjenskih bodova (63% − 79%) = dobar (3), 160 − 179 ocjenskih bodova (80% − 89%) = vrlo dobar (4), 180 − 200 ocjenskih bodova (90% − 100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze su studenata na predmetu sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70% – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • izrada seminarskog rada
  • polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Briggs, A., Burke, P.. Socijalna povijest medija – od Gutemberga do interneta, 2011.
  2. Webster, F. Theories of the Information Society, 1995
  3. Castells, M. Uspon umreženog društva, 2000.
  4. Soderqvist, J., Bard, A. Netokracija – nova elita moći i život poslije kapitalizma, 2003.

Dopunska literatura:

  1. Castells, M. Internet galaksija, 2003.
  2. Himanen, P. Hakerska etika i duh informacijskog doba, 2002.
  3. Katunarić, D. ur. Carstvo medija, 2012.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika, koju utvrđuje Senat Sveučilišta
  • praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: