Filozofija biologije

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim idejama o živoj prirodi i različitim pogledima o postanku života te s temeljnim znanjima o razvoju biološkog načina promišljanja kao sustavne znanstvene discipline koja se po svojim svjetonazorima značajno razlikuje od različitih ideologija koje promišljaju istu problematiku: život.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razumjeti osnovne znanstvene spoznaje u biologiji;
• analizirati spoznaje biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima;
• valjano znanstveno zaključivati;
• interpretirati kreacionizam i biološku evoluciju.

Pojavnost i raznolikost živog svijeta. Najznačajnije karakteristike živih organizama: organizacija, hranjenje, rast, razmnožavanje, interakcija s okolišem, sposobnost evolucije. Pojam kreacionizma. Kreacionizam u različitim kulturama i religijskim filozofijama: kršćanstvo, islam, »hinduizam« (vaišnavizam). Biološka evolucija: mehanizmi i pokretačke sile. Primjeri upotrebe spoznaja biološke znanosti u različitim ideologijama i znanstvenim pristupima: teleologija, socijaldarvinizam, rasizam, eugenika, seksizam, biheviorizam, bioetika. Molekularno-biološka era: novi dokazi biološke evolucije, prodor biologije u biotehnologiju (genetski modificirani organizmi). Biologija i biotehnologija kao dio futurologije.

Studenti će u dogovoru s nastavnikom odabrati određene teme iz programa kolegija koje će samostalno obraditi iz relevantnih  dostupnih izvora u obliku seminarskog rada. U sklopu kolegija predviđen je posjet laboratoriju u kojem će se studenti upoznati s načinima i metodama istraživanja živog svijeta. Također, predviđa se da se dio nastave održi u obliku terenske nastave (primjerice, obilazak parka i/ili zoološkog vrta).   

predavanja

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Referat, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene za studente uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada (40%), referata (40%) i ocjena iz završnog usmenog ispita (20%).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (referat x 0,4) + (završni usmeni ispit x 0,2).

Primjer izračunavanja ocjene:

Seminarski rad – 4

referat – 5

završni usmeni ispit - 3

 (4 x 0,4) + (5 x 0,4) + (3 x 0,2) = 1,6 + 2 + 0,6 = 4,2

Konačna ocjena 4,2 →  vrlo dobar (4)             

Obaveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• izrada i prezentiranje seminarskoga rada;
• polaganje usmenog ispita nakon završetka nastave.

1. Garvey, B., 2007. Philosophy of Biology. Acumen Publishing Limited, Stocksfield Hall, Stocksfi eld.
2. Švob, T., 2002. Ideologija i biologija. Sveučilišna knjižara, Zagreb.

1. Švob, T., Švob M. i M.  Novaković, 1991. Osnove opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb.
2. Kokić,. T. 2010. Teorija evolucije. Razvoj ideje, osnovna načela i recepcija.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unapređivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta. Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.