Nietzsche i poezija

 

Naziv kolegija:
Nietzsche i poezija
Šifra ISVU:
149016
Šifra MOZVAG:
FDI303
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jelkić, Vladimir
15
0
0
Papo, Demian
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa filozofijom Friedricha Nietzschea, a posebno sa njegovim shvaćanjem same mogućnosti izlaganja mišljenja kroz različite tipove teksta. To podrazumijeva objašnjenje njegove kritike filozofske (u prvom redu metafizičke) tradicije i samog pojma moderne koji je kao projekt vrhunac i kraj te tradicije. Svakako se mora pokazati i utje­caj  kritike te tradicije na suvremene mislioce i njena recepcija u umjetnosti (posebice u poeziji). Pri tome treba obrazložiti Nietzscheovo shvaćanje temeljnih pojmova unutar zadane tematike: istina, logika, jezik, privid, vječno vraćanje onog jednakog, nihilizam, vlastitost.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razumjeti ključnu ulogu F. Nietzschea u razaranju projekta moderne
  • razumjeti smisao i dosege kasnijih interpretacija njegove filozofije unutar različitih teorijskih projekata
  • uočiti granice koje je Nietzsche odredio samoj logici i metafizičkoj tradiciji nasuprot umjetnosti
  • iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta spram suvremenih rasprava

Sadržaj predmeta:

  • Kratak pregled različitih pristupa Nietzscheu.
  • Kako uopće čitati Nietzschea? (Heidegger, Fink, Nehemas, Deleuze, Lőwith, Habermas, Rorty)
  • Kako Nietzsche tumači samoga sebe?
  • Perspektivizam spoznaje,
  • Volja za moć,
  • Vječno vraćanje onog jednakog,
  • Umjetnost kao afirmacija života,
  • Pojam dekadencije,
  • Kritika tradicije (od Platona do pozitivizma i scijentizma - "dekodiranje svih kodova").
  • Različiti načini spoznaje istine: metafizički, znanstveni, religiozni, umjetnički.
  • Vrijednost i smisao umjetničke istine.
  • Nietzscheovo  shvaćanje grčke tragedije. Spor s Wagnerom.
  • Kritika kršćanstva i objava smrti Boga. Nihilizam kao posljedica cjekokupne zapadnjačke tradicije.
  • Umjetnost kao "protugibanje". Pojmovi negacije i afirmacije.
  • Nietzscheovo shvaća­nje kršćanskog pojma ljubavi.
  • Nietzscheovo shvaćanje pojma igre (nesvrhovite djelatnosti). Uloga igre i "amor fati".

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava razumjeti ključnu ulogu F. Nietzschea u razaranju projekta moderne aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava razumjeti smisao i dosege kasnijih interpretacija njegove filozofije unutar različitih teorijskih projekata aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava uočiti granice koje je Nietzsche odredio samoj logici i metafizičkoj tradiciji nasuprot umjetnosti aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta spram suvremenih rasprava aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 1 30%
Usmeni ispit 1 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Kontinuirano praćenje napredovanja studenta kroz radionice i vježbe. Pismeni rad kao uvjet izlaska na usmeni ispit.

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Završni usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a aktivnost u nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(završni usmeni ispit x 0,6) + (seminarski rad x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

završni usmeni ispit – 4

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi – 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5 x 0,1) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave,sudjelovanje u vježbama i radionicama,te jedan pisani rad uz mentorstvo profesora.

 

 

Obavezna literatura:

  1. F. Nietzsche: O istini i laži u izvanmoralnom smislu, Zagreb : Matica hrvatska, 1999.
  2. F. Nietzsche: Rođenje tragedije, Zagreb : Matica hrvatska, 1997. 
  3. F. Nietzsche: Tako je govorio Zaratustra, Zagreb : Naprijed, 1991. 
  4. F. Nietzsche: Sumrak idola, Ecce homo, Zagreb : Demetra, 2004. 
  5. F. Nietzsche: Volja za moć, Zagreb : Demetra, 2007.
  6. F. Nietzsche: Slučaj Wagner, Republika, Zagreb, 1945.
  7. E. Fink: Nietzscheova filozofija, Zagreb : Centar za kulturnu djelatnost, 1981.
  8. P. Sloterdijk: Mislilac na pozornici, Sarajevo : "Veselin Masleša", 1990.
  9. A. Nehamas: Nietzsche, Life as Literature, Cambridge, Mass. ; London : Harvard University Press, 1996.
  10. A. Ridley: Nietzsche on Art, Boston [etc.] : McGraw Hill, cop. 1995.
  11. M. Heidegger: Nietzscheova metafyzika, Zagreb : Visovac, 1994. 
  12. J. Deluze: Nietzsche i filozofija (francusko, njemačko ili englesko izdanje)
  13. J. Habermas: Filozofski diskurs moderne, Zagreb : Globus, 1988. 

Dopunska literatura:

  1. Nietzscheovo naslijeđe, (zbornik, priredio Damir Barbarić)
  2. Guzzoni (Hrsg.): 90 Jahre philosophische Nietzsche-Rezeption
  3. Hales and Welshon: Nietzsches Perspectivism
  4. Grlić: Friedrich Nietzsche
  5. Jelkić: Nietzsche i Adorno
  6. Jaspers: Nietzsche
  7. Žmegač: Krležini europski obzori
  8. Vattimo: Čitanka
  9. Lyotard: Postmoderno stanje

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije

Ostale informacije: