Filozofija egzistencije I

 

Naziv kolegija:
Filozofija egzistencije I
Šifra ISVU:
149145
Šifra MOZVAG:
FI101
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Perić, Zdravko
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Osnovni cilj predmeta je uvesti studente u povijesni kontekst nastanka filozofije egzistencije u 19. stoljeću i pokazati mjeru s kojom je ona imala utjecaj na čitavo posthegelijansko filozofsko nasljeđe. Filozofija egzistencije se principijelno ne bi mogla ispostavljati kao konzistentan filozofski pravac koji je vremenski omeđen, već se u tom teorijskom sklopu više radi o načinu filozofskog mišljenja koji se tiče kako filozofije same, tako i njene »duhovne situacije« prožete u djelima ključnih predstavnika. U tom smislu studentima se omogućuje uvid u pretpostavke nastanka takve suvremene filozofije koja čovjeka kao egzistenciju pokušava sagleda(va)ti na temelju njegovih navlastitih egzistencijalnih i faktičnih egzistencijelnih mogućnosti iz povijesno-kulturne situacije u kojoj se nalazi.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti genezu nastanka filozofije egzistencije kao načina mišljenja
  • razumjeti diskurs filozofije egzistencije
  • objasniti sličnosti i razlike među filozofima egzistencije 19. stoljeća
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Sadržaj predavanja i seminara su sljedeći:

  • Uvođenje u historijski pojam egzistencije.
  • Osnovne crte antropocentrizma novovjekovne filozofije (Descartes – Hegel).
  • Filozofsko stanje posthegelijanstva kao protuhegelijanstva.
  • Kasni Schelling kao problemski začetak filozofije egzistencije.
  • Schopenhauerova teza o »ništetnosti« svijeta i imperativ egzistencijalnog jedinstva metafizike i etike.
  • Kierkegaardov filozofski ekspresionizam u »rasvjetljavanju« egzistencije.
  • Nietzscheova kritika metafizike i metodologija volje za moć kao nihilizam.

Očekuje se da će studenti kroz sadržaj predmeta usvojiti sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • biti upućeni u nastanak i razvoj filozofije egzistencije;
  • znati pokazati tematsku relevantnost filozofije egzistencije za filozofiju uopće;
  • biti sposobni kritički preispitati predstavnike fi1ozofije egzistencije 19. stoljeća.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja objasniti genezu nastanka filozofije egzistencije kao načina mišljenja pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava razumjeti diskurs filozofije egzistencije pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti sličnosti i razlike među filozofima egzistencije 19. stoljeća pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 10%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 1 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • pisanje seminarskog rada;
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. "Soren Aabey Kierkegaard", u: Ozren Žunec, Suvremena filozofija I, Hrestomatija filozofije, sv.7, Školska knjiga, Zagreb, 1996. str. 139-261.
  2. Goran Starčević, Vježbanje egzistencije. Na putu od Kierkegaarda do Deleuza, u: Bijeg i pobuna, Litteris, Zagreb, 2014. str. 251-341.
  3. Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura:

  1. Arendt, Hannah, Was ist Existenzphilosophie?, Anton Hain, Frankfurt a. M. 1990.
  2. Beaufret, Jean, Uvod u filozofije egzistencije, BIGZ, Beograd 1977.
  3. Buterin, Damir, Nietzsche: otkrivanje zablude, HFD, Zagreb 1998.
  4. Grlić, Danko, Friedrich Nietzsche, SNL, Zagreb 1981.
  5. Hegel, Georg W. F., Enciklopedija filozofskih znanosti, Veselin Masleša, Sarajevo 1965.
  6. Heidegger, Martin, Nietzsche I-II, Fedon, Beograd 2009.
  7. Jaspers, Karl, Vernunft und Existenz, Serie Piper, München 1960.
  8. Kierkegaard, Søren, Osvrt na moje delo, Grafos, Beograd 1984.
  9. Kierkegaard, Søren, Šelingova pozna filozofija, Grafos, Beograd 1984.
  10. Miladinov, Kiril, Autopsija apsolutnoga, Demetra, Zagreb 1998.
  11. Nietzsche, Friedrich, Schopenhauer kao odgajatelj, Matica hrvatska, Zagreb 2003.
  12. Pejović, Danilo, Sistem i egzistencija, Zora, Zagreb 1970.
  13. Sloterdijk, Peter, Mislilac na pozornici, Veselin Masleša, Sarajevo 1990.
  14. Šopenhauer i savremena misao (Zbornik radova), Bratstvo-jedinstvo, Novi Sad 1990.
  15. Žižek, Slavoj, Nedjeljivi ostatak, Demetra, Zagreb 2007.
  16. Žunec, Ozren, Suvremena filozofija I, Školska knjiga, Zagreb 1996.
  17. Kierkegaard, Søren, Ili – ili, Veselin Masleša, Sarajevo 1979.
  18. Kierkegaard, Søren, Bolest na smrt, Mladost, Beograd 1980.
  19. Löwith, Karl, Od Hegela do Nietzschea, Veselin Masleša, Sarajevo 1988.
  20. Nietzsche, Friedrich, Volja za moć: pokušaj prevrednovanja svih vrijednosti, Mladost, Zagreb 1988.
  21. Schelling, Friedrich W. J., Berlinska propedeutika, Demetra, Zagreb 1996.
  22. Schopenhauer, Arthur, Svet kao volja i predstava, Grafos, Beograd 1981.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: