Studij | Godina |
Semestar |
Status |
---|---|---|---|
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 2.g., 3.g. |
zimski |
izborni |
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g., 3.g. |
zimski |
izborni |
Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
---|---|---|---|---|
Engler, Tihomir | 15 |
0 |
15 |
Studente se upoznaje s djelima Thomasa Manna, autora, čije stvaralaštvo seže s prijeloma stoljeća pa sve do sredine dvadesetoga stoljeća. Opravdanost izdvojenoga bavljenja stvaralaštvom toga autora leži prije svega u osebujnosti njegova opusa. Studenti se, kao prvo, posredstvom njegovih djela upoznaju s presudnim kulturno-povijesnim i književno-povijesnim odrednicama koje još i danas obilježavaju kulturu i povijest njemačkog govornog područja: duh i propast wilhelminskog carstva, Weimarska republika, Treći Reich i emigracija, Njemačka u doba hladnoga rata. Kao drugo, posredstvom analize formalno-stilskih obilježja Mannovih djela studente se upoznaje s obilježjima književnih strujanja s prijeloma stoljeća (naturalizam, Bečka moderna i esteticizam). Kao treće, Mannova središnja pozicija u književnoj produkciji prve polovice dvadesetoga stoljeća omogućuje da se studenti upoznaju sa formalno-stilskim i tematskim sličnostima i razlikama spram Mannovih suvremenika (poput primjerice brata Heinricha Manna i Hermanna Hessea). Kao četvrto, značenjski je postav Mannove naracije toliko uronjen u kulturološki postav njemačkog govornog područja da analiza Mannovih djela omogućuje upoznavanje studenata sa širim odrednicama njemačke kulture (na području filozofije Arthura Schopenhauera i Friedricha Nietzschea, psihoanalize Sigmunda Freuda, kao i cjelokupne njemačke glazbene produkcije). Na temelju Mannovih djela moguće je naposljetku, kao peti segment kolegija, studente upoznati i s raspravom o problemu pozicije i funkcije književne produkcije unutar, odnosno, naspram društva i povijesno-kulturnih silnica koje određuju njegov temeljni ustroj. Stoga se kao završni cilj, odnosno, predmet kolegija nameće propitivanje načina utemeljenja Mannova poimanja književne produkcije unutar povijesti poetološke misli na njemačkom govornom području.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
predavanja, seminari i radionice
NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
predavanje | slušanje izlaganja, analiza literature, postavljanje pitanja i uključivanje u diskusiju | opisati temeljna obilježja književnih strujanja s prijeloma stoljeća i u prvoj polovini dvadesetoga stoljeća | aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, seminarska aktivnost | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature | opisati temeljne odrednice njemačke kulture druge polovine devetnaestoga i prve polovine dvadesetoga stoljeća | aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, seminarska aktivnost | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature | objasniti književno-povijesni kontekst nastanka Mannovih djela, kao i utjecaj toga konteksta na njihov ustroj | aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature | imenovati osnovne poetološke značajke Mannovih djela u pojedinim razdobljima njegova stvaralaštva | aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire | sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature | formulirati temeljna književna djela Thomasa Manna s obzirom na razvoj njegove poetološke misli | aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit |
predavanje, seminarska aktivnost, diskusija | aktivno sudjelovanje u seminarskom djelu nastave u vidu grupnog, individualnog rada te rada u paru | debatirati o tekstovima Th. Manna | aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit |
Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
---|---|---|
Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
Seminarski rad | 1,125 | 50% |
Usmeni ispit | 1,125 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada i završnog usmenog ispita.
Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i predao neplagirani seminarski rad.
Primarna literatura: (nekoliko jedinica ovisno o izboru seminarskih tema u grupi)
Beletristika
Esejistika
Sekundarna literatura:
Beletristrika i filozofija
Esejistika
Sekundarna literatura:
Načini i kvaliteta usvajanja nastavnih sadržaja provjerava se u seminarskom dijelu kolegija tijekom samostalne interpretacije odabranih tekstova u sklopu individualnog rada studenata (izrada prezentacije i seminarskoga rada), kao i u sklopu usmenog završnog ispita.