Njemačka književnost iz Slavonije

 

Naziv kolegija:
Njemačka književnost iz Slavonije
Šifra ISVU:
46339
Šifra MOZVAG:
NK06
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g., 2.g., 3.g.
zimski
izborni
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g., 2.g., 3.g.
zimski
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jug, Stephanie
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Jedna od temeljnih odrednica srednjoeuropske književnosti je princip regionalnosti. Studenti ga najpotpunije, sa svim prednostima i nedostacima, mogu upoznati u okvirima zavičajne književnosti. Divergencije između metropole i provincije, između modernizma i radicionalizma. Korpus književnosti na njemačkojm jeziku (posebice osječka žurnalistika) još nije dovoljno istražen pa bi se dio pristupnika mogao usmjeriti prema tom istraživačkom zadatku.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prezentirati biografije i djela triju vodećih predstavnika ove vrste književnosti
  • objasniti obilježja nadnacionalne, regionalne srednjoeuropske književnosti
  • istraživati u književnim i povijesnim arhivima
  • koristiti metode i tehnike izučavanja publicistike
  • navesti prednosti i nedostatke regionalne književnosti
  • argumentirano braniti afirmativni stav prema regionalnoj književnosti

Sadržaj predmeta:

Kolegij sustavno predstavlja slavonsku književnost njemačkog jezičnog izričaja u povijesnom kontekstu višestoljetne vladavine Habsburgovaca (1687-1918). Uvodno se razmatraju kulturološki i književni aspekti njemačke žurnalistike (1864-1927) i putujućih kazališnih družina (1740-1907). Njemačka kulturna supremacija tu je bila daleko izraženija nego u nacionalno osvještenom Zagrebu. Najviše pozornosti posvećuje se životu i djelu troje vodećih osječkih autora s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Victor von Reisner (1860-1919) pisao je «Pripovijesti sa slavonskog sela», Roda Roda (Alexander Rosenfeld, 1872-1945) humorist je širokog tematskog spektra, a Vilma Vukelić (r. Miskolczy, 1880-1956) nadarena je kroničarka starog Esseka.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, proučavanje literature, oblikovanje seminara, usmeno izlaganje prezentirati biografije i djela triju vodećih predstavnika ove vrste književnosti aktivnost studenata u nastavi, referat, seminarski rad
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, sustavno opažanje i zaključivanje, oblikovanje seminara, analiza literature objasniti obilježja nadnacionalne, regionalne srednjoeuropske književnosti aktivnost studenata u nastavi, pismeni test, usmeni ispit, seminarski rad, usmeno izlaganje
samostalni istraživački zadatak postavljanje i rješavanje problema, izrada seminarskog rada, analiza izvora literature, primjena naučenog istraživati u književnim i povijesnim arhivima seminarski rad, usmeno izlaganje
predavanje, analiza primjera, radionica slušanje izlaganja, opažanje modela, proučavanje literature i bilježaka, primjena naučenog koristiti metode i tehnike izučavanja publicistike aktivnost studenata u nastavi, anketa, seminarski rad, usmeno izlaganje, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, sustavno opažanje i zaključivanje, oblikovanje seminara, analiza literature navesti prednosti i nedostatke regionalne književnosti aktivnost studenata u nastavi, pismeni test, usmeni ispit, seminarski rad, usmeno izlaganje
predavanje, seminarsko izlaganje, diskusija slušanje izlaganja, proučavanje literature i bilježaka, oblikovanje seminara, analiza literature argumentirano braniti afirmativni stav prema regionalnoj književnosti aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeno izlaganje, pisani test, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 0,75 40%
Pohađanje nastave 0,75 0%
Usmeni ispit 1,5 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testa lektire (40% konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (60% konačne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 4 iz Kontinuiranog praćenja, ocjenu 3 iz Usmenog ispita. ocjena izračunava se prema formuli: (kont. prać. x 0,4) + (Usmeni isp. x 0,6).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Pravo izlaska na završni usmeni ispit student nadalje ostvaruje ukoliko je ima pozitivnu ocjenu iz kontinuiranog praćenja (radnih zadataka i domaće zadaće).

Studenti u pravilu izlaze na završni usmeni ispit. Prema dogovoru s nositeljicom kolegija, studenti mogu raditi projektni rad ili pisati seminarski. Isti će im se priznati umjesto Usmenog ispita ukoliko kvalitetom i uloženim obimom rada budu odgovarali predviđenom opterećenju.

 

 

Obavezna literatura:

Lektira:

  1. Wilma von Vukelich: «Spuren der Vergangenheit», Südostdeutsches Kulturwerk, München 1992;
  2. Roda Roda: «Geschichten aus Slavonien», Südostdeutsches Kulturwerk, München 1999
  3. Victor von Reisner: «Sjećanje na Slavoniju», Ogranak Matice hrvatske, Osijek 2002

Sekundarna literatura:

  1. Vlado Obad: «Roda Roda und die deutschsprachige Literatur aus Slavonien», Böhlau Verlag, Wien 1996;
  2. »Roda Roda» (Hrsg. Vlado Obad), ZGB, Beiheft 4, Zagreb 1996
  3. Karlo Firinger: «Prvih 85 godina osječkog kazališta», u «Spomen-knjiga o pedesetoj obljetnici Narodnog kazališta u Osijeku», Osijek 1957;
  4. Tomo Matić: «Kazalište u starom Osijeku», u knjizi T. Matića «Iz hrvatske književne baštine», Zagreb 1970

Dopunska literatura:

  1. Nikola Batušić: «Uloga njemačkog kazališta u Zagrebu u hrvatskom kulturnom životu od 1840 do 1860», Rad JAZU, Zagreb 1968;
  2. »Deutsche Literatur Ostmittel- und Südosteuropas“ (Hrsg. Anton Schwob), Südostdeutsches Kulturwerk, München 1992

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

analiza rezultata testa, referata i seminarskog rada; anketa

Ostale informacije: