Komparatistika: mađarska književnost u europskom kontekstu

 

Naziv kolegija:
Komparatistika: mađarska književnost u europskom kontekstu
Šifra ISVU:
134960
Šifra MOZVAG:
MAPI29
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
mađarski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Medve, Zoltan
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s pojmom i osnovama poredbene književnosti i pitanjima prevođenja; teorijom i granama komparatistike, načinima komparatističkih istraživanja. Studenti se upoznaju s paralelama i različitostima mađarske i europske kulture i književnosti (po mogućnosti s posebnim osvrtom na srednjoeuropsku, unutar toga na hrvatsku kulturu i književnost), s istodobnošću i raznodobnošću; s dodirnim točkama i stranputicama te njihovim pozadinama i uzrocima istaknutih književnopovijesnih razdoblja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • primijeniti komparatističke metode u usporedbi književnih djela
  • primijeniti terminologije komparatistike, osnovnu terminologiju prevođenja
  • smjestiti mađarsku književnost u europski kontekst
  • opisati važnije karakteristike raznih razdoblja mađarske i europske književnosti
  • prepoznati sinkroniju i asinkroniju mađarske i europske književnosti
  • prepoznati uzroke asinkronije mađarske i europske književnosti

Sadržaj predmeta:

  • upoznavanja s kolegijom, literaturom, načinom rada, ocjenjivanja i vrednovanja
  • pojam, teorija i grane komparatistike
  • pitanje malih jezika/književnosti vs. velikih jezika/književnosti
  • opći pregled povijesti europske i mađarske književnosti
  • opći pregled veza između europske i mađarske književnosti
  • prijevodi djela europske književnosti na mađarski
  • prijevodi mađarske književnih djela na strane jezike
  • sinkronije europske i mađarske književnosti i njihovi uzroci
  • asinkronije europske i mađarske književnosti i njihovi uzroci
  • osnovna pitanja komparitistike mađarske i hrvatske književnosti

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja, radionice slušanje, čitanje književnih djela, usporedbena analiza djela primijeniti komparatističke metode u usporedbi književnih djela usmeni ispit, aktivnost studenata
predavanja, radionice slušanje, čitanje književnih djela, u originalnome i u prijevodu primijeniti terminologije komparatistike, osnovnu terminologiju prevođenja usmeni ispit, aktivnost studenata
predavanja slušanje smjestiti mađarsku književnost u europski kontekst usmeni ispit
predavanja slušanje opisati važnije karakteristike raznih razdoblja mađarske i europske književnosti usmeni ispit
radionice čitanje književnih djela, rasprava prepoznati sinkroniju i asinkroniju mađarske i europske književnosti aktivnost studenata
predavanja, radionice slušanje, čitanje literature, rasprava prepoznati uzroke asinkronije mađarske i europske književnosti usmeni ispit, aktivnost studenata

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Referat

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,7 0%
Usmeni ispit 1,5 70%
Referat 0,8 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjena referata (30%) i ocjena završnog usmenog ispita (70%).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti na dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali seminar i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Beáta Thomka, Déli témák. zEtna, Újvidék, 2009. (određena poglavlja)
  2. Lőkös Itván, Kilenc évszázad horvát–magyar kapcsolatai. Árgus, 2003/5, 39-47.
  3. Gintli Tibor - Schein Gábor, Az irodalom rövid története I-II. Jelenkor Kiadó, Pécs, 2003, 2007. (određena poglavlja)

Dopunska literatura:

  1. Babits Mihály, Az európai irodalom története. Bilo koje izdanje. (određena poglavlja)
  2. Berkes Tamás (szerk.), Keresztirányok. Közép-és kelet-európai összehasonlító kultúrtörténet. Balassi Kiadó, Budapest, 1999.
  3. Miroslav Beker, Uvod u komparativnu književnost. Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  4. D. Dukić-Z. Blažević-L. Plejić Poje-I. Brković (prir.), Kako vidimo strane zemlje. Uvod u imagologiju. Srednja Europa, Zagreb, 2009.
  5. Stjepan Lukač, Marginalije uz hrvatsko-mađarske književne odnose. Kolo, 3/2002.
  6. István Lőkös, Croatohungarica. MH, Zagreb, 2008.
  7. Medve A. Zoltán, Kontextusok és annotációk. Kijárat Kiadó, Budapest, 2009.
  8. Dubravka Oraić Tolić – Ernő Kulcsár Szabó (ured.), Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Zagreb, FF press, 2006.
  9. Szegedy-Maszák Mihály, Nemzeti irodalom és világirodalom a 21. században. http://mindentudas.hu/elodasok-cikkek/item/66-nemzeti-irodalom-%C3%A9s-vil%C3%A1girodalom-a-21-sz%C3%A1zadban.html
  10. Thomka Beáta, A kulturális azonosság poétikája. In Thomka Beáta, Prózai archívum. Szövegközi műveletek. Budapest, Kijárat Kiadó, 2007., 131.-153.
  11. Virág Zoltán, A szomszédság kapui. zEtna – Basilicus, Újvidék, 2010.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.

Ostale informacije: