Filozofska terminologija

 

Naziv kolegija:
Filozofska terminologija
Šifra ISVU:
139754
Šifra MOZVAG:
FI103
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA -PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Pešić, Boško
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Uvođenje studenata u filozofsku terminologiju, njenu posebnost i njenu pragmatičnost. Osnovna je nakana kolegija pritom studentima ukazati na temeljne termine u filozofiji čime se i sam pojam filozofije podvrgava dvojbi s kojom se filozofiji analitički pristupa kao stjecištu definicija i/ili stjecištu kritike. Na toj pretpostavci se navezuje i glavna namjera kolegija koja se očituje u osposobljavanju studenata za daljnje samostalno istraživanje u filozofiji.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prepoznati osnovne i ključne filozofske pojmove
  • objasniti sličnosti i razlike među osnovnim i ključnim filozofskim pojmovima
  • osposobiti se za aktivno povezivanje termina iz filozofije s njihovim povijesnim kontekstom
  • kritički se, odgovorno i samostalno odnositi prema različitim ideologemima u filozofiji

Sadržaj predmeta:

Sadržaj predavanja i seminara su sljedeći:

  • Uvod u pojam filozofije i filozofsko poimanje pojma.
  • Historijska i problemska definicija terminâ u filozofiji.
  • Filozofska terminologija prema filozofskim područjima.
  • Odnos filozofskih termina i filozofskih problema.
  • »Antitetički« terminološki parovi u povijesti filozofije.
  • Odnos filozofske terminologije i istine.
  • Filozofemi i ideologemi u filozofiji.

 

Očekuje se da će studenti kroz sadržaj predmeta usvojiti sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • biti osposobljeni samostalno orijentirati se u filozofskom pojmovlju;
  • znati pokazati relevantnost i aktualnost filozofske terminologije;
  • biti sposobni kritički preispitati ishodišta iz kojih nastaju filozofski pojmovi.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja prepoznati osnovne i ključne filozofske pojmove pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti sličnosti i razlike među osnovnim i ključnim filozofskim pojmovima pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava osposobiti se za aktivno povezivanje termina iz filozofije s njihovim povijesnim kontekstom pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, analiza primjera, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava kritički se, odgovorno i samostalno odnositi prema različitim ideologemima u filozofiji pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Pohađanje nastave 0,25 0%
Seminarski rad 0,5 0%
Usmeni ispit 1 100%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • pisanje seminarskog rada;
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Filozofijski rječnik (Vladimir Filipović, ur.), 3. dop. izd., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1989.;
  2. Filozofski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 2013.;
  3. Alois Halder, Filozofijski rječnik, Naklada Jurčić, Zagreb 2008.

Dopunska literatura:

  1. Atlas filozofije, Golden Marketing, Zagreb 2001.;
  2. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.;
  3. Čemu još filozofija, CKD SSO Zagreba, Zagreb 1978.;
  4. Hans Georg Gadamer, Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2002.;
  5. Martin Heidegger, »Što je to – filozofija?«, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb 1996.;
  6. Karl Jaspers, Uvod u filozofiju, Breza, Zagreb 2012.;
  7. Eugen Fink, Uvod u filozofiju, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: