Filozofska terminologija

Uvođenje studenata u filozofsku terminologiju, njenu posebnost i njenu pragmatičnost. Osnovna je nakana kolegija pritom studentima ukazati na temeljne termine u filozofiji čime se i sam pojam filozofije podvrgava dvojbi s kojom se filozofiji analitički pristupa kao stjecištu definicija i/ili stjecištu kritike. Na toj pretpostavci se navezuje i glavna namjera kolegija koja se očituje u osposobljavanju studenata za daljnje samostalno istraživanje u filozofiji.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• prepoznati osnovne i ključne filozofske pojmove
• objasniti sličnosti i razlike među osnovnim i ključnim filozofskim pojmovima
• osposobiti se za aktivno povezivanje termina iz filozofije s njihovim povijesnim kontekstom
• kritički se, odgovorno i samostalno odnositi prema različitim ideologemima u filozofiji

Sadržaj predavanja i seminara su sljedeći:

• Uvod u pojam filozofije i filozofsko poimanje pojma.
• Historijska i problemska definicija terminâ u filozofiji.
• Filozofska terminologija prema filozofskim područjima.
• Odnos filozofskih termina i filozofskih problema.
• »Antitetički« terminološki parovi u povijesti filozofije.
• Odnos filozofske terminologije i istine.
• Filozofemi i ideologemi u filozofiji.

Očekuje se da će studenti kroz sadržaj predmeta usvojiti sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• biti osposobljeni samostalno orijentirati se u filozofskom pojmovlju;
• znati pokazati relevantnost i aktualnost filozofske terminologije;
• biti sposobni kritički preispitati ishodišta iz kojih nastaju filozofski pojmovi.

predavanja

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

pismeno

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 10% bodova.

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada;
• polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra.

1. Filozofijski rječnik (Vladimir Filipović, ur.), 3. dop. izd., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1989.;
2. Filozofski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 2013.;
3. Alois Halder, Filozofijski rječnik, Naklada Jurčić, Zagreb 2008.

1. Atlas filozofije, Golden Marketing, Zagreb 2001.;
2. Alain Badiou, Manifest za filozofiju, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.;
3. Čemu još filozofija, CKD SSO Zagreba, Zagreb 1978.;
4. Hans Georg Gadamer, Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2002.;
5. Martin Heidegger, »Što je to – filozofija?«, u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb 1996.;
6. Karl Jaspers, Uvod u filozofiju, Breza, Zagreb 2012.;
7. Eugen Fink, Uvod u filozofiju, Matica hrvatska, Zagreb 1998.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.