Njemačka književnost realizma i naturalizma

Cilj je kolega  promatrati njemačke književne tekstove nastale od sloma revolucije 1848/49. do smjene stoljeća, a koji su pisani u duhu poetike realizma i naturalizma, u dijakronijskom razvitku i dinamičnom odnosu prema istodobnim tekstovima neknjiževnog diskursa kao i prema političkoj i socijalnoj stvarnosti. Književnost njemačkog realizma i naturalizma stavlja se i u kontekst utjecaja i dodira s drugim nacionalnim književnostima. Moguće je odabrati referate i seminarske radove.

• opisati stilistička obilježja njemačkog realizma i naturalizma u povijesnom i političkom kontekstu
• nabrojati istaknute predstavnike njemačkog realizma i naturalizma kao i njihova djela
• u lirskim, proznim i dramskim tekstovima prepoznavati stilistička obilježja realizma i naturalizma
• interpretirati  lirska, prozna i dramska djela u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno
• stvarati poveznice između njemačke i hrvatske književnosti realizma i naturalizma, sposobnost usporedbe i sinteze
• Iskazati samostalnost u izvođenju zaključaka o etičkim i estetskim vrijednostima u književnim djelima realizma i naturalizma

REALIZAM: Obrađuju se povijesno-politički, društveni i filozofski (Arthur Schopenhauer, Friedrich Nietzsche) kontekst kao i inozemni utjecaji (Balzac, Flaubert, Zola; Dickens; Turgenjev, Dostojevski, Tolstoj; Ibsen, Strindberg). Realizam je u prvoj fazi bio programatski realizam, a u nastavku je razvio svoju posebnost kao poetski, psihološki, građanski realizam. Pokušat će se izdvojiti bitna obilježja, te definirati poetika i glavni žanrovi. Prikazat će se život i djelo Gustava Freytaga, Wilhelma Buscha, Theodora Storma, Marie von Ebner-Eschenbach, Friedricha Hebbela, Conrada Ferdinanda Meyera, Wilhelma Raabea, Gottfrieda Kellera, Theodora Fontanea.

NATURALIZAM: Književnost se promatra u kontekstu snažne modernizacije i industrijalizacije wilhelminskog Njemačkog carstva kao i u kontekstu novih teorija i ideologija (Nietzscheova filozofija, rasno učenje, njemačka sociologija, vitalizam, neokantizam, napad na prirodoznanstveni svjetonazor, marksizam, emancipacija žena, psihoanaliza, iracionalizam, učenje o naslijeđu i degeneraciji, fenomen velegrada i tehnike). Također, upozorava se na pojavu socijaldemokratske i masovne zabavne i trivijalne književnosti. Konačno, naturalizam valja sagledati u poetološkom kontekstu stilskog pluralizma: strujanja kao što su neoromantizam, neoklasicizam, simbolizam, esteticizam i impresionizam mogu se shvatiti kao reakcija na ekstremne pozicije naturalističke poetike. Bit će riječi o institucijama književnog života (grupe, udruge, časopisi, izdavači, tržište, književne nagrade, cenzura, kazneni progoni autora) i bit će dan pregled najvažnijih djela po književnim rodovima: naturalistička proza, naturalistička lirika i naturalistička drama. Prikazat će se život i djelo Ludwiga Anzengrubera, Hermanna Sudermanna, Arna Holza, Johannesa Schlafa, Helene Böhlau i Gabriele Reuter, te napose Gerharta Hauptmanna. Njemački se naturalizam, dakako, treba po izboru gradiva i temeljnom raspoloženju povezivati sa Zolom, a po dramskoj tehnici s nekim dramama Strindberga, Ibsena i Tolstoja.

predavanja

Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija obvezne lektire (30% konačne ocjene), iz usmenog izlaganja (20% konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (50% konačne ocjene). Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (izl.  x 0,2) + (usm. isp. x  0,5). Za formiranje konačne ocjene, svi elementi moraju biti pozitivno ocijenjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 4 iz kolokvija lektire, ocjenu 3 iz usmenog izlaganja te ocjenu 2 iz završnog usmenog ispita. U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,2) + (2 x 0,5) = 1,2 + 0,6 + 1 = 2,8 = zaokružuje se na 3.  Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, položi kolokvij lektire  i održi usmeno izlaganje tijekom nastave.

Obvezna lektira

1. Friedrich Hebbel: Maria Magdalene
2. Theodor Storm: Der Schimmelreiter
3. Theodor Fontane: Effi Briest
4. Marie von Ebner-Eschenbach: Das Gemeindekind
5. Gerhart Hauptmann: Bahnwärter Thiel
6. Gerhart Hauptmann: Vor Sonnenaufgang

Obavezna literatura:

1. Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Uredio Viktor Žmegač. I/2. i 2. sv. Königstein: Athenäum 1978 i d.
2. Rinsum, Annemarie und Wolfgang van: Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 7, Realismus und Naturalismus. München: dtv 1997.
3. Leiß, Ingo / Hermann Stadler: Deutsche Literaturgeschichte, Bd. 8.: Wege in die Moderne 1890-1918. München: dtv.

1. Die Berliner Moderne. 1885-1914. Hg. v. Jürgen Schütte u. Peter Sprengel. Stuttgart: Reclam 1987.
2. HOEFERT, Sigfrid 1979: Das Drama des Naturalismus. Stuttgart: Reclam.
3. Interpretationen. Dramen des Naturalismus. Stuttgart: Reclam 1988.
4. Lyrik des Naturalismus. Hg. v. Jürgen SCHUTTE. Stuttgart: Reclam.
5. Naturalismus. Hg. v. Helmut SCHEUER. Der Deutschunterricht II, 1988.
6. SPRENGEL, Peter: Geschichte der deutschsprachigen Literatur 1870-
7. 1900. C.H.Beck: München 1998.

Po potrebi:

1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija;

2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu.