Uvod u studij njemačke književnosti

Cilj je kolegija elemente znanosti o književnosti stečene u osnovnoj i srednjoj školi te utvrđene na maturi, prevesti u kontekst njemačke književnosti i proširiti i promatrati ih u tradiciji moderne germanistike u međunarodnim razmjerima. Kolegij treba potaknuti razmišljanje o književnim djelima u kategorijama teorije i povijesti književnosti. Očekuje se da naučeno bude primijenjeno tijekom studija u kolegijima iz njemačke književnosti, te za pisanje referata, seminarskih i diplomskih radova.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti pojmove iz teorije, povijesti i kritike njemačke književnosti
• razlikovati pojedinačne metode znanosti o književnosti, stilske figure te žanrovska obilježja lirike, proze i drame
• samostalno analizirati zadane lirske, prozne i dramske isječke i ostale književne tekstove s naglaskom na stilske figure, strukturne elemente žanra i ostale analitičke aspekte
• povezati teoriju i povijest njemačke i hrvatske književnosti
• sintetizirati razmišljanja o svim dimenzijama književnoga djela

Sljedeći se pojmovi obrađuju: editorika, književna kritika (funkcija i nedostaci), povijest (načela periodizacije, poetika epohe) i teorija (predmetno područje), fikcionalnost, usmena i pisana književnost, slojevi književnosti, metode znanosti o književnosti (od Gervinusa do gender studies), retorika i stilistika, stilske figure, razine, registri i načela, teorija rodova (lirika, epika, drama), versifikacija (mjere i stope, stih, rima, strofa, oblici pjesama), drama (povijest roda, kazalište, elementi drame, oblici i stilska sredstva u drami), epika (elementi analize i interpretacije fikcionalnog proznog teksta).

predavanja

Kolokvij, Pisani rad, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz pisanog Kolokvija 1 iz područja Stilistik  (20% konačne ocjene), iz pisanog Kolokvija 2 iz područja Gattungsbegriffe (Prosa, Drama)  (30% konačne ocjene), iz pisanog rada naratološke analize tekstova (40% konačne ocjene) te završnog Usmenog ispita (10% konačne ocjene).

Student je ostvario ocjenu 4 iz Kolokvija 1, ocjenu 3 iz Kolokvija 2, ocjenu 2 iz Pisanog rada te ocjenu 3 iz Završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol.1 x 0,2) + (kol.2 x 0,3) + ( P. rad x  0,4) + (Usmeni ispit x 0,1).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te predao Pisani rad ocjenjen pozitivnom ocjenom. Ukoliko student ne položi gradivo iz Kolokvija 1 i Kolokvija 2, to gradivo mora odgovarati na Završnom usmenom ispitu.

1. Nastavni materijali (Prezentacije, uručci i sl)
2. Jeßing, Benedikt und Köhnen, Ralph: Einführung in die Neuere deutsche Literaturwissenschaft. Stuttgart-Weimar: J.B. Metzler.
3. Schlingmann, Carsten: Methoden der Interpretation. Arbeitstexte für den Unterricht. Stuttgart: Philipp Reclam.

1. Arnold, Heinz Ludwig und Detering, Heinrich (Hg.): Grundzüge der Literaturwissenschaft.  München: dtv.
2. Asmuth, Bernhard: Aspekte der Lyrik. Düsseldorf: Bertelsmann Universitätsverlag.
3. Fricke, Harald und Zymner, Rüdiger: Einübung in die Literaturwissenschaft. Paderborn-München: Schöningh.
4. Frye, Northrop: Analyse der Literaturkritik. Stuttgart: Kohlhammer.
5. von Heydebrand, Winko: Einführung in die Wertung von Literatur. Paderborn-München: Schöningh.
6. Kahrmann, Cordula, Reiß, Gunther et all: Erzähltextanalyse. Eine Einführung mit Studein- und Übungstexten. Weinheim: Beltz Athenäum.
7. Kayser, Wolfgang: Das sprachliche Kunstwerk. Eine Einführung in die Literaturwissenschaft. Tübingen-Basel: Francke Verlag.
8. Kreuzer, Helmut und Viehoff, Reihold (Hg.): Literaturwissenschaft und empirische Methoden. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.
9. Link, Jürgen: Literaturwissenschaftliche Grundbegriffe. München: Fink.
10. Martínez, Matías und Scheffel, Michael: Einführung in die Erzähltheorie. Dachau: C.H.Beck.
11. Staiger, Emil: Die Kunst der Interpretation. Zürich: Atlantis Verlag.
12. Škreb, Zdenko: „Znanost o književnosti“, u: Škreb, Zdenko / Ante Stamać: Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Zagreb.
13. Žmegač, Viktor (Hg.): Methoden der deutschen Literaturwissenschaft. Frankfurt am Main: Athenäum.

Po potrebi

1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija;
2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu.